Lucas 12

Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Renge daron nen meling jinibb nga milep arini arser korti ji Iesu renge lat san. Nir evi nuvasngavöl vavis kis wor, ko artur lililjir p̃elak nir, ko arbbötbböt renge drrun b̃elar. Ko Iesu owra womue tevi jinibb sen nir owra “Kami kapmetmet ko wor renge is se Parasi ngel nir, renge murrun nga sel ser eru ngok e.
1 Milhares de pessoas se ajuntaram, de tal maneira que umas pisavam as outras. Então Jesus disse primeiro aos discípulos:
2 Ko nanu jile nga jinibb martawi ore nir, mian ko Atua piraji vasenir parto limjer. Ko nanu jile nga jinibb marsilvenir, mian ko Atua pulolir parto limjer, jinibb parongwoser.
2 Tudo o que está coberto vai ser descoberto, e o que está escondido será conhecido.
3 Ko nanu jile nga kami kamok-sup̃er renge nat nga mupong, mian ko Atua puloli nga jinibb parsup̃er renge nat nga m̃irin.
3 Assim tudo o que vocês disserem na escuridão será ouvido na luz do dia. E tudo o que disserem em segredo, dentro de um quarto fechado, será anunciado abertamente.
4 Iesu owra “Selek nir, inu nuwrai tevi kami, sete kapmetutue jinibb nir nga marongwose parevji pini bbong nibe kami nir, mian ko vitunen setemun arongwose parloli kele nanu pisan.
4 Jesus continuou:
5 Inu bosusur metu le ngel tevi kami, bowrai tevi kami isi nga parmetutue. Parmetutue Atua kobbong. Ni kobbong orongwose pirevji pini jinibb, mian ko vitunen ni orongwos piwirre van renge lat ne nejijkien. Suri derteren sen otoe. Ngok ni ko ma kami kapmetutue.
5 Vou mostrar a vocês de quem devem ter medo: tenham medo de Deus, que, depois de matar o corpo, tem poder para jogar a pessoa no inferno. Sim, repito: tenham medo de Deus.
6 “Kami kamrongwos pae nga jinibb nir arok-wulwule numön nga wowarreng elim nowlir evi nevöt eru kobbong. Ko renge no Atua, sete ok-kulu jabble san emalie, ejki.
6 — Por acaso não é verdade que cinco passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? No entanto Deus não esquece nenhum deles.
7 Ko kaplesi jomro batu kami ngok nir; Atua orongwos p̃etp̃eti nir, sete san ejki. Atua tetajer emetmete kami erres p̃elak. Ko ngok niko kami sete kapmetutu, ni emrreni kami elep nga elep, asi jer wore numön ngok nir.
7 Até os fios dos cabelos de vocês estão todos contados. Não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos!
8 “Inu nuwrai tevi kami, M̃er nga sete mimtutu nga puwowrai inu nisek renge no jinibb nir, inu kele Jinibb Mawos bea-wowrai ni nisen renge no anglo se Atua nir.
8 Jesus disse ainda:
9 Ko m̃er nga mimtutu ko mivilvil ore inu nisek renge no jinibb nir, ngok inu kele bea-vilvil ore ni nisen renge no anglo se Atua nir.
9 Mas aquele que disser publicamente que não é meu, o Filho do Homem também dirá diante dos anjos de Deus que essa pessoa não é dele.
10 Ko m̃er nga m̃irij melmelas ko osopsop̃e inu Jinibb Mawos, mian ko Atua orongwos p̃itlasi tweni ni. Ko m̃er nga m̃irij melmelas ko osopsop̃e Nem̃in On, m̃ernen Atua sete orongwos p̃itlasi tweni rragrrage ni.
10 — Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, porém quem
11 “Ko inu nuwrai tevi kami: Mian ko jinibb para-revei kami van renge naim gortien ji numal nga marlelep nir nga nir parwera suri nanu nga kamloli, lat nga puto suri re kami. Ko kami sete kapmetutu kaprrorrmi p̃elake sev nale ko nga kami kapwera lweni.
11 — Quando levarem vocês para serem julgados nas
12 Suri renge daron nen mawos malum ko pa, Nem̃in On pia-wera nale mawos nen tevi kami nga kami kapa-werai.”
12 Pois naquela hora o Espírito Santo lhes ensinará o que devem dizer.
13 Ko nir san renge meling jinibb ngel nir owrai tevi Iesu owra “Jinibb nevisvisenien, kupwerai tevi tuwak nga ni puwngani joro tata se komru nir nga ni mimetmete nir, pivsese komru korti. Suri ni omusus puwnganir.”
13 Um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, mande o meu irmão repartir comigo a herança que o nosso pai nos deixou.
14 Ko Iesu owrai tevi m̃ernen owra “E m̃erel, inu sete nuvini tweni nga bosp̃e suri nanu nga marirpok.”
14 Jesus disse:
15 Ko mian ko ni owrai tevi jinibb nir owra “Kami kapmetmet wor kami ko p̃irres, ko kaptor ore nolo kami nga kamok-merrmerreni nijor e nir. Suri jinibb mauren sen weretunen sete arloli nanu ngok e ko nir, nga marivi joron ngok.”
15 E continuou, dizendo a todos:
16 Ko Iesu owra nale rrongrrongvi san tevir, owra “Jinibb san nga joron milep, orsel sen nanen elep nga elep ren.
16 Então Jesus contou a seguinte parábola :
17 Ko ni orrorrmi ko owra ‘Inu bololi pirpe le vajin, suri b̃ep̃e ne nanen suk ewelili pa. Bololi pirpese le vajin?’
17 Então ele começou a pensar: “Eu não tenho lugar para guardar toda esta colheita. O que é que vou fazer?
18 Ko ni orrorrmi renge nolon owra ‘A, nurongwose lat nga bololi surie; bololi pirpel le, b̃errarre tweni b̃ep̃e suk ko b̃eli pilep lengleng vajin, ko b̃elngi nanen suk nir ko jorok nga marres nir rengen.
18 Ah! Já sei! — disse para si mesmo. — Vou derrubar os meus depósitos de cereais e construir outros maiores ainda. Neles guardarei todas as minhas colheitas junto com tudo o que tenho.
19 Ko bowrai vajin tevi nem̃ik, ‘Jorom nga marres elep nga elep lengleng, evter nga nik kuplik vajin sia pilep nga pilep lengleng. Kup̃aan ko kupminmin p̃irres, ko kup̃ir vajin.’
19 Então direi a mim mesmo: ‘Homem feliz! Você tem tudo de bom que precisa para muitos anos. Agora descanse, coma, beba e alegre-se.’ ”
20 Ko Atua owrai tevi m̃ernen owra ‘O, nik nga kumlengleng temijpal! Suri nata mupong nga lelingen b̃elai tweni nem̃im. Ko nanu nga kumajing nir ngok, ko nanu nga kumlingir ngok nir parivi se si ko vajin?’”
20 Mas Deus lhe disse: “Seu tolo! Esta noite você vai morrer; aí quem ficará com tudo o que você guardou?”
21 Ko Iesu owra “Pia-irpok ko renge jinibb nga marser kortoni joror milep nga mivi se nir kis bbong, ko iok renge no Atua sete joror oto rragrrage, ejki rres nawone.”
21 Jesus concluiu:
22 Ko Iesu owrai tevi jinibb sen nir, “Suri nanu ngel ko inu nuwrai tevi kami, Sete erres nga kami kaprrorrmi p̃elake mauren se kami, ko kapwera ‘Mian ko rraprro sev le lelingen?’ Ko sete erres kele nga kami kaprrorrmi p̃elake nibe kami, kapwera ‘Mian ko rrapla sunsun nga rrapuri ngabe le?’
22 Então Jesus disse aos seus discípulos:
23 Mauren evi nanu nga milep wor, nanen evi bbong nanu nga welili. Erpok kele, nibe kerr evi nanu nga milep wor, sunsun evi bbong nanu nga welili. Ko Atua elai pa nanu nga morlelep nen nuru; ko suri sev kami kamrrorrmi sete orongwos p̃ila kele nanu nga wowarreng ngok nir tevi kami?
23 Pois a vida é mais importante do que a comida, e o corpo é mais importante do que as roupas.
24 “Kaplesi numön nir; sete nevrer artoe, sete aruw te, ko sete arok-tawe wenen nurrer te, ejki, ko b̃ep̃e ser ejkie. Ko Atua ok-la wor nanen tevir. Ko ngok renge no Atua kami kamrres asi wore numön ngok nir.
24 Vejam os corvos: não semeiam, não colhem, não têm despensas nem depósitos, mas Deus dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os pássaros?
25 “Kami kamrrorrmi jinibb nga mok-p̃elak mok-rrorrmi mauren sen nga mumrrol jer bbong, orongwos puloli mauren sen pipriv asi kele wor? Ejki!
25 Qual de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso?
26 Ko suri nga kami sete kamrongwos kaploli nanu nga marwowarreng ngel nir pirpe nga ngok nen nir, ko suri sev kami kamok-rrorrmi p̃elake nanu m̃inij nga ngak nen nir suri mauren se kami?
26 Portanto, se vocês não podem conseguir uma coisa assim tão pequena, por que se preocupam com as outras?
27 “Kami kaprrorrmi ta nevngu sekavöl. Sekavöl sete emajing erpe jinibb, ko sete evitvit te. Ko inu nuwrai tevi kami, numal Solomon kele tuwi ori sunsun nga marres p̃elak nir, ko sete arres arirpe nevngu sekavöl ngok san.
27 Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas. Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como uma dessas flores.
28 Atua emetmete mösmös ne orsel nga parmaur lelingen ko mevinen mun parsulir ko pa; ko ngok ni pimetmete wor kami pilep p̃iasi wor womu renge mösmös, O kami nga nosurien se kami ewelili.
28 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje está aqui e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
29 “Ko sete kaprrorrmi p̃elake nanen nga kami kaprroi, ko nuwi nga kami kapminir, rreknga kaprrorrmi nanu pilep p̃elak.
29 Portanto, não fiquem aflitos, procurando sempre o que comer ou o que beber.
30 Nanu ngel nir jinibb jile nga marlik iel ngatan nir nga sete marosuri Atua arok-rrorrmi ko arok-pej. Ko Tata se kami ma orongwos pae sev nga nevre kami marmumrrol ren.
30 Pois os pagãos deste mundo é que estão sempre procurando todas essas coisas. O Pai de vocês sabe que vocês precisam de tudo isso.
31 Ko nanu nga milep nen nga kami kaploli, kapp̃elak nga kapsil van renge batun vanu se Atua. Ko ni pia-lai kobbong nanu ngok nir tevi kami.
31 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
32 Sete kapmetutu te, kami meling welili. Suri Tata se kami orongwose erres nga ni pia-la batun vanu sen tevi kami.
32 Jesus continuou:
33 “Kapwulwule joro kami, ko kaplai nevöt nen tevi b̃eres nir. Ko re sel ngok ko, erpe kami kamvati narr se kami nga sete marongwos parmutmut, ko kamlingi joro kami parto renge melrin. Iok sete arongwos parsij, ko jinibb ne venao sete orongwos pian, ko momom sete orongwos pulokloksir.
33 Vendam tudo o que vocês têm e deem o dinheiro aos pobres. Arranjem bolsas que não se estragam e guardem as suas riquezas no céu, onde elas nunca se acabarão; porque lá os ladrões não podem roubá-las, e as traças não podem destruí-las.
34 Suri nga ngabe nga narr se kami puto rengen, ko ngok lat nen ko nolo kami puto rengen tetajer.”
34 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
35 Ko Iesu owrai kele tevi jinibb sen nir “Kami kapmetmet ko wor tetajer terai inu bolwi
35 E Jesus disse ainda:
36 Kami kapirpe jinibb ne majingen nga m̃ilik terai numal sen daron nga ni pulwi renge nanen ne totkoien sen e vini. Ko daron nga pulwi vini ko pututi metali, ko nir partasi metali pivesane tevi ni.
36 Sejam como os empregados que esperam pelo patrão, que vai voltar da festa de casamento. Logo que ele bate na porta, os empregados vão abrir.
37 Neiren renge jinibb ne majingen nen nir, suri nir sete armatur te renge daron nga numal ser mivini, ko m̃ilesi nir markulu metmet terai ni mulwi vini. Nuwretun nuwrai tevi kami, ni puloli p̃irres p̃elak tevir; p̃ila netatuw sen p̃itatuwe, ko puloli nir parlik ngatan, ko p̃ila nanen tevir paraani.
37 Felizes aqueles empregados que o patrão encontra acordados e preparados! Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o próprio patrão se preparará para servi-los, mandará que se sentem à mesa e ele mesmo os servirá.
38 Ko poro pulolola sopon, pia-vini renge nat p̃irrang sopon rreknga nat p̃isal p̃irin, ko p̃ilesi lartul nen nir parok-teravi malume pirpok, ko ngok neiren renge lartul nen nir.
38 Eles serão felizes se o patrão os encontrar alertas, mesmo que chegue à meia-noite ou até mais tarde.
39 Ko kami kaprongwose nanu ngel: Poro nga jinibb san purongwose daron mawos nga jinibb venao pivini e, ko ni sete orongwos pivel lingi naim sen; pimetmet ko wor, puloli m̃ernen sete orongwos p̃iasi van.
39 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse a que hora o ladrão viria, não o deixaria arrombar a sua casa.
40 Ko pirpok kele ko, kami kele kapmetmet ko wor, suri Inu Jinibb Mawos dea-vini renge daron san nga kami sete kaprrorrmi rragrrage nga inu bolwi vini rengen.”
40 Vocês, também, fiquem alertas, porque o
41 Ko Pita owrai tevi Iesu owra “Numal, kuwra nale rrongrrongvi tevi kem kis lebbong, rreknga tevi jinibb jijle nir?”
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, essa
42 Ko Numal owra lweni tevi “Ia, ko kuprunge ta nale ngel: Jinibb si nga m̃ilngi nolon re majingen nga numal sen m̃ila tevi, ko evi jinibb ne majingen nga norongwosien sen mutoe. Ni evi jinibb san nga numal sen p̃ilngi pimetmete naim sen jile, ko p̃ila nanen tevi jinibb sen nir renge daron mawos nen.
42 O Senhor respondeu:
43 Neiren renge m̃ernen daron nga Numal sen pulwi vini e ko p̃ilesi nga ni puloli pirpok.
43 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
44 Nuwretun nuwrai tevi kami, m̃ernen ko numal sen p̃ilngi ni pivi batu jinibb nga pimetmete joron nir.
44 Eu afirmo a vocês que, de fato, o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
45 “Ko poro jinibb ne majingen nen purrorrmi renge nolon puwra ‘Numal suk ololola lengleng renge nga pulwi vini,’ ko p̃itipatun pivirrvirrali jinibb ne majingen nir, ko pian ko piminmin ko pivi jinibb ne botminminen.
45 Mas imaginem o que acontecerá se aquele empregado pensar que o seu patrão está demorando muito para voltar. E imaginem que esse empregado comece a bater nos outros empregados e empregadas e a comer e a beber até ficar bêbado.
46 Mian ko numal se jinibb ne majingen nen pulwi vini renge nabong san nga m̃ernen sete murongwos rragrrage. Ko numal nen piwirr tweni m̃ernen, ko puloli ni pian p̃ilik p̃isij p̃erp̃er tevi jinibb nga marsij ko nga nosurien ser mijkie.
46 Então o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe. Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os desobedientes vão.
47 “Jinibb ne majingen nga murongwose pa sev nga numal sen mimrreni nga ni puloli tevi ni, ko sete muloli te nanu nen, m̃ernen numal sen pia-virrvirrali temijpale.
47 — O empregado que sabe qual é a vontade do patrão, mas não se prepara e não faz o que ele quer, será castigado com muitas chicotadas.
48 Ko m̃er nga ma sete murongwose nanu nga numal sen mimrreni, ko muloli nanu nga musorsan tevi pa nga parvirrvirrali rengen pilep suri, ko ejki, parvirrvirrali puwelili kobbong suri. Erpok ko, jinibb si nga marla nanu milep tevi, m̃ernen parngoni nanu pilep jin; ko jinibb si nga Atua m̃ilngi pa nanu milep renge nevren, m̃ernen Atua emrreni p̃imajing majingen nga marlelep.
48 Mas o empregado que não sabe o que o patrão quer e faz alguma coisa que merece castigo, esse empregado será castigado com poucas chicotadas. Assim será pedido muito de quem recebe muito; e, daquele a quem muito é dado, muito mais será pedido.
49 “Inu nuvini nga bosor tweni nabb renge iel ngatan. Ko nabb nen ein pa, ko poro puror ko inu bololi sev? Inu b̃eir lengleng.
49 Jesus continuou:
50 Ko nanu erwen le ngel, baptaesen san nga muto malum, nga inu bepaptaes rengen; ko inu nomok-runge esij e, pian pian pijpari nanu ngel pivini p̃iasi; ko osuw vajin.
50 Tenho de receber um batismo e como estou aflito até que isso aconteça!
51 Kami kamrrorrmi nga inu nuvini tweni nga b̃ela demat tevi iel ngatan? Ejki rres nawon! Inu nuwrai tevi kami, sete b̃ela demat, ko bowjuwje ma jinibb ko parwijwij ngasu nir.
51 Vocês pensam que eu vim trazer paz ao mundo? Pois eu afirmo a vocês que não vim trazer paz, mas divisão.
52 Ko etipatun le pa ngel ko p̃itajer tevi le pa, metka san nir pielim parlik korti renge naim pisansan. Ko nir p̃itul partere nuru p̃ieru, ko nuru p̃ieru portere nir p̃itul.
52 Porque daqui em diante uma família de cinco pessoas ficará dividida: três contra duas e duas contra três.
53 Tata ko p̃itre natun norman, ko natun norman p̃itre tata sen. Ko tasu p̃itre natun nesenwarreng, ko natun nesenwarreng p̃itre tasu sen, ko lekter p̃itre nesevinli sen, ko nesevinli sen p̃itre p̃ilen lekter.”
53 Os pais vão ficar contra os filhos, e os filhos, contra os pais. As mães vão ficar contra as filhas, e as filhas, contra as mães. As sogras vão ficar contra as noras, e as noras, contra as sogras.
54 Ko Iesu owrai kele tevi delung nir owra “Daron nga kami kamlesi nabor marimare marmot korti milep lat san, ko kamrongwos pae ko evesane, ko kamwera ‘Naus pus ko’, ko mian ko erpe nga kami kamwerai.
54 Jesus disse também ao povo:
55 Ko daron nga kami kamlesi ling murrwurrweli tolu, ko kamwera ‘Nat pututun ko pilep’, ko mian ko erpe nga kamwerai.
55 E, quando sentem o vento sul soprando, dizem: “Vai fazer calor.” E faz mesmo.
56 Kami nga kamiel renge sel eru! Kamrongwos kapwera suri nelesien nga kamlesir renge iel ngatan ko renge melrin. Nanu nawon ngok nir kami kamlesi woser. Ko erpese renge daron se inu nga lelingen ngel? Erpese kami sete kamrongwose kaplesi wose nelesien nen te mijki?
56 Hipócritas! Vocês sabem explicar os sinais da terra e do céu. Então por que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
57 “Ko erpese nga kami lweni sete kamrongwose kapwera suri nanu nga marres nir marsorsan nga moro kaplolir?
57 E Jesus terminou, dizendo:
58 Poro nik ko m̃er nga kamru komorlat koporivel korti koporan ji numal nga pusp̃e lilane, ko daron nga komorivel renge sel e, ko kupwerai lilane tevi ni. Poro pijki, ko ni tilngim van renge nevre numal, ko numal tilngi nik van renge nevre polis, ko polis tilngi nik van renge naim ne nekaien.
58 Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, faça o possível para resolver a questão enquanto ainda está no caminho com essa pessoa. Isso para que ela não o leve ao juiz, o juiz o entregue ao guarda, e o guarda ponha você na cadeia.
59 Nuwrai tevi nik, sete kurongwos kupivare renge ie pijpari wor kupla jile ko nevöt nga marlingi ko marwera kuplai.”
59 Eu lhe afirmo que você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.