Colossenses 1
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Inu Pol nuvi aposol se Iesu Kristo renge marongen se Atua. Tevi Timoti tasi kerr,
1 Ayu Paul God ana kokomaim rubinu, Keriso Jesu ana tur abarayan amatar, taituwa Timothy airi.
2 nomoruli naul ngel tevi kami m̃eri Kolosi nga kamivi tasi komru renge Kristo, ko nga kamosuri m̃irres renge sel nga muon. Nurongwos mae, merrenien ko demat se Atua Tata se kerr piptevi kami.
2 Kwa God ana sabuw kakafiyih naatu bosunusunubayah Keriso wanawananamaim, nati Colosai wanawanan kwama’am etei a merar ayiy.
3 Tetajer daron nga nomorok-verus suri kami, ko nomorok-wera ‘erres’ tevi Atua, Tata se Numal se kerr Iesu Kristo.
3 Aki Mar etei kwa isa ayoyoyoban ana maramaim, ata Regah Jesu Keriso Tamah God ana merar ayiy.
4 Suri nomorunge pa nosp̃en nen nga kami kamosuri Iesu m̃iterter, ko kami kammerreni temijpale kalesia nir.
4 Anayabin kwa ata Regah Jesu Keriso kwabitumitum naatu God ana sabuw kwabiyabuwih ana tur hina hio anowar.
5 Kami kamok-loli murrun ngok suri nga kami kamok-lingi norrorrmien se kami oto eterter renge nanu nir nga Atua m̃ilngi tera kami re melrin. Nanu ngok nir, kamrunge pa nosp̃en ner womu daron nga kamrunge nosp̃en ne nale weretunen suri Kristo.
5 Tur anababatun Tur Gewasin wantoro’ot hina hio kwanonowar ana veya’amaim, kwa a baitumatum naatu a yabow etei i mar ana yasisir isan nuhi fot kwama kwakakaif.
6 Nosp̃en ngok ejpari kami pa osuw. Ko etajer malum, p̃ila wenen renge ngatan ngel totoklai, pusorsan tevi nga miwen pa ji kami musuw, m̃itipatun re daron nga kamrunge e, ko kamrongwose weretunen merrenien se Atua.
6 Tur Gewasin ana baigegewasin i tit tafaram wanawanan tuw ra’at orot babin hai yawas ebobotabitabir, ana itinin i boubuntoro’ot hina, manaw kabeber isan hio kwanowar, turobe kwaso’ob naniyan kwabaib, na’atube emamatar.
7 Kamrungrunge womu pae nanu ngel nir ji Epapras, nga mivi sele kerr san nga nomormerreni. Ni evi jinibb nga mokmajing lilane m̃irres se Kristo tevi kami.
7 Iti tur etei i aki bow turai wabin Epaphras, Keriso ana bowayan gewasin ta, aki efani manaw kabeber Godane bai na eo kwanonowar,
8 Ko ni owrai pa tevi komru merrenien nga Nem̃in On m̃ilai pa tevi kami.
8 Aki auman kwa mi’itube Anun Kakafiyin yabow bit isan, eo anowar.
9 Ko suri nosp̃en ngok ne kami, ololi komru nomorverus suri kami tetajer, m̃itipatun renge daron nga komru nomorunge. Komru nomorok-ngoni tevi Atua nga Nem̃in On puloli kapivi jinibb nga kaplesi wose, ko puloli kami kaprongwos alje marongen se Atua.
9 Ana’an nati isan, aki tur anonowar ana veya, kwa isa mar etei ayoyoban God abifefeyan, kwa ayawasamaim abisa sinaf isan ekokok saise so’ob tutufin etei ni’obaiyi. Naatu ayoyoyoban ayubine ana so’ob buriburih auman nit ukwar hina rerekab, sawar etei hai yabih kwanaso’ob.
10 Ko ngok, liken se kami pumomsawos p̃irres vajin pirpe Numal mimrreni. Ko puloli mauren se kami wenen putoe renge majingen nga marres nga kamok-lolir, ko puloli kami kaprongwos temijpal kele wore Atua.
10 Aki iti na’atube ayoyoyoban saise yawas gewasin Regah ekokok na’atube kwanama, mar etei a sinafumaim Regah boro niyasisir. A bowabow tata’ane gewasih kwabowabow boro ro’on namatar. Naatu God ana so’obamaim anot nara’at natasasar.
11 Ko kapterter p̃etp̃eti pusorsan tevi derteren nga milep se Atua, nga puloli kami kaptur p̃iterter tetajer malum renge nanu nga marsij nga marok-ini. Ko kap̃ir bbong.
11 Naatu i ana fair bonamanamarinamaim nakura’ara’ahi, saise kwa boro biyababan gagamih wanawanan wainabi ana ef boro kwanaso’ob yate nanub.
12 Ko kapwera vajin ‘erres’ tevi Tata suri nga muloli kami kamviter kaplai pivsivses nanu nga marres nga m̃ilngi kortonir nga marto tera jinibb sen nir, re lat nga moron kis muto ren.
12 Yasisiramaim Tamat ana merar kwanay, anayabin i ana sinafumaim ef botawiy ana baibasit itit, ana sabuw kakafiyih bairi aiwob marakawin ninowat tanafaram.
13 Ko Atua etka tweni kerr pa renge derteren ne nemalik, elngi kerr renge batun vanu se Natun nga mimrreni.
13 Gugumin kakafin ana fairane iyawasit naatu nawiyit tatit I Natun ebiyabow ana aiwob wanawanan yariyit.
14 Ko ojri lweni kerr suri Kristo, erpe etlasi tweni nololien se kerr.
14 I Natun wanawananamaim it rufamit tatit ata bowabow kakafih notawiyen.
15 Sete jinibb san orongwos p̃ilesi Atua. Ko Kristo ma, rramlesi pa Atua ren, suri ni osorsan p̃etp̃eti tevi Atua. Ko Kristo owomu re nanu jijle nir,
15 Keriso i God wa’iwa’irin ana itinin bai na irerereb ta’itin. Natun orot ain fewawawar sawar etei himamatar hai ukwarin
16 suri Atua elngi re nevre Kristo nga ni puloli nanu jile parpelari; nanu nga marto re melrin ko nanu nga marto iel ngatan, nanu nga rramlesir ko nanu nga sete rramlesir, ko derteren jile se anglo nir ko se jinibb. Ni ololir, ko arivi sen ko wor.
16 Anayabin Ine sawar tutufin etei God imataren; sawar iti tafaram wanawanan naatu sawar no mar wanawanan ta’i’itah naatu men ta’i’itah etei, na’atube aiwob, wagabur, fair, bonawiyenayah, roubabaruwenayah, etei God awanamaim eo himatar naatu i isan sinaf himatar.
17 Ko ni owowomu re nanu jile, ko nanu jile arto kokorti erres re ni kobbong.
17 I mat ma’abo sawar uf himatar naatu ana fair wanawananamaim sawar etei hai efanamaim iu’uman hifokar ti’inu’in.
18 Ko kalesia nir arirpe nibe Kristo, ko ni erpe batur. Ni owowomu renge kalesia nir; ni emaur wowomu re mijen, nga puwowomu re nanu p̃etp̃eti.
18 Jesu i ekaleisia tutufin etei ana ukwarin, yawas an anababatun naatu murumurubih wanawanahimaim I wantoro’ot morobone misir maiye kek ain wan etutufuw na’atube. Imih sawar tutufin etei’imak i akisin ebi’ukwarin.
19 Suri Atua eir nga p̃ilngi mauren sen jile renge Kristo,
19 Anayabin God iyasisir men kafaita, imih i taiyuwin ana itinin bai na Jesu wanawananamaim run ma.
20 ko eir kele nga Kristo pivi nevren nga puloli ore lolaren se Atua pusuw jerjer. Ko Kristo ololi vajin nanu jile arkorti erres luwi tevi Atua, poro parivi nanu ne melrin nir rreknga nanu ne ngatan ngel. Ololi demat ngok suri drra ne mijen sen nga m̃iseser renge nai pelaot.
20 Naatu Jesu ana morobomaim mar tafaram God bai na ita’imon tounuw matar Jesu ana rara onaf afe’enamaim suwa re’er ana veya God tufuw e’afuw.
21 Ko bonevis sopon, kami Atua kamturtur telur e kami, ko kamivi devje nuval se Atua, ko kamok-loli majingen nga marsij nir.
21 Marasika kwa i bowabow kakafih kwanotanot naatu kwasisinaf, imih God ana kamabiy kwamatar ef yok na’in kwama’am.
22 Ko lelingen ngel vajin, suri Kristo ololi niben erpe jinibb ko emij suri kerr, niko muloli kerr rramkorti luwi tevi Atua. Ko ololi kami kele kamivi jinibb on nga marwokwok, ko jinibb sete parongwos parok-wor suri kami. Ko Kristo pia-pitevi kami pirpok van re no Atua.
22 Baise boun i Natun Keriso biyan momorobomaim kwa I ana tounuw kwamatar, saise kwa yayasairen kwamatar, aur kato en biya etei sasouwin nanamaim boro kwanatit.
23 Ko ni puloli pirpok poro bbong kaptur p̃iterter renge murrun ne nosurien. Sete kaptur m̃emav, ko sete kapruj lingi nanu nga kamok-tiriv tweni nga marsup̃e renge nosp̃en nga m̃irres nga kamrunge pa. Nosp̃en ngok, arwerwer ren tevi jinibb jile nga melrin m̃isalsal orer. Ko inu Pol nuvi jinibb nga m̃emajing ren.
23 A baitumatum kwanabotan kwananan na’at basit, kwanabatkikin gewas a dariniwa’an kwanabat, tur gewasin kwanowar nuhifot kwama’ama men kwanihamiy. Anayabin nati tur gewasin kwanonowar i tafaram wanawanan tutufin etei tibibinan, ayu Paul auman nati tur gewasin isan ai’akir abowabow.
24 Nomok-runge esij elep renge naim ne nekaien ngel. Ko nuir kobbong, suri erpe nuwosi luwe norongen nga m̃isij se kami renge inu nibek. Kristo kele ornge esij elep daron nga ni m̃ilik iel ngatan. Ko jinibb sen jijle nir arirpe vajin ni niben, ko nir kele parunge p̃isij ko wor iel ngatan. Ko erpe inu nuwosi luwe sopon norongen nga m̃isij se kami.
24 Naatu boun ayu biyababan kwa isa abaib, i abiyasisir, anayabin Keriso ana ekaleisia isah biyan bababan na’atube turin anibais biyou nababan yomanin ana’asa’ub.
25 Ko inu nuvi jinibb nga mok-majing se kalesia. Majingen ngok, Atua ko elngi re inu nevrek nga b̃emajing jile e suri kami. Ko majingen suk evi nga bowrai tweni nale sen puto limjer.
25 Naatu ayu i God ana ekaleisia isan bowamih rubinu, bowabow iti itu, kwa a ma gewas isan tur etei ana binan yomanin ana’asa’ub.
26 Ko nale ngok oto teptepi sia ko sia renge dul ko dul, ko lelingenok vajin Atua ololi eplari limjer jile ji jinibb sen nir.
26 Iti tur i God ana kirikirifot, marasika sabuw hitutufuw yabunibun renan matahimaim ibun wa’ir in, baise boun i bai tit ana sabuw etei nahimaim ebirerereb.
27 Atua emrreni piviseni tevir nale sen nga muto teptepi ngok, nga musp̃e suri nanu san nga m̃irres temijpal nga miplari pa musuw renge jinibb ne vanu jijle nir, ngok: Kristo elik pa re kami, ko kamtiriv tweni vajin nga kapa-korti re nosrövien sen.
27 Iti kirikirifot i God yakitifuw ana sabuw itih, hitab hitatit Eteni Sabuw isah tirerereb, saise kirikirifot ana yasisir hita’itin. Naatu kirikirifot i Jesu Keriso wanawananamaim kwanarun naatu kwa nuhi nafot God ana aiwobomaim boro ana marakaw bonamanamarin bairi kwafaram.
28 Kristo ngok, namok-werwer ren. Namsusur metue jinibb jile ko namok-visviseni jinibb jile renge norongwosien jile nga murrow nga nabpitevi jinibb jile nir partera p̃irres p̃etp̃eti renge Iesu van ji Atua.
28 Imih God ana so’ob aki biti’imaim Keriso I abibinan sabuw etei nahimaim, sabuw abimatnuwih naatu abi’obaiyih saise Keriso wanawananamaim hinarun nakusouwih ana bow anan God nanamaim ana tit
29 Nup̃lak tweni nanu ngok, nurat suri renge derteren sen nga m̃iterter nga moklai tevik.
29 Iti bowabow baisawarin isan abow ai’akir yuwou a’asfufur, anayabin i ana fair ayu wanawana’umaim ma kura’ara’ahu abowabow.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Colossenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.