Gênesis 27
Udi Bible (UDI) vs VC
1 İsaak' ene q'ojabakeney, izi pulmoğonal tene aksay. Sa ği şot'in izi kala ǧar Esava izi t'ǒğǒl k'alpi pine: «Bezi ğar». Esavenal qaybaki "izbaksa, bez bava" pine.
1 Isaac envelhecera e seus olhos enfraqueceram-se, de modo que não podia ver. Chamou Esaú, seu filho primogênito, e disse-lhe: "Meu filho!" " Eis-me aqui!", respondeu ele.
2 Oşa İsaak'en əyitpsa burqi pine: «Zu ene q'ojabakezu, ğeyin əyc'inəl avabakala şey tene.
2 Isaac disse: "Tu vês, estou velho e não sei quando vou morrer.
3 Hayza ǒxə̌lbseynak' lazım bakalt'oğo ext'a çöle taki, ğe bez s'iyen ǒxə̌lə c'eğalnu.
3 Toma as tuas armas, tua aljava e teu arco, vai ao campo e mata-me uma caça.
4 Ǒxəlbi eçeri heyvana bezi çureğalt'ullarik' həzirba zaynak' eça, zuval hələki bezi elmux bez boşe, t'e t'adlu ukuna kəyi va xeyir-bərəkət tadoz».
4 Prepara-me depois um prato suculento, como sabes que gosto, e traze-mo para que o coma e minha alma te abençoe antes que eu morra."
5 Me exlətə bitova Rebek'an inebaki. Esaval hayzeri ǒxə̌lbseynak' çöle tağala k'inək'
5 {Ora, Rebeca ouviu atentamente enquanto Isaac falava ao seu filho Esaú.} E Esaú partiu para o campo, a fim de matar e trazer a caça.
6 izi ğar İak'ova k'alpi metəre pi: «Vi bavan vi viçə pit'oğoz ibaki, Esava pine ki,
6 Rebeca disse a Jacó, seu filho: "Acabo de ouvir teu pai dizer ao teu irmão Esaú para que lhe traga uma caça
7 taśi içeynak' heyvanq'an ǒxə̌lbi eçeri. Şot'o boxi vi bavaynak' taşale, şot'inal izi çureğala t'e t'adlu ukuna kəyi vi viçə xeyir-bərəkət tadale. Hələki izi elmux izi boşe, \+w Q'ončuğoxun\+w* eğala xeyir-bərəkətə tast'une çuresa şot'o.
7 e lhe prepare um bom prato, a fim de comer e o abençoar diante do Senhor antes de morrer.
8 İsə ibaka va k'əz nex, bez ğar.
8 Ouve-me, pois, meu filho, e faze o que te vou dizer.
9 Taki sürünəxun p'ə̌ dənə ən şaat' q'uzi manunesa c'ək'p'a eça miya, şot'oğo vi bavan çureğala k'inək' boxi həzirboz.
9 Vai ao rebanho e traze-me dois belos cabritos. Prepararei com eles um prato suculento para o teu pai, como ele gosta,
10 Taşeri lanxon iz běš, şot'inal hələki izi elmux iz boşe, şot'oğoxun kəyi vane izi xeyir-bərəkətə tadon».
10 tu lho levarás e ele comerá, a fim de que te abençoe antes de morrer."
11 İak'oven isə qaybaki izi nana metəre pi: «Bez viçi Esavi bədən dirist' poplane, bez loxol isə pop tene bu.
11 "Mas, respondeu Jacó à sua mãe, Esaú, meu irmão, é peludo, enquanto eu sou de pele lisa.
12 İz kula za duğayin k'əz bon? Bavan avabakayin ki, içu əfçiz duğsa, xeyir-bərəkəti təə, q'arğişi q'ončux bakoz».
12 Se meu pai me tocar, passarei aos seus olhos por um embusteiro e atrairei sobre mim uma maldição em lugar de bênção."
13 İz nanan isə şot'o pine: «Vi s'iya duği uk'ala q'arğişxo hari bezi ǒyneq'an bari, bezi ğar! Hun bez uk'alt'u ba: taki bezi pit'oğo eça».
13 "Tomo sobre mim esta maldição, meu filho, disse sua mãe. Ouve-me somente, e vai buscar o que te digo."
14 Hametər, İak'oven taśi q'uziğo eneçeri, izi nananal şot'oğo bavan çureğalt'ullarik' boxi həzirebi.
14 Jacó foi e trouxe os dois cabritos, com os quais sua mãe preparou um prato suculento, como seu pai gostava.
15 Oşa Rebek'an taśi k'oyaxun izi kala ğar Esavi ən şaat' paltarxoxun eçeri şot'oğo izi mis'ik' ğar İak'ovane lapest'i.
15 Escolheu as mais belas vestes de Esaú, seu filho primogênito, que tinha em casa, e revestiu com elas Jacó, seu filho mais novo.
16 Şot'ay kulmoğo q'a ozana isə q'uzin t'olene bəc'ürpi.
16 Cobriu depois suas mãos, assim como a parte lisa do pescoço, com a pele dos cabritos,
17 Axırda izi həzirbi ukuna q'a šumal İak'ovi kiyel biq'est'i yaq'anebi İsaak'i t'ǒğǒl.
17 e pôs-lhe nas mãos o prato suculento e o pão que tinha preparado.
18 İak'oven izi bavay t'ǒğǒl hari "ay bava" pi k'alepi, bavanal qaybaki "miyazu, bezi ğar!" pine. Oşa şot'oxun "hun bezi mani ğaren baki?" pi xavar haq'at'an
18 Jacó foi para junto do seu pai e disse-lhe: "Meu pai!" "Eis-me aqui! Quem és, meu filho?"
19 İak'oven pine: «Vi kala ğarzu - Esav. Vi za pit'oğo bizu, isə hayza arśa me bezi ǒxə̌lbi heyvani yeq'axun uka ki, oşa za xeyir-bərəkət tadavax».
19 Jacó respondeu: "Eu sou Esaú, teu primogênito; fiz o que me pediste. Levanta-te, assenta-te e come de minha caça, a fim de que tua alma me abençoe."
20 İsaak'en izi ğara pine: «He usumen ǒxə̌lbi qaybaki, bez ğar?» İak'ovenal "vi Buxačux bakala \+w Q'ončuğon\+w* İçine heyvana bez běš c'evk'i" pine.
20 "Como encontraste caça tão depressa, meu filho?" "É que o Senhor, teu Deus, fez que ela se apresentasse diante de mim."
21 T'e vədə İsaak'en pine: «Ǐša eki, bez ğar, va bez kula duği avabakoz vi Esav baki nu baksuna».
21 "Aproxima-te, então, meu filho, para que eu te apalpe e veja se, de fato, és o meu filho Esaú."
22 İak'ov izi bava İsaak'a ı̌šalayinşebaki, şot'inal izi kula duği pine: «Me səs İak'ovi səse, ama kulmux Esavi kulmuxe».
22 Jacó aproximou-se de Isaac, seu pai, que o apalpou e disse: "A voz é a voz de Jacó, mas as mãos são as mãos de Esaú."
23 İsaak'en İak'ova Esavaxun c'ək'p'es tene baksay, axıri mot'ay kulmuxal Esavi kulmoğollarik' poplaney. Şot'o görəl İak'ova xeyir-bərəkət tadi
23 E não o reconheceu, porque suas mãos estavam peludas como as do seu irmão Esaú. E abençoou-o.
24 saal xavare haq'i: «Hun həgigiyal bezi ğar Esavnu?» İak'ovenal qaybaki "hoo" pine.
24 "Tu és bem o meu filho Esaú?" Disse-lhe ele: "Sim."
25 T'e vədə İsaak'en pine: «Vi ǒxə̌lbi eçeri yeq'axun bezi běš laxa, bezi ğar. Kəyit'uxun oşa va xeyir-bərəkət tadoz». İak'ovenal izi eçeri ukuna q'a fina bavay běš lanexi, şot'inal kəyi-ǔğit'uxun oşa
25 "{Então} serve-me, para que eu coma de tua caça, meu filho, e minha alma te abençoe." Jacó serviu-lhe e ele comeu; e trouxe-lhe também vinho, do qual ele bebeu.
26 pine: «İsə ı̌šabaka za muçp'a, bez ğar».
26 Então Isaac, seu pai, disse-lhe: "Aproxima-te, meu filho, e beija-me."
27 İak'ovenal ı̌šalayinşaki şot'o muçk'at'an Esavi paltari ade laft'i izi bavay bǒxmǒğo.
27 E, aproximando-se Jacó para lhe dar um beijo, Isaac sentiu o perfume de suas vestes, e o abençoou nestes termos. "Sim. o odor de meu filho é como o odor de um campo que o Senhor abençoou.
28 Barta Buxačuğon göynuxun hari arśala xoya q'a oç̌alen tadala bara vaxun kammaq'anbi,
28 Deus te dê o orvalho do céu e a gordura da terra, uma abundância de trigo e de vinho!
29 Barta millətxonq'an va q'ulluğbi,
29 Sirvam-te os povos e prostrem-se as nações diante de ti! Sê o senhor dos teus irmãos, e curvem-se diante de ti os filhos de tua mãe! Maldito seja quem te amaldiçoar e bendito quem te abençoar!"
30 İak'oven xeyir-bərəkətə haq'i izi bavay t'ǒğǒlxun c'eğala vədine Esave ǒxə̌ləxun qaybaki.
30 Apenas Isaac acabara de abençoar Jacó, e este saíra de junto do seu pai, chegou Esaú da caça.
31 Eçeriyal izi həzirbala ukunxoy ən şaat't'u həzirbit'uxun oşa şot'o izi bavaynak' taşeri pine: «Hayza arśa, bez bava, vi ğaren ǒxə̌lbi harene. Mone, vaynak' həzirbi ukunaxun uka za xeyir-bərəkət tada».
31 Preparou também ele um prato suculento e trouxe-o ao seu pai, dizendo: "Levanta-te, meu pai, e come da caça do teu filho, a fim de que tua alma me abençoe."
32 T'e vədə İsaak'en "hun şunu?" pi xavare haq'i, Esavenal qaybaki "zuzu, vi kala ğar Esavzu" pine.
32 "Quem és tu?", perguntou-lhe seu pai Isaac. "Eu sou o teu filho primogênito Esaú."
33 Mot'o ibakat'an İsaak'a t'ut'ultinene haq'i, şot'in pine: «P'oy t'evər hariyo şuvay? Zaynak' izi ǒxə̌lbi heyvani yeq'axun həzirbi ukune eçeri şot'in, zuval t'e ukunaxun kəyi şot'oz tadi bezi xeyir-bərəkətə. Xeyir-bərəkətə şuz tadesa, şot'ayal bakale!»
33 Então Isaac, tomado de emoção violenta, exclamou: "Quem é, pois, aquele que foi à caça e me trouxe o prato que eu comi antes que tu voltasses? Eu o abençoei, e ele será bendito."
34 İzi bavay uk'alt'oğo ibakat'an Esaven içu efes nu baki ost'aar harayepi, şot'in ǒnek'a pine: «P'oy zu, ay bava? Zaal tada vi xeyir-bərəkətə, za xeyir-bərəkətsuz ma efa!»
34 Ouvindo estas palavras de seu pai, Esaú soltou um grito cheio de amargura, e disse-lhe: "Abençoa-me também a mim, meu pai!"
35 İsaak'en isə qaybaki "vi viçen hari vaynak' həzirbaki xeyir-bərəkətə bic'luğ əşp'est'i zaxun haneq'i" pine.
35 "Teu irmão, respondeu-lhe Isaac, veio, fraudulentamente, tomar a tua bênção."
36 T'e vədə Esaven pine: «Şot'ay s'iya İak'ov hat'etər tet'un laxe! Mot'oxun p'ə̌mci kərəme ki, za feret'est'a: süft'ə k'ojin kala ğar baksuni ext'iyərəne haq'i bezi kiyexun, isəəl zaynak' həzirbaki xeyir-bərəkətə!» Oşa saal əyitpsa burqi pine: «Bakes tene bakon ki, vi zaynak' efi xeyir-bərəkət nu bakane».
36 Esaú disse então: "Será porque ele se chama Jacó que me suplantou já duas vezes? Tirou-me meu direito de primogenitura, e eis que agora me rouba minha bênção!" E ajuntou: "Não reservaste, porventura, uma bênção também para mim?"
37 İsaak'en Esava metəre coğab tadi: «Şot'o vi kaloz laxi zu, beşi nəsiləxun bakalt'oğoval bitot'u şot'ay k'ulez bi. İzi exp'ala arum q'a s'orobala noč'al bol bakale şot'ay. P'oy şot'o metər sa xeyir-bərəkət tadit'uxun oşa isə va k'ə pi xeyir-bərəkət tadaz, bez ğar?»
37 Isaac respondeu-lhe: "Eu o constituí teu senhor, e dei-lhe todos os seus irmãos por servos e o estabeleci na posse do trigo do vinho. Que posso ainda fazer por ti, meu filho?"
38 Esaven izi bava pine: «Yəni vi tadala q'erəz sa xeyir-bərəkət tevax bu, bezi bava? Zaxun vi xeyir-bərəkətə kammaba, bava!» Metər piyal hönkür-hönkür ǒnenepi.
38 Esaú disse ao seu pai: "Então só tens uma bênção, meu pai? Abençoa-me também a mim, meu pai!" E pôs-se a chorar.
39 T'e vədə İsaak'en izi ğara metəre pi:
39 Isaac tomou a palavra: "Eis, disse ele, que a tua habitação será desprovida da gordura da terra e do orvalho que desce dos céus.
40 Ə̌me zoren, q'ılınc fə̌ldi vi šuma q'azayinşalnu hun,
40 Viverás de tua espada, servindo o teu irmão, mas, se te libertares, quebrarás o seu jugo de cima do teu pescoço."
41 Ama bavan İak'ova tadi xeyir-bərəkətə görə Esaven izi viçə nifrətpsane burqi. Şot'in iz boş metəre nexey: «Male mande, yas efalyan samal oşa bavaynak'. Besp'oz t'e vədə kot'o!»
41 Esaú concebeu ódio por Jacó por causa da bênção que lhe tinha dado seu pai e disse em seu coração: "Virão os dias do luto de meu pai, e matarei meu irmão Jacó."
42 İzi kala ğar Esavi pi me əyitmux hari Rebek'ay ǔmǔğo p'anep'i, şot'inal izi mis'ik' ğar İak'ova izi t'ǒğǒl k'alpest'i pine: «Avanu ki, vi viçen va bespsune çuresa? Vaxun izi əcuğo haq'suni yaq'a mot'ost'ane aksa.
42 E foram referidas a Rebeca estas palavras do seu filho primogênito. Ela mandou chamar seu filho mais novo, Jacó, e disse-lhe: "Teu irmão Esaú quer matar-te para se vingar de ti.
43 İsə ibaka k'əz nex, bez ğar: c'eki taki memiin! Bezi viçi Lavani t'ǒğǒl, Xarrana t'it'a.
43 Escuta-me, pois, meu filho: vai, foge para junto de Labão, meu irmão, em Harã;
44 Vi viçey hirs bask'amin t'iya baka.
44 fica em casa dele algum tempo, até que se acalme a cólera do teu irmão.
45 Hevaxt' izi əcuğ c'ovanekon, vi bit'oğo izi eyexun c'evek'on - va k'alpi eçest'oz. Tene şot'in va besp'ale, oşal izi bula ukale».
45 Assim que passar a sua cólera e tiver ele esquecido do que lhe fizeste, mandar-te-ei buscar. Por que perderia eu vocês dois num só dia?"
46 İsaak'a isə, şot'inal İak'ovi taysuna ə̌m zapeq'an pi Rebek'an metəre pi: «Boşevt'unki za Esaven haq'i me xet'lu xuyərmoğon. İak'ovenal taśi şot'oğoxun xuyər haq'ayin bezi ği mə̌yine».
46 Rebeca disse a Isaac: "Estou desgostosa da vida por causa das filhas de Het. Se Jacó tomar uma mulher entre as filhas de Het, para que ainda viver?"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.