Tiago 2
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Nanga angokeme, ene olionga Ye Aili Yesusi Kirasi* ye paa peanga imbi ola molopa tondolo pulimu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemane** ⸤yamboma apuruku⸥ yambo te ⸤imbi ola mololimu⸥ liku taponjiku, yambo te ⸤imbi ola naa mololimu⸥ naa liku taponjiku, naa teangi.
1 Taitu kwa i ata Regah Jesu Keriso marakaw ana Regah kwabitumitum. Imih sabuw men ufuhine hai itininamaim kwanabuwih hai merar kwanayimih.
2 Ye te mulu wambale paa peangama panjipe kou gollone teli ki ongi te monjimbe ye te kinie, ye koropa te mulu wambale kerime panjimbe ye te kinie, aku yetolo ene maku toko molongena ongele kinie kanokolie
2 Veya ta orot sawar wairafin boro na’abur gewas uman gold ring niyoun nan a kou’ayamaim narun; naatu orot ta yababan wairafin auman boro ana sawar kakafih na’osen nan narun.
3 ye mulu wambale peangama panjimbe yemo ⸤kanoko peanga kanokolie⸥ paa nokoko “I polo peangana ongo moloi.” ningu, ye koropamo ⸤kanoko keri kanokolie⸥ yundu “Inie ongo ola angili.” molo “Nanga kimbu munduliona ongo manie moloi.” níngi liemo
3 Kwa orot e’abur gewas enan boro kwanab ana merar kwanay kwanao, “Aro, efan gewasin iti kumare kuma.” Baise orot yababan wairafin isan boro kwanao, “Aro nati haw kumare kuma o nati’imaim kubat.” Nati na’atube kwanasisinaf na’at
4 aku tengemonga ene konopu keri pepili ene eneno anju yando apuruku naa kenjilimeleye? Ene aku siku yamboma apurulimele mele eneno konopuni pilkulie ‘ ‘I yambomone na manda lipe taponjimbe. Imuni na naa lipe taponjimbe.’ nimbu kanopo apurupu kenjilimolo lemo.’ ningu naa pilimeleye?
4 kwa i kouseb wanawanamaim kwaimatar. Orot ta efan gewasin kwaitin, orot ta efan kakafin kwaitin, afufunen nati na’atube i men gewasin.
5 Paa nanga angokeme, pilieme! Pulu Yemone ‘Yambo mare nanga yamboma molangi.’ nimbe mako tombando ya ma koleana yambomane yamboma kanoko ‘yambo koropa pupili molemele.’ ningu kanolemele yambo kanuma Pulu Yemone mako topalie ‘Yambo kamako mele molangi.’ nimbe ⸤enendo nimbendo:⸥ “Enene ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilku konjikulie ‘Yambo na konopu monjingí yamboma nane ye nomi kingimu molopo nokolio koleana* na kinie pea molamili.’ nimbu panjirindu akumu ene pea aku sipu molamili wangi.” koronga nilimo.
5 Imih taitu au yabow, kwananowar gewas, sabuw iyab iti tafaramamaim yababan wairafih God rubinih baitumatum wairafih himatar God ana aiwob boro ninowah hinab, sabuw iyab God hibiyabuw eomatanih bairi.
6 Nakolo ⸤nanga angokeme⸥ enene yambo koropama ‘Pipili kolangi.’ ningu teko kenjilimele. ⸤Angokeme,⸥ yambo namelene ene kondi toko enenga melema liku, mindili siku, ‘Kote tenjemili wai.’ ningu, telemele yambo akuma nameleye? ⸤Ye koropamane aku telemeleye? Molo!⸥ Ye kamakomane ene kinie aku telemele kanumu.
6 Baise kwa i yababan wairafih kwabi’orot bai’ibih. Sabuw sawar wairafih hibokwarakwarar baibatiyenamaim teyaya’i kwa’itih kwasoso’ob ai en?
7 Ene Yesusi Kirasinge yamboma molemele kanu yemonga imbi peangamo namelene ungu taka tonjilimeleye? ⸤Ye koropamane aku telemeleye? Molo!⸥ Ye kamakomane aku telemele kanumu.
7 Sabuw nati i kwa Jesu wabin gewasin kwabaib isan tur kakafin hio tibi’ibi kwa’i’itin ai en?
8 Pulu Yemonga bokuna ungu mane te sirimu paa olandopa molemo kanu ungu manemo pilku liku tenge panjiku tengi liemo paa papu. Kanu ungu manemone nimbendo:nimbe molemo ungu mane kanumu* pilku liku tengi liemo peanga.
8 God ana obaiyunen tur ofafar bukamaim iti na’atube hikirum, “Taituwa iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.” Iti ofafar i anababatun turobe’emaim kwanabi’ufunun na’at, nati i ef gewasin kwasisinaf.
9 Nakolo yamboma kanoko apurukulie ‘Yu peanga. Lipu taponjembo. Yu keri. Naa lipu taponjembo.’ níngi liemo ulu pulu keri te telemele, akumunge ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manemane* ‘Nu ungu mane te pulue tonu lemo.’ nimbe lipe ora simbe.
9 Baise sabuw ufuhine hai itininamaim ta efan gewasin kwanitin, naatu ta efan kakafin kwanabitin, nati i bowabow kakafin kwasisinaf, imih kwa i ofafar asto’obenayah.
10 ⸤Aku nikirumunge pulumu i sipe:⸥ Olio pilimolo, “Ambo ye puli te molo ye ambo lili te yambo te lupe kinie wa ulu kerinele naa teangili.” nimbe ungu mane sirimu yemone “Yambo te toko naa konjengi.” nimbe mane sirimula pilimolo. Aku liemo nu wa ulu kerinele naa tekolie yambo te toko konjinu liemo ungu manema pulue toli yambomo moleno. Akumunge yambo te ungu manema pali pilipe lipe telemo nakolo telu mindi pulue tomu liemo aku telemomonga ungu manema pali pulue tolemo kanumu.*
10 Orot yait ofafar etei ebobosiyasiyar, baise wanawanahimaim ofafar ta’imon ea’astu’ub, ofafar etei i ea’asto’oben.
11 — ausente —
11 Anayabin ofafar eo, “Taituwa aawan ufun men inan.” Naatu eo maiye, “Taituwa men ina’asabun.” Naatu o tura aawan ufun men inamih, baise tura i’asabun momorob o i ofafar etei i’asto’oben.
12 ⸤Ulu te tengendo molo ungu te ningindu ou i siku ningu piliengi:⸥ ‘Ulu pulu kerimene olio ambolopa ka kongono silimo aulkena ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimbe wendo linjilimo ungu mane peangamone nilimo mele pilipelie Pulu Yemone olio uluma tepo unguma nimbu telemolo mele pilipe apurumbe kene.’ pilkulie kanu ungu manemo pilku uluma teko unguma ningu teko molemele mele pilku teko konjengi.* Yambo tene yambo te kondo naa kolomu liemo pe Pulu Yemone kote pilipelie yu kepe kondo naa kolombala.** Yambo tene yambo te kondo kolomba yambomo Pulu Yemone yunge kote pilipelie yu kepe kondo kolomba. Pulu Yemone aku sipe kote pilipe temba kene pilkulie unguma ningu uluma tenge mele pilku konjikulie teangi.
12 Sabuw iyab roufamen ana ofafar ebibatiyih na’atube o auman boro nibatiyi, imih mata toniwa’an abisa kubowabow naatu abisa kuo ina’itin gewas.
13 — ausente —
13 Anayabin o yait taituw men kukakabibirih baibabatiyen ana veya God boro men nakabibirimih. Kabeberamaim boro God dogoron inabotabir baibatiyen boro inisnowah.
14 Nanga angokeme, yambo tene nimbendo: “Na ‘⸤Pulu Yemone lipe mundurumu ye nomi Yesusi Kirasi⸥ sike.’ nimbu tondolo mundupu pilio.”.* nilimo nakolo ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yambomane telemele mele⸥ ulu peangama naa telemo liemo yuni tondolo mundupe pilimo ulumuni yu lipe taponjilimoye? Yuni tondolo mundupe pilimo ulumuni yu mindili nolka aulkena wendo lipe Pulu Yemo kinie molopa konjimbe aulkena manda lipe monjimbeye? ⸤Ulu peangama naa telemo liemo paa manda molo.⸥
14 Taitu, orot ta nao, ayu i baitumatumayan, baise men nabi’a’it na’at ana gewasin boro abistan namatar? Baitumatum nati na’atube men karam boro niyawasi.
15 Angena te mulu wambale keri te panjipe, langi nombá te naa lemba kinie,
15 Ana itinin ta i iti, taituwa aurih ar faifuw en naatu mar etei ana fofonin isan aurih bay en.Taituwa aurin sawar en inibais|src="C069.tif" size="span" loc="Jas 2.15" copy="Illustration used with permission of New Tribes Mission." ref="2.15-16"
16 enenga yambo tene yu langi kinie mulu wambale mare naa sipelie yundu nimbendo: “Nu konopu pe nipili puku, ali naa tepili mulu wambale peanga te pakoko, olo temba langi mare nani pui.” nimu liemo aku sipe nimbemone yu sike lipe taponjimbeye? ⸤Uluri kapola naa temba.⸥
16 Nati ana veya’amaim o bay men initih naatu ar faifuw men initih, baise ina’uwih. “Kwana’abur gewas biya hinafora’ab naatu bay kwanaa ya hinagadid, God nigegewasini kwanama.” Tur nati na’atube inao ana gewasin boro abisa namatar?
17 ⸤Yambo tene yambo te naa lipe taponjipe kerena “Kapola molani pui.” we nilimo kinie kanu yambomo naa lipe taponjipe uluri naa telemo⸥ aku sipela. Yambo tene ⸤‘Sike.’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilipelie ulu peangama naa temu liemo yunge tondolo mundupe pilimo ulumu mele kololimu mele; uluri manda naa temba.*
17 Itininaban nati na’atube, imih baitumatum akisin nabin nabat, aurin bai’a’it en nati baitumatum i murubin.
18 Nakolo yambo tene ⸤nane ya nikirumu ‘Kolo tokomo.’ nimbelie nando⸥ nimbendo: “Yambo marene ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ⸤ulu akumu mandala⸥. Yambo marene ulu peangama teko yamboma liku taponjilimele ⸤ulu akumu mandala⸥. ⸤Ulu talo pea telu sipemo. Yambo tene kanu ulutolonga ulu te mundupe kelepa te pilipelie temba kinie kanu ulu telumuni manda lipe taponjimbe.⸥” nilkenje. ⸤Aku sipe nilke yambomondo nane pundu topo i sipu nilke:⸥ “Nu ‘⸤Kirasini⸥ sike ⸤“nanga” nimbe tenjirimu tenjilimo⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilio mele lipu ora siembo.” ningu ulu peanga te naa tenu liemo nu sike ningu pilino mele na nambe tepo kanomboye? ⸤Manda naa kanombo.⸥ Na ulu peangama tepo yamboma lipu taponjimbu ulumane ⸤‘Sike.’ nimbu⸥ tondolo mundupu pilio mele lipu ora simbu.
18 Baise orot boro iti na’atube nao. “Orot ta i baitumatumayan, naatu orot ta bai’a’aitayan, hairi’ika i karamam,” baise ayu abibatiy, “Orot baitumatumayan aurin bai’a’ait en kwi’obaiyu aitin, baise ayu karam boro au baitumatum abi’a’it ani’obaiy kwana’itin.”
19 Nuni ‘Pulu Ye telu mindi molemo.’ ningu tondolo munduku pilino. Akumu papu teleno. ⸤Nakolo⸥ kurumane kepe aku siku tondolo munduku pilimele. Pilkulie pungu pungu ningu mini wale mundulimele.
19 Kwa kwabitumatum God i ta’imon? Gewasin! Demon auman hitumatum hibir ah umah teo’oror.
20 Aroma toli yambomo, we ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku ulu peangama naa teleno ulumuni uluri manda naa temba mele* ungu pulumu pilieni nimbu siemboye?
20 Kwabikoko’aw! Ani’obaiyi kwana’itin baitumatum aurin bai’a’it en ana ub i murubin.
21 Olionga anda kolepa Eporayamone ulu te terimu mele kanopalie Pulu Yemone yunge ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Yu konopu sumbi nimbe peli yemo.’ nimbe kanorumu. Eporayamone yunge malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simbendo polona ola nosirimu kinie kanopalie* Pulu Yemone ‘Yu ye sumbi nilimu.’ nimbe kanorumu.**
21 Kwaso’ob aisim ata agir Abraham yamutufuren bai God nanamaim tit? Ana bai’a’itamaim taiyuwin natun Isaac bai gem tafanamaim siboromih yara’ah.
22 Mimi siku piliei! Eporayamone ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimu ulumu kinie ulu terimuma kinie kapola kapola terimu kinie yuni terimu ulumane yunge ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimu ulumu kamu tepa tondolo mundunjirimu kanumu.
22 Imih kwana’itin Abraham ana baitumatum naatu ana bai’a’it hairi hai bowabow i ta’imon, imih ana bai’a’itamaim ana baitumatum in yomanin easa’ub.
23 Aku sipe terimumunge Pulu Yemonga bokuna yundu ungu te nilimomonga pulumu wendo orumu. Kanu ungumu i sipe:Eporayamone aku terimumunge Pulu Yemone yunduaku sipe molemo kanumu. ⸤Yambo tene nando ungu te aku sipe nilkenje*** nane aku sipu pundu topo nilke.⸥
23 Imih Bukamaim iti na iturobe eo, “Abraham God itumitum naatu ana baitumatumamaim God Abraham bai ana orot mutufurin matar.” Naatu ana begon rouw eaf.
24 ⸤Eporayamo kinie Pulu Yemo kinie eltene teringili mele⸥ pilkulie, yambo tene we ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo kinie kanopalie ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yunge ulu pulu kerime siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimbe peli yambomo.’ nimbu kanolio.’ naa nilimo. Yambo te ⸤‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie⸥ ulu peangama telemo kinie kanopalie Pulu Yemone ‘Yunge ulu pulu kerime siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimbe peli yambomo.’ nimbu kanolio.’ nilimo mele pilimele.
24 Imih kwana’itin baitumatum naatu bai’a’it hairi i tanita’imon ata ef boro namutufor God matanamaim, men baitumatum akisin nabin nabat.
25 Aku sipela, ⸤Josuane ye talo Jeriko taonona lipe mundurumu kinie⸥ ‘Yamboma nambe telemelenje.’ ningu kanoko panjingilí puringili kinie ambo wapora Reyapone ‘Elte naa tangi.’ nimbe lipe taponjipe ‘Ya lopi teko peangili.’ nimbe nokopalie, pe ‘Aulke tenga lupe kelko yando wangili.’ nimbe lipe mundurumu kinie aku sipe terimumunge kanopalie ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu ambo sumbi nilimu.’ nimbe kanorumu.*
25 Ana’itinin ta kwana’itin. Efamaim baiwa’an kwanekwaneyan babin wabin Rahab Israel sabuw hai rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih, naatu ibaisih ef ta’awat iuwih hibihir. Imih ana bowabowamaim yamutufur God matanamaim.
26 Yambo tenga minimu kangimu mundupe kelepa pulimo kinie kangimu kolemo, aku sipe yambo tene ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie ulu peangama naa telemo kinie yunge tondolo mundupe pilimo ulumu kolemola.* ⸤Minimu kangimunge sukundu pelemo kangimu kapola konde molemo mele aku sipe, ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu kinie yamboma liku taponjingí ulu peangama kinie liku tere lelko tenge kinie manda temba. Te teko te naa tenge kinie manda naa temba.⸥
26 Biya aurin ayubin en, biya i murubin na’atube baitumatum aurin bai’a’it en baitumatum i murubin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.