Efésios 4

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Akumunge,* na Ailimunge kongono terindumunge ka ulkena pepo molio yemo,** nane tondolo mundupu ene ungu mane sipulie nimbundu: Pulu Yemone enendo ‘Ene nanga yamboma molko nanga kongonomo tenjengi wangi.’ nimbe mako torumuna ongo yunge yamboma moloringi mele molemele kene yuni kanopa peanga kanolemo uluma teko molayo.
1 Ayu i Regah wabinamaim dibur arun ama’ama, imih kwa ao’ototofari, God ayawas ya’asair eaf kwana kwabaib imaim kwanama.
2 Alieli ‘Nanga imbi ola naa molopili.’ ningu molko, yamboma kinie kara naa puku andiki teko taka lelko molko, yambomane ene yando teko kenjingí kinie anju enene konopu monjiku pundu naa toko we siye kolko konopu aisili liku naa mundeyo.*
2 Mar etei taiyuw kwanayara’iyi, kwanakakaf, yatenanub, yabowamaim taituwa kwanabuwih.
3 ‘Olio Kirasinge yambo talape telumu molemolo yamboma konopu teluna pupili taka lepo molamili.’ ningu ‘Konopu teluna pupili.’ nilimo Minimuni ene ‘Ambolopili.’ ningu molayo.
3 Anun Kakafiyin buwi kwana bita’imoni i kwanasinaftobon a kou’ay nati i kwanabukikin tufuwamaim kwanama.
4 ‘⸤Pulu Yemone⸥ oliondo ‘Yunge yamboma molangi wai.’ nirimumunge ⸤kolea peangana pupu molomolo⸥.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulu telumu mindi, aku sipela olio yambo kangi telumu mele molemolo;* Mini Kake Teli olionga konopumanga molemomo telumula;
4 Biyat i ta’imon, Anun Kakafiyin i ta’imon, God ea’afit i nuhifot ta’imon tabai,
5 olionga Ailimu telumula; tondolo mundupe pilili ulumu telumula; no lili ulu pulumu telumula;
5 Regah i ta’imon, baitumatum i ta’imon, bapataito i ta’imon.
6 olionga pali Lapa Pulu Yemo telumula. Yu olio Kirasinge yambomanga pali olandopa molemo; yu olio molemolomanga pali suku singine molemo; yu olionga pali konopumanga molemo.
6 Naatu God i ta’imon, sabuw tutufin etei’imak Tamat, naatu iti etei’imak ata ukwarin, Regah ta’imon, etei’imak wanawanatamaim ebowabow, naatu wanawanatamaim ema’am.
7 Pulu Yemo we kondo kololimunge Kirasini olio tepo molomolo tondoloma moke tepa olio telu telu nimbe aili tepa we sirimu.*
7 It ta’ita’imon manaw kabeberamaim Keriso ana usar bitit i ra’at naatu igewasin kwanekwan.
8 Pulu Yemonga bokuna aku sipe nilimo kanumu. Yuni nimbendo:nirimu.*
8 Buk Atamaninamaim iti na’atube eo,
9 Yu ‘olandopa purumu’ nirimu akumu olando purumumunge lipe ora sirimuye? Molo. Ou yu paa mana maniendo purumumunge lipe ora sirimu.*
9 Tur iti, “Yen Auyom.” Ana’an i iti, wantoro’ot i marane ra’iy, re anababatun me wanawanan run.
10 Ye muluna paa olandopa purumu ye kanumu ou mana maniendo purumu yemo. ‘Mulu ma koleamanga pali molambo.’ nimbe aku terimu.
10 Imih orot nati taiyuwin yara’iy re’er, nati orot ta’imon yen auyomtoro’ot tit, naatu mar ana hanef etei natabir rabon mar tafaram tutufin etei ana’itinin bai karatan.
11 Kanu yemone mindi ⸤mana⸥ yamboma tondoloma moke tepa we sirimu. Yambo mare “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundumbendo ene aku kongonomo tenge tondolomo sipe, mare mako topa yuni ungu umbu tonjimbema pilku yamboma ningu singí tondolomo sipe,* mare mako topa temane peangamo toko siliku andonge tondolomo sipe, mare Kirasinge yambo talapemanga tapu yema molko ⸤Pulu Yemone kanopa peanga kanomba mele⸥ mane singíme mako topa aku tenge tondolomo sirimu.**
11 Naatu i taiyuwin siwar bow orot ta ta faramih, orot afa tur abarayah himatar, afa dinab tur faramayah himatar, afa binanuyah himatar, afa Kirisiyan hai bonawiyenayah himatar, naatu afa bai’obaiyenayah himatar,
12 Kirasini ‘Nanga yambo talapemo nanga kangimu enge nimbe molopa konjipili kene Pulu Yemonga yamboma pali Kirasinge kendemande kongonomo teko molangi.’ nimbe aku sipe tondoloma yunge yamboma moke tepa we sirimu.
12 saise God ana sabuw tatabobuna’ih bowabow ana ef hitaso’ob. Naatu bowabow tataburiri tatabow Keriso biyan tatawowab tara’at tayen
13 Olio ⸤yunge yamboma⸥ ‘ ‘Sike’ nimbu tondolo mundupu pilimolomonga* konopu teluna pupili molopo, Pulu Yemonga Malone** konopuni pilipe molemo mele olio pali telu sipu pilipu konjipu, umbu konopu enge nimbe pepili mololipu pupu, kamu Kirasi molemo mele olio umbu konopu pepili molamili.’ nimbe aku terimu.
13 tanan it etei ata baitumatum an ta’imon tamatar. Naatu God Natun ana kirikirifot tataso’ob gewas, wanawanat takwat Keriso ana tutufin tatab.
14 Aku sipu tepo molomolo kinie ambolango kangama konopu naa pepili molemele mele naa molomolo. Nomuna poporome topa sipi mare we topa memba andolemo mele ye mare kondi toko kolo tolemele yema ongo ene “I siku teangi. I siku teangi.” ningu mane silimele kinie we pilku konopuma alowa malowa teko lombili pulimele mele olio aku sipu naa temolo.
14 Saise it boro men kek na’atube tatama’am, sabuw baifufuwenayah hitan hitifufuwit ata baitumatum hitiyuwiyuwimih. Kotar yabat nane ebabin ebiyuwiyuwibe. Anayabin sabuw hai notamaim baifuwen tur afa himataren sabuw afa hifufuwih hinawiyih sa’ab tenan.
15 ⸤Kolo toli yemane ningí mele komu tenjipu naa pilipulie⸥ Kirasinge kangimu molemolo yambomane ‘Olio nokopa olionga penge* molemo ye Kirasimu molemo mele molamili.’ nimbu anju yando konopu monjipu ungu sikema mindi nimbu molamili.
15 En baise nati efanin, yabowamaim tur anababatun tanao, ef tata’ane ata orot ukwarin Keriso wanawananamaim tanawowabit tanayen.
16 Yu kimbu ki kangi melemanga pali nokolemo pengemo. Yuni ombele pulkeno melema pali ‘enge nipili.’ nimbe tondolo mundunjilimo. Akumunge kangimunge melema pali anju yando konopu monjipe lipe taponjilimo kinie kangimu olandopa olandopa tondolo pupe enge aili tepa pelemo.*
16 I ana bainakokomaim biyat tutufin etei bai na ikokofan wowab gewas. Naatu biyat hai bowabow Regah bitih na’atube tebowabow ana veya biyat i erara’at naatu yabowamaim ewowowab gewas.
17 Akumunge, Ailimuni ‘Ene nokopili.’ nimbe na namba sirimumunge nane ene tondolo mundupu ungu te i sipu nimbu sikiru: Kirasinge yambo talapena ulsukundu molemele yambomane teko molemele mele paa naa teangi. Kanu yamboma ⸤‘Pulu Yemonga unguma naa pilimolo.’ nilimelemonga⸥ enenga konopuma mimi sipe naa pepa kekelepa mele tolemo.
17 Regah ana onowatenamaim ayu kwa abimatnuwi, Eteni Sabuw tema’am na’atube men kwanama’amih, anayabin nati sabuw i hai not hikwaris koko’awabe tema’am.
18 Kanu yamboma ene uluma pali naa pilku enenga konopuma pipi silimelemonga Pulu Yemo molopa telemo mele naa pilku, enenga pilipe konginjilime sumbulu tolemo akumunge ene Pulu Yemonga konde molopa konjilimunge ulsukundu molemele.
18 Hai not etei i gugumin awan karatan, God ana yawasamaim i hitabaratait nabin anababatun tebatabat, anayabin ukwarih i hifokar naatu dogoroh hikabay.
19 Ulu telemelema pilku apuruku pipili kolonge ulu pulumu ⸤manie purumu⸥ ene kinie naa pelemomonga ene ulu kerimenga sukundu walu sumbi siku puku, yamboma kanokolie pipili kolemele ulu kalaro mololime konopu kimbu siku teko molemele.*
19 Biya’ohow naniyan i men kafai hiso’ob, hai yawas tutufin etei kakafin nowanamih hitin bai susuw, naatu in sesebar teo’onofar.
20 ⸤Kanu yamboma sike aku telemele⸥ nakolo ‘Kirasinge ungumu mane sipu “Teangi.” nirimulu* mele ene Epesasi yamboma piliringi unguma lupe, ⸤kanu yambomane telemele mele lupe⸥.’ aku konopu lekero. ‘Ene Kirasinge ungumu pilku liku yu kinie tapu toko moloringi kinie Yesusi molemo mele kinie yu kinie ungu sikemo pelemo mele kinie mane sirimulu piliringi.’ konopu lekero. ⸤Ulsu molemele yamboma telemele mele mane naa sirimulu.⸥
20 Baise kwa i men iti na’atube hi’obaiyi kwana Keriso kwasu’ubimih.
21 — ausente —
21 Kwa Keriso isan i hio kwanowar, naatu Turobe yawas gewasin Jesu wanawananamaim ema’ama isan i hi’obaiyi.
22 * Ene tenge mele ningu mane sirimulu mele i sipe: “Ene ou moloringi kinie enenga ou we konopumane** ulu pulu kerime waka kolko teko kenjiku moloringi kanu konopuma munduku keleangi. Aku teringi ulumane ya ma koleana molko kenjilimelka; kolkolie kolea kerinela puku mindili nongo molko kenjiku mindi pulimelkamo.
22 Imih kanab atamanin nawiyi yawas kakafih, baifufuwen in kura’ara’ahi kwasinaf gugurusi, nati kanab atamanin i kwanikiya’ub kwanabosair.
23 Kanu ou we konopuma munduku kelko ene konopu kondema pepili molangi.
23 Dogor naatu a not etei i kwanabow kwaniwa’an boubuh hinamatar,
24 ‘Pulu Yemo konopu pelemo mele olio konopu konde aku sipe pepili.’ ningulie Pulu Yemone ulu pulu peanga sumbi nilime tepa paa kake tepili molemo mele aku siku molangi.” nimbu ungu mane aku sipu sirimulu.
24 naatu kanab boubun God ana’itininabe wowab yai inu’in i kwanab kwaniyoun, saise yawas anababatun, ana ef mutufor naatu kakafiyin boro imaim nirerereb.
25 Akumunge ⸤ou we konopuma munduku kelko konopu kondema liku panjikulie⸥ ene ungu kolo toli ulu pulumu munduku kelko,* kangi telumunge kimbu ki melema angilimo mele aku sipu olio Kirasinge yamboma pali konopu telumu pepili molemolo kene olionga pulu lemo yambomando ungu sikema mindi ningu molangi.
25 Naatu baifufuwen i kwanihamiy, taituwa isah i turobe hai tur kwana’owen, anayabin it etei tana taita’imon Keriso biyan tamatar.
26 Ene mumindili temba kinie ‘Ulu pulu keri te naa teamili.’ ningu, pilku konjiku molangi. Ene mumindili kolko molangi ena pumu liemo
26 Ya nasoso’ar na’at, men yaso’ar nabonawiyi bowabow kakafin inasinaf. Naatu men yaso’ar auman inama nan veya nare.
27 ene ‘depelemone* olio kamu kondi topili.’ ningu aku tenge. Akumu kapola naa temba.
27 Men Demon Mowan veya nati’imaim initin narunamih.
28 Melema wa limele yamboma aku ulumu munduku kelko kinié wa naa liku, kou mone kongono teangi. Enenga kimene melema wa naa likulie ningímuni, ‘Yambo mare mele molo tombama lipu taponjipu melema siemili.’ ningulie kanu wa noli yambomane enenga kimene kongono peangama teangi.*
28 Orot yait ebabain, i bain nihamiy naatu nabusuruf nabow, saise ma gewasin nab nama gewas. Naatu sabuw yababan wairafih nibaisih.
29 Enenga keremanga ‘Ungu keri te wendo naa opili.’ niengi. Kirasinge yambo konopu pange tembama kinie molko kenjingíma kinie ene tondolo mundunjimbe unguma mindi niengi. Ungu mare kanu yamboma pilingí kinie ene lipe taponjimbe unguma mindi niengi.
29 A tur men womararin ina’omih, baise baibais ana tur gewasin inao, saise sabuw baibais abisa tekokok boro hinab nawowabih hinara’at. Naatu sabuw iyab tur tenonowar boro nibaisih.
30 ‘Mini Kake Telimuni ene yamboma ulu pulu kerimene kondi tolemo koleamonga pe kamu wendo puku, ulu pulu keri te naa pelemo, kapola molonge koleana wangi kene* ene isili ou nokopa molopili.’ nimbe Pulu Yemone Mini sirimu** aku Minimuni kanopa keri kanopa konopu wayongo naa simbe uluma naa teangi.
30 Naatu God Anun Kakafiyin men yababan kwanitin. Anayabin Anun Kakafiyin i God ana’i’inanen wanawanatamaim ema’am it i nowan. Saise nati Veya gagamin nanan ana veya it boro narufamit nabotaitit tanatit.
31 Yambo lupema kinie konopu keri panjiku teko kenjiku, iri toko mumindili kolko, opa teko ungu bulkundu ninjiku, aku ulu telemelemanga ulu puluma toko manie mundengi.*
31 Imih dogor wanawanan tenakuyakuy, gagamat, yaso’ar, okwanekwan naniyah kakafih ta ta etei kwanihamiyen.
32 Enene eneno anju yando kondo kolko teko konjiku, Kirasini enenga nimbe tenjirimumunge Pulu Yemone enenga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe we siye kolorumu mele aku siku yambomane ene teko kenjingí uluma ‘Manie pupili.’ ningu we siye kolangi.*
32 Naatu nati sawar efanih, kwa i taituwa etei isah kwanamanaw kwanakabeber, kwaniwanbabanih. Naatu notawiyen isa nama, Jesu Keriso ana bowabowamaim God notanotawiyit na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.