1 Coríntios 6
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 ⸤Ene kinie umbuni te pea pelemomonga kinié ungu te niembo:⸥* Ene Kirasinge yambomanga tene Kirasinge yambo te kinie umbuni te pelemo kinie nambemuna ‘Pulu Yemonga yambo kake telime pilku apurengi.’ naa nimbe, ene mundupe kelepa ulsukundu pupe ⸤willisi⸥ kotena pupe kote tenjilimoye? Akumu pipili naa telemona aku sipe telemoye?
1 Kwa taiyuw wanawanamaim o tura ta airi kwabi’osukwaraben, aisim kwabai kwan sabuw iyab God men hisusu’ub teyayabunei? Ana gewasin i boro kwatab kwatan sabuw iyab God hisusu’ub hitayabunei.
2 Molo ⸤pe kote walemo wendo ombá kinie⸥ olio Pulu Yemonga yambo kake telimene ma koleana yambomanga pali kote pilipu ulu telemelema apurumulúmu naa pilimelemonga* ⸤ulsukundu puku kote tenjilimeleye⸥? Sike olione pe aku sipu ma koleana yambomanga kote pilimulú liemo kinié nambemuna enenga kote kangama ene eneno manda naa pilimeleye?
2 God ana sabuw tafaram ana kakafin yabuna’in isan hibi’obaiyi nuhibur? Naatu iti tafaram yabuna’in isan ana ef hibi’obaiyi i kwaso’ob ai en? Kwa i karam yababan gidigidih naatu gagamih boro kwanayabuna.
3 Pe mulu koleana angellomanga kotema olio pilimulú mele ene naa pilimeleye? Sike pe angellomanga kotema pilimulú liemo ya ma koleamanga ulu kangama manda sumbi sipu apurupu pilimulú.
3 Naatu tounamatar boro tanabibatiyih isan hibi’obaiyi nuhibur? Sinaf gagamih nati tanasisinaf, it karam yababan etei boro tanayabuna.
4 Pe ulsukundu yambomanga kote pilingí liemo ene Kirasinge yambomanga umbuni te wendo olemo kinie enene nambemuna ‘Yambo koropa imbi naa molemoma.’ ⸤konopu lemele yambo ulsukundu molemele⸥ yambomane ‘kote pilinjengi!’ nilimeleye?*
4 Isan imih bai’osukwaraben iti na’atube hinamamatar, wanawananamaim orot afa yabuna ana ef kaifai hisoso’ob kwanarubinih hinayabuna.
5 Nane ‘Ene pipili kolangi.’ nimbu aku nikiru. Ene ‘⸤Kirasinge ungumu⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yambomanga ye tene enenga kotema apurupe pilimbe ye pilipe konginjili peli ye te naa molemoye?
5 Biya teohow! Kwa wanawanamaim orot not wairafih i tema’am, karam baitumatumayah wanawanamaim kwabi’osukwaraben boro hinayabuna.
6 Enenga angenu tene angenu te ⸤willisi⸥ kotena memba pupe ‘Kirasi sike.’ ningu naa pilimele yambo ulsukundu molemelena memba pupe nambemuna kote tenjilimoye?
6 Baise aisim taituwa ibai sabuw iyab God men hisusu’ub baibatiyinamih kubitih.
7 Enene enenga yamboma kote tenjilimele aku ulumuni ene Kirasinge yamboma telemele mele naa teko molemelemo lipe ora silimo. Enenga yambo tene enenga yambo te ulu te tepa kenjilimo kinie kanu yambomo nambemuna we siye naa kolemeleye? Yambo tene yambo tenga melte kolo topa limo kinie nambemuna kanu yambomo we siye naa kolemoye? ⸤Ene teko kenjilimele mele we siye kolemelkanje papu.⸥
7 Sinaf nati na’atube kwa wanawanamaim kwasisinaf bebeyan ebi’obaiyi kwa a ef etei i kwasa’ir. Sabuw afa kwa isa hitasinaf kakaf naatu hitifufuwi i boro ana itinin tigewasin?
8 Nakolo ene ⸤kote tenjilimele yamboma⸥ eneno kolo toko melema limele. Eneno kepe angenalime teko kenjilimele.
8 Baise nati efanin kwa taiyuw kwabifufuwi naatu kwasinaf kakakaf taituw kwabuwih ubar kwabitih itinin kakafin.
9 Teko kenjilimele yamboma Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana* sukundu manda naa pungí akumu ene naa pilimeleye? I ungu nikirumu mimi siku piliei. Paa kolo naa tokoro: Wapora andoko tolemele yamboma kinie, we melema anjiku ‘Olionga pulu yema.’ ningu popo toko melema kalko silimele yamboma kinie, ye tenga ambomo molo ambo tenga yemo kinie wa ulu kerinele telemele yamboma kinie, yema eneno ulu kerinele teko, amboma eneno ulu kerinele teko, telemele yamboma kinie, wa noli yamboma kinie, yambomanga melema kanoko yama meli yamboma kinie, no nongo kekelepa toli yamboma kinie, yambomanga ungu bulkundu ninjili yamboma kinie, kolo toko yambomanga melema limele yamboma kinie, aku telemele yamboma** Pulu Yemone ye nomi kingi molopa nokolemo koleana manda suku puku naa molonge.*** Kanu ungumu ‘kolo tokomo. Kanu uluma temolo kinie uluri naa temba.’ ningu naa piliengi!
9 Sabuw tafa’asarih God ana aiwob nowahamih boro men hinabaib i kwa kwaso’ob. Men taiyuw kwanifufuwi, kwaniwa’an kwanekwan, turanah a’awah ufuh kwanan, sawar inu’inuwih men kwanakwafirih, orot taiyuw turanah bairi men kwaniwa’an kwanekwan, baibin taiyuw auman men kwaniwa’an kwanekwan,
10 — ausente —
10 men kwanabain, men kwanikabat, men kwanatom kwanekwan, men taituwa kwanararafih, men taituwa kwanifufuwih hai sawar kwanabow. Sabuw yawas iti’imaim tema’am God ana aiwob boro men ninowahimih.
11 Ou enenga yambo mare aku siku teko moloringi nakolo kinié ⸤Pulu Yemone enenga ulu pulu kerime⸥ kulumiye tonjipe, ‘Ene yunge yamboma manjiku kene kake telime molangi.’ nirimu. ‘Aili Yesusi Kirasini sike olionga nimbe kolo wangopa kolonjirimu.’ ningu tondolo munduku piliringimunge* olionga Pulu Yemonga Minimuni ene kanopalie enenga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma.’ nimbe kanolemo.**
11 Kwa afa i marasika na’atube kwama kwasisinaf. Baise boun kwa i ata Regah Jesu Keriso wabinamaim naatu God Anun Kakafiyin ana fairamaim a kakafihine kusouwi, kubaituturi naatu yamutufuri God nowan kwamatar.
12 ⸤Enenga umbuni te pea pelemo akumunge ungu te niembo: Yambo marene ningindu:⸥* “‘Nane ulu te teambo.’ konopu lendu liemo manda tembo.” ⸤nilimele. Akumu sike ungu manemane pali ene naa nokolemo⸥ nakolo ‘Ulu telemelemane pali ene naa lipe taponjilimo.’ nikiru. “Uluma pali sike manda tembo. Ungu tene na manda pipi naa simbe.” sike aku siku papu nilimele nakolo** ‘Na meltene tondolo mundupe nokopili. Na meltenga kendemandemo molombo.’ naa nimbú.
12 O ta inao Sawar etei i gewasih sinaf isan hibasit. Baise a tur ao’owen sawar etei inasisinaf boro men ta gewasin nitimih. Orot ta boro inao, sawar ta ta i ayu au kokomaim sinafumih hibasit. Baise ayu men akokok boro nati sawar ta ta nabonawiyu ana akir wairafin anamataramih.
13 Yambo marene ningindu: “Langime olomonga mindi. Olomo langimenga mindi.” nilimele,* akumu sike nilimele nakolo pe walse Pulu Yemone “Akuma pali manie pupili.” nimbé. ⸤Enene kangimuni waka kolemo uluma pali, wa ulu pulu kerinele uluma kepe we tengendo mindi aku siku nilimele nakolo⸥ Pulu Yemone kangimu tepalie “Kangimuni andoko wapora tangi.” naa nirimu. Kangimu Ailimunge; kangimu Ailimuni nokolemo.
13 O ta boro inao, “Biyat i kabutit isan naatu kabutit i biyat isan.” Baise bay naatu kabutit hairi God boro nagurus, imih biyat i men kakafinamaim tanayai taniwa’an kwanekwanemih. Baise Regah isan tanabow, anayabin biyat mar etei Regah ebituw.
14 Pulu Yemo yunge tondolomone Ailimu⸤nge kangi kololimu⸥ topa makinjirimu, aku sipe mele olio⸤nga kangime⸥ kepe pe topa makinjimbela.*
14 God ata Regah Jesu morobone iyawas misir, imih it auman boro i ana fairamaim niyawasit tanamisir maiye.
15 Enenga kangime kinie Kirasinge kangimu kinie ‘kangi telumu.’* ningu naa pilimeleye? Aku liemo na ⸤ene⸥ Kirasinge kangimu kinie ambo wapora tolimunge kangimu kinie lipu tere lenjimbu kinie mandaye? Paa manda molo!
15 Kwaso’ob kwa biya i Keriso biyan turin, imih men karam Keriso biyan turin tanab baiwa’an kwanekwaneyan biyanamaim tanikofanimih, men karam.
16 ‘Ye te ambo wapora tolimu kinie teluna pelembele kinie elte kangi telumu.’ ningu naa pilimeleye? ⸤Pulu Yemonga bokuna⸥ aku sipe ungu te molemo kanumu. ⸤Pulu Yemone nimbendo:⸥nirimu kanumu.
16 Kwaso’ob orot yait biyan bai na babin baiwa’an kwanekwaneyan biyanamaim ebikofan i na nati babin biyan turin matar. Anayabin Buk Atamaninamaim bebeyan eo, “Sabuw rou’ab boro hinan biyah ta’imon matar.”
17 Nakolo Ailimu kinie konopu tenge sipe molomba yambomo yu kinie mini telumu mele molomba.*
17 Baise orot yait Regah biyanamaim ebikofan i na Regah wanawanan run biyan turin matar.
18 Wa ulu kerinele teli ulumu kinie nondoko puku naa molangi. Yambo tene we ulu pulu keri telemo akumane kangimu ulu te naa telemo, nakolo yambo tene wa ulu kerinele telemo kinie yunge kangimu yuyu tepa kenjilimo.
18 Imih baiwa’an kwanekwan i kwanahaiw, bowabow kakafih afa orot isisinaf i biyan ufunane esisinaf, baise orot yait ebiwa’an kwanekwan i taiyuwin biyan bokarit gubamin matar.
19 ‘Enenga kangime Mini Kake Telimunge ulke suluminia kake telimu.* Pulu Yemone kanu Minimu ene sirimu liringi, enenga konopuna molemo.’ ningu naa pilimeleye? Akumunge ene eneno naa nokolemele;
19 Kwa biya i Anun Kakafiyin ana bar, God ana usar kwa it wanawanamaim ema’am, imih kwanaso’ob biya i men kwa akis nowa, baise God nowan.
20 ⸤Pulu Yemone⸥ mele paa aili tene* ene topo topa lirimu. Aku terimu kene enenga kangimene ⸤ulu telemelemane⸥ Pulu Yemonga imbimu ambolko ola linjiku kapi niengi.
20 Anayabin kwa biya i sawar ta ana baiyan gagaminamaim tubun. Imih biya i ana efamaim kwanasinaf God kwanitin ana marakaw isan kwanabow.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.