Tito 1

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Pollo, Pulu Yemonga kongono sendeli kendemande- yemo, na Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-pou.” nimba lipa mundorumu yemo. Yuni na lipa mundupale, “Pulu Yemone “Nanga yomboma molangi.” nimba, nimba taltorumu yomboma ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele olandopa tondolo munduku kuru mondoko, ungu-sikamone yomboma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma pilku taka leko senge mele lipa ora silimú ungumu pilku kondangi liku tapondo-pou.” nimba na lipa mundorumu.
1 Ayu Paul God ana akirwairafin naatu Jesu Keriso ana tur abarayan. Baitumatum, turobe ana so’ob bonawiyit God ana efamaim ma, naatu God ana roubinen sabuw baibaisih hai baitumatum baira’atin isan yasairu.
2 “‘Pulu Yemone alieli konde molko kondoko mindi pungí ulu simbamo nokoko molangi.’ ningu liku tapondani.” nirimu. Kanu ulumu waltikele kepe kolo paa naa tolemo Pulu Ye akumuni paa koronga-u yuyu molopale ‘Olio konde molopo kondopo mindi pumulú ulumu simbú.’ nimba, nimba panjerimu ulumu. Yuni “Sembó.” nilimú mele paa sika selemo yemo.
2 Naatu it ata nuhifot i yawas wanatowan tafanamaim ebitutut. Anayabin turobe ana God tafaram matara’e ana veya ana omatanen yai.
3 Pe yuyu nimba taltopa ‘Yombomane ungumu piliangi wendo opili.’ nirimu walemo wendo orumu kinia na nimba taltopa yunga ungumu “andoko ningu sindei.” nirimu. Aku nirimu Pulu Yemo, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo. ⸤Yuni na “Ungu kanumu andoko ningu si.” nirimu-na na ungu kanumu nimbu silipu andolio.⸥
3 Taiyuwin ana veya yakitifuw inu’in baib ana maramaim ana tur iwa’an irerereb ayu abibinan wanawanan. Iti obaiyunen tur i God ata baiyawasenayan ayu itutumu itu.
4 Taitasi, nu kinia olto Karasinga yetolo molembolo ⸤nu ‘Karasinga yemo molko kondani.’ nimbu nane nu nokolio⸥monga nu nanga kandi-malomo moleno, nane i pepámo topo nu sikiru. Lapa Pulu Yemo kinia, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Karasi Yesusi kinia, olone nu we kondo kolko, ‘Nu konopu pe nipili taka leko molani.’ niengili.
4 Titus o ayu natu anababatun baitumatum ta’imon wanawananamaim. Isa ayoyoyoban Tamat God naatu Jesu Keriso ata baiyawasenayan manaw kabeber, tufuw nit.
5 Nu kinia pea kolea Kiriti kongono serimulumu ‘Nuni seko pora sieni. U nane nu “Sei.” nirindu mele nuni aku siku taonomanga pali andoko ‘Karasinga yombo talapema nokangi.’ ningu tapu-ye mare ningu mondani.’ nimbu “Akuna molou.” nimbu orundu.
5 Ana’an iti isan o aihamiy Kurit kuma’am saise abistanawat men tabisawaren o inayabuna naatu marisika au’uwi na’atube bar merar ta’ita’imon hai ukwarih inarubiniyih.
6 Tapu-yema ningu mondonindu ono uluma seko molonge mele kanokole ningu mondani.
6 Orot yait aurin ubar en na’at, aawan ta’imon, natunatun bosunusunubayah, men yah so’aso’arin, men baifanasairayah.
7 Karasinga yombo talapemanga tapu-yemane Pulu Yemonga kongonomo nokolemele kene
7 Anayabin Orot ukwarin God itumitum bowabow itin ana sabuw kaifih isan, aurin men ubar nama, men taiyuwin na’it ra’ah, men yan so’aso’arin, men harew fokarin tomayan, men fais robayan, naatu men sawar ana kabat.
8 Yombo ponenge olemelema nokoko kondoko,
8 Baise orot babin hai merar nay nabuwih, gewasin nasinaf, not wairafin, ana ef mutufurin, naya’asair kakafiyinamaim nama, taiyuwin narumutufur.
9 Karasinga ungu-sika u mane sirimulu akumu tondolo munduku ambolongendo ambololemele yema mindi ‘tapu-yema molangi.’ ningu, ningu mondani. ‘Aku sipa molemo ye sene mindi yomboma manda lipa tapondopa, yombomane pilkuli ‘Sika Pulu Yemonga ungumu’ ningu kuru mondonge ungu-sikamo manda mane sipa, ungumu naa pilku “Kolo tolemele.” ningu enge nilimili yombomane pilku lawa selemele mele paa piliangi tondolo mundupa mane simba.’ ningu ‘Aku sili yema tapu-yema molangi.’ ningu, ningu mondani.
9 Bosunusunub isan ana tur hibi’obaiy na’atube i nabukikin saise nati’imaim tur ana kirikirifotamaim i karam boro fair nab sabuw koufair nitih naatu sabuw iyab tibi’aw’ase’as boro nakwararih.
10 ⸤Karasinga yombo kolea Kiriti⸥ molemelemanga ye awisili kara pungu Pulu Yemonga sika unguma naa pilku “Kolo unguma.” ningu mokoli seko, yomboma kolo toko siku ungu awisili we nilimili. ⸤Juda yemane⸥ ‘Pulu Yemonga u ungu-manema pilipu kangi se kopisamili.’ nilimili yemanga awisili aku siku selemele kene ⸤mimi siku kanokole tapu-yema ningu mondani⸥.
10 Anayabin sabuw maumurih na’in i baifanasairayah, okwanekwaneyah naatu baifufuwenayah, itinin ta sabuw hai ar afu’afuw kwa wanawanamaim tema’am na’atube.
11 Kanu yemane ningu kinjilimilimunga manga-umbu marenga ambo bolango yomboma pali ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele seko sembambu siku kelko ‘Sika.’ ningu kuru mondongendo perelemele kene “Kolo toko mane silimili mele naa niengi, mólo!” nieni. ‘Kou-mone liemili.’ ningu olio Karasinga yomboma manda naa semolo uluma ‘Sangi.’ ningu kondi toko ungu-mane silimili mele paa manda mólo.
11 Gewasin nati sabuw awah kwanasakirafut, anayabin bar awan awan hirun hitit baifuwenamaim sabuw tibi’obaiyih, saise nati’imaim i sawar wairafih hinamatar hinama gewas isan.
12 Kanu kolea Kiriti yemanga pilipa kondoli perimu ye sene kepe u nimbale:
12 Taiyuwih hai dinab orot iti na’atube hio, “Kurit sabuw i mar etei baifuwenayah, sigarafor, nokonokow yah wiruw.”
13 Yuni aku sipa nirimu ungumu paa sika nirimu kene ne aku siku seko kinjilimili yema ‘ ‘Karasinga ungumu mindi sika.’ ningu kuru mondoko, kolo toli unguma munduku kelko naa piliangi.’ ningu tondolo munduku iri tani.
13 Sawar iti isah sif hirurubon i turobe, isan imih tur fokarin kwanakwararih kwana’uwih, saise hai baitumatum nare baron na’of,
14 “Juda yombomanga kangema kinia, ‘Ungu-sikamo naa pilimulú.’ nilimili yemane ungu lupama mane silimili unguma kinia, naa pilku molangi.” tondolo munduku niyo.
14 men Jew sabuw hai binanakwar hinanowar naatu men sabuw iyab turobe hikwakwahir hai obaiyunen tur hinanowaramih.
15 Yombo mare kake sepili molemelemane kere-langi kinia mélema kake selima ningu kanokole limili. Aku-na-kolo ulu- pulu-kirimane kalaro mondondolemo yomboma, ‘Karasi sika.’ ningu kuru naa mondoko molemele yombomane kere-langi kinia mélema kalaro molemo ningu kanoko naa ambololemele. Kanu yemanga konopuma kepe konopumane uluma pilku apurulimili mele kepe kalaro mindi molopa kiri lemó.
15 Sabuw iyab tikukubaituturih hai sawar etei boro gewasih, baise sabuw iyab biyah karitanin naatu men tibitumatum hai sawar etei boro men ta gewasin, hai not naatu hai naniyan etei hibokarit.
16 Keremane ‘Pulu Yemo pilielemolo.’ nilimili-na-kolo ulu selemelemane ‘Pulu Yemo naa pilku yunga unguma pilku mokoli selemele.’ nimba lipa ora silimú. Kanu yema Pulu Yemone paa kanopa kiri pilielemo, Pulu Yemonga unguma naa pilku liku seko, ulu-peanga selu kepe manda naa selemele senge.
16 Hai turamaim i God hiso’ob, baise hai sinafumaim i God teyayaub, hai yawas tenakuyakuy naatu baifanasairayah, hai fanasair ra’at, hai mumunin sawar men karam boro bowabow gewasin hinasinaf.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tito 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.