Tiago 3

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Nanga ango-keme, ⸤Pulu Yemone yombomanga ulu selemelema apurupa pilimba kinia⸥ olio yomboma ⸤yunga unguma⸥ mane silimulu yemanga ulu selemoloma paa tondolo mundupa apurupa pilimba kene ononga ye mare awisilini ‘⸤Pulu Yemonga unguma⸥ yomboma mane siemili.’ naa niengi.
1 Meus irmãos, somente poucos de vocês deveriam se tornar mestres na Igreja, pois vocês sabem que nós, os que ensinamos, seremos julgados com mais rigor do que os outros.
2 ⸤Aku nikirumunga pulumu niembo:⸥ Wale awisili olio ‘ulu ⸤peanga⸥ se semolo.’ konopu lepole naa selemolo; ‘Ulu kiri se naa semolo.’ konopu lepole selemolo. Aku sipa uluma olio yomboma kinia pali wendo olemo. Yombo sene waltikele kepe ungu kiri se naa nilimú liemu kanu yombomo yu yombo paa peangamo, yunga kangima pali manda nokopa kondomba.
2 Todos nós sempre cometemos erros. Quem não comete nenhum erro no que diz é uma pessoa madura, capaz de controlar todo o seu corpo.
3 Ungu nikirumunga pulumu i-sipa mele: Yombo sene ‘Kongi ose se nanga ungumu piliepili.’ nimba yunga kerena aini se panjindilimú kanu-kinia yuni ‘Osemo i-sipa pupili, i-sipa pupili.’ nimba ainimu lipa sumbi sindilimú kinia osemo aku sipa topele topa pulimú.
3 Até na boca dos cavalos colocamos um freio para que nos obedeçam e assim fazemos com que vão aonde queremos.
4 Nona andoli sipi selemo mele piliangila. Sipima paa méle awilima na-kolo poporomene kolea lupa marenga topa mundumba selemo kinia sipimanga sitiyama paa méle kangama na-kolo sipi kongono selemele yemane ‘Kolea senga pumulú.’ konopu lekole sitiyama ambolko pupú tolemele kinia ‘Pumulú.’ nilimili kolea akuna pulimú.
4 Pensem no navio: grande como é, empurrado por ventos fortes, ele é guiado por um pequeno leme e vai aonde o piloto quer.
5 Aku sipa mele olionga alimbolomo kangimunga méle kangamo na-kolo yu yuyu kape nimba yunga imbi ambolopa paka tolemo. Sepe kanga sene kolea awisili kuli-sepe nolemo mele ono piliangi.
5 É isto o que acontece com a língua: mesmo pequena, ela se gaba de grandes coisas. Vejam como uma grande floresta pode ser incendiada por uma pequena chama!
6 Alimbolomo sepe mélemola. Olionga kangimanga pali yu méle kangamo na-kolo yuni ulu-pulu-kiri awisili sepale kangima pali sepa kalaro mondopa, ⸤akumuni ungu nilimulu ungumane⸥ kuli-sepene koleamanga pali nolemo mele yomboma sepo kinjilimulu. Aku sepemo yu ⸤Pulu Yemone kurumanga nokoli Setene lipa mundumba⸥ sepe-koleana wendo omba kalolemo sepemo.
6 A língua é um fogo. Ela é um mundo de maldade, ocupa o seu lugar no nosso corpo e espalha o mal em todo o nosso ser. Com o fogo que vem do próprio inferno, ela põe toda a nossa vida em chamas.
7 Yombomane kongi kinia kera kinia wambiye kinia takara méle lupama kinia nomu-kusana sukundu molemo mélema kinia aku méle lupa lupa awisili liku ‘Aku mélemane olionga nimulú unguma pilku sangi.’ ningu mane siku nokolemele,
7 O ser humano é capaz de dominar todas as criaturas e tem dominado os animais selvagens, os pássaros, os animais que se arrastam pelo chão e os peixes.
8 aku-na-kolo yombo sene yunga alimbolomo aku sipa manda mane sipa naa nokolemo. Yu ulu-kiri sembando taka lepa naa pelemo mélemo; yomboma kololemele tomoma mele olionga alimbolona sengepea sepa pelemo.
8 Mas ninguém ainda foi capaz de dominar a língua. Ela é má, cheia de veneno mortal, e ninguém a pode controlar.
9 Alimbolomane keremanga Ye-Awilimu olionga Lapamo kape nimbu imbi ambolopo paka tondolemolo; Pulu Yemone yu molemo mele aku sipa serimu yomboma alimbolomone kepe ‘Molko kinjangi.’ nimbu, nimbu kinjilimulu.
9 Usamos a língua tanto para agradecer ao Senhor e Pai como para amaldiçoar as pessoas, que foram criadas parecidas com Deus.
10 Kere seluna ⸤Pulu Yemo molo yombo se⸥ kape nimba imbi ambolopa paka tondolemo ungu peangama kinia, nimba kinjilimú ungu kirima kinia, wendo olemo. Nanga ango-keme, aku sipa ulumu ulu peanga se mólo.
10 Da mesma boca saem palavras tanto de agradecimento como de maldição. Meus irmãos, isso não deve ser assim.
11 Mana no selu pilkipa wendo olemona no peanga se kinia no kombili seli se kinia seluna wendo naa olemo.
11 Por acaso pode a mesma fonte jorrar água doce e água amarga?
12 Nanga ango-keme, unju piki se unju ollipi mongo manda tombaye? Molo unju waene se unju piki mongo manda tombaye? Aku sipa, no kombili seli senga no peanga se manda wendo naa ombá.
12 Meus irmãos, por acaso pode uma figueira dar azeitonas ou um pé de uva dar figos? Assim, também, uma fonte de água salgada não pode dar água doce.
13 Ononga yombo se unguma mimi sipa pilipa, yombomanga uluma pilipa apurupa kondopa, pilipa kondoli pelemoye? Aku sipa selemo yombo se molomu liemu ‘Yombomane yu sika aku sipa yombomo molemo mele ningu kanangi.’ nimba yunga aulka andopa ulu sembama paa peanga liepili. Yu kara pumba yunga imbi ambolopa paka naa topa, konopumuni pilipa kondopa, pilipa kondoli pelemo ulu peangama mindi sepili. Aku sembá kinia yombomane kanokole ‘yu sika pilipa kondoli peli yombomo molemo.’ ningu kanonge.
13 Existe entre vocês alguém que seja sábio e inteligente? Pois então que prove isso pelo seu bom comportamento e pelas suas ações, praticadas com humildade e sabedoria.
14 Aku-sipa na-kolo yombo mare imbi ola molemo molo seko kondolemele molo ulu selemele mele kanokole ‘Aku siku naa molangi. Aku siku naa sangi. Olio aku sipu molemolánje papu.’ ningu ono-kinia konopu kiri panjiku mumindili kolongi liemu aku siku konopumane pilielemele mele ‘Sepo kondokomolo. Olio pilipa kondoli pelemo.’ ningu onono kape ningu imbi ambolko paka naa toko, aku siku kolo toko ungu sikama toko mania naa mundayo.
14 Mas, se no coração de vocês existe inveja, amargura e egoísmo, então não mintam contra a verdade, gabando-se de serem sábios.
15 Aku sipa pilipa kondolimu mulu- koleana wendo naa olemo; ya ma-koleana wendo olemo. We-konopu-umanga ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu naa molorumuma perimu kanu konopumanga wendo olemo; aku sipa ulu wendo olemomanga lapamo ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo yu.
15 Essa espécie de sabedoria não vem do céu; ela é deste mundo, é da nossa natureza humana e é diabólica.
16 ⸤Aku ungu nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Yombo mare imbi ola molemo molo seko kondolemele molo ulu selemele mele kanokole ‘Aku siku naa molangi. Aku siku naa sangi. Olio aku sipu molemolánje papu.’ ningu ono-kinia konopu kiri panjiku mumindili kololemele uluma selemele yomboma molemele kinia ono molemelena yomboma konopu seluna pupili naa molko konopu lupa lupa pepili molko, marene ulu-pulu-kiri lupa lupama selemele akumunga ⸤‘kanu pilipa kondolimu mulu- koleana wendo naa olemo.’ nikiru⸥.
16 Pois, onde há inveja e egoísmo, há também confusão e todo tipo de coisas más.
17 Aku-sipa na-kolo mulu-koleana wendo olemo pilipa kondoli akumu ⸤lupa⸥. Pulu Yemone pilipa kondolimu yomboma silimú kinia kanu yombomane i-siku selemele:
17 A sabedoria que vem do céu é antes de tudo pura; e é também pacífica, bondosa e amigável. Ela é cheia de misericórdia, produz uma colheita de boas ações, não trata os outros pela sua aparência e é livre de fingimento.
18 ‘Yomboma konopu seluna pupili.’ ningu uluma selemele yombomane kaliana kere-langi umbu mele mundulimili. Konopu seluna pupili uluma kaliana mundulimili kinia yomboma sumbi siku molko ulu peangama senge uluma kaliana wendo ombá.
18 Pois a bondade é a colheita produzida pelas sementes que foram plantadas pelos que trabalham em favor da paz.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.