Romanos 7
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVI
NVI Nova Versão Internacional
1 Ango-keme, Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane u sirimuma ono pilielemele yombomando nikiru, ‘Yombo konde molemelema ungu-manemane nokolemo-na-kolo kololemele kinia naa nokolemo.’ akumu ono naa pilielemeleye?
1 Meus irmãos, falo a vocês como a pessoas que conhecem a lei. Acaso vocês não sabem que a lei tem autoridade sobre alguém apenas enquanto ele vive?
2 Akumu i-sipa mele: Ambo se ye pulimúmu yunga yemo we konde molemo kinia ungu-mane sene olo nokolemomonga ambomo ultu pumbá aulka se naa lemó. Aku-sipa na-kolo yunga yemo kololemo kinia ungu-manemone yu naa nokolemo.
2 Por exemplo, pela lei a mulher casada está ligada a seu marido enquanto ele estiver vivo; mas, se o marido morrer, ela estará livre da lei do casamento.
3 Akumunga, yunga yemo we konde molopili yu ye se kinia ulu-kirinale semu liemu ‘yu wa ulu-kirinale seli ambomo’ nilimili. Aku-sipa na-kolo yunga yemo kololemo kinia ungu-manemone yu naa nokolemomonga ye se lupa pulimú kinia unguri mólo. Aku selemo kinia ‘Yu wa ulu-kirinale seli ambomo.’ naa nilimili.
3 Por isso, se ela se casar com outro homem enquanto seu marido ainda estiver vivo, será considerada adúltera. Mas se o marido morrer, ela estará livre daquela lei, e mesmo que venha a se casar com outro homem, não será adúltera.
4 Nanga ango-keme, ono aku siku seringi. Karasi kolorumu kinia ono pea seluna molko koloringimunga kiniá Mosisini ungu-mane sirimumane ono naa nokolemo; ono ye se lupanga ⸤ambomo mele⸥ molemele, aku yemo yombo-óno-koleana lomboropa ola molorumu ye nokoli Karasimu. Olio ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sangi.’ nimba aku serimu.
4 Assim, meus irmãos, vocês também morreram para a lei, por meio do corpo de Cristo, para pertencerem a outro, àquele que ressuscitou dos mortos, a fim de que venhamos a dar fruto para Deus.
5 U olionga u-we-konopumane olio nokorumu kinia ungu-manemane “Sangi.” molo “Naa sangi.” nirimu mele pilipu olionga kangimane pali ‘ulu-pulu-kirima mindi samili.’ konopu lepo serimulu. Aku ulu serimuluma kolomolo ulumu mindi serimulu.
5 Pois quando éramos controlados pela carne, as paixões pecaminosas despertadas pela lei atuavam em nossos corpos, de forma que dávamos fruto para a morte.
6 Aku-sipa na-kolo kiniá olio ⸤Karasi pea⸥ kolorumulu akumuni olio u ka sipa ambolorumu ulumu mania purumu. Kiniá Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa nokolemo. Akumunga, ungu-mane sipa bokuna torumumanga kendemande-yomboma naa molemolo. Mini ⸤Kake Séli⸥muni “Saa.” nilimú ulu kondemanga kendemande-yomboma molemolo.
6 Mas agora, morrendo para aquilo que antes nos prendia, fomos libertados da lei, para que sirvamos conforme o novo modo do Espírito, e não segundo a velha forma da lei escrita.
7 ⸤ ‘Ungu-manemane olionga konopukundu ulu-pulu-kirima konopu kimbu siengi.’ nilimú⸥ liemu, nambolka nimulúye? ‘Mosisini ungu-mane sirimuma ulu-pulu-kirimu.’ niemiliye? Aku paa mólo! Ungu-manemane na naa lipa ora silkanje ulu-pulu-kirima na apurupu naa pilka. Ungu-mane sene ‘Yombo senga mélema kanoko yama naa mei!’ ni naa nilkanje yombo senga mélema yama meli ulumu ‘ulu kiri’ nimbu naa pilka.
7 Que diremos então? A lei é pecado? De maneira nenhuma! De fato, eu não saberia o que é pecado, a não ser por meio da lei. Pois, na realidade, eu não saberia o que é cobiça, se a lei não dissesse: "Não cobiçarás".
8 ⸤Aku sika⸥ na-kolo ulu-pulu-kirimuni na méle lupa lupama yama membo aulkamo kororumu kinia aku ungu-manemone aku sembó aulkamo akiserimu. Ungu-manema naa pelkanje ulu-pulu-kirimu yombo kololi mele pelka. ⸤Akumuni olio ulu se sembá tondolo se naa pelka.⸥
8 Mas o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, produziu em mim todo tipo de desejo cobiçoso. Pois, sem a lei, o pecado está morto.
9 Na u ungu-manema naa pilipu walu molorundu-na-kolo pe Pulu Yemone “Saa.” nirimu unguma na molorunduna wendo orumu kinia ulu-pulu-kirimu wendo omba tondolo purumu kinia nanga konopuna yombo kololi none sélimu molorundu.
9 Antes, eu vivia sem a lei, mas quando o mandamento veio, o pecado reviveu, e eu morri.
10 Kanu-kinia ‘Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu-manema ‘pilku liku senge yomboma konde molopa mindi puli ulu-pulumu lingí.’ nimbale sirimu kanu ungu-manemane na kololi ulu-pulumu sirimu.’ nimbu kanorundu.
10 Descobri que o próprio mandamento, destinado a produzir vida, na verdade produziu morte.
11 Akumu nambi sepa serimuye? Aku “Saa.” nirimu ungu-manemane na nokorumu kanopale ulu-pulu-kirimuni kanu ungu-manema lipa, akumane na kolo topa kondi topale topa kondorumu.
11 Pois o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, enganou-me e por meio do mandamento me matou.
12 Pe kiniá ⸤ungu-manemando nambolka nimulúye?⸥ Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma Pulu Yemonga méle kake sélimu. Ungu-manemanga sukundu Pulu Yemone ‘Saa.’ nirimu ungu pelemoma pali Pulu Yemonga méle kake sepa, sumbi nili paa peangamo.
12 De fato a lei é santa, e o mandamento é santo, justo e bom.
13 Aku liemu aku méle peangamone na kololi ulu-pulumu sirimuye? Aku paa mólo! Ulu-pulu-kirimuni kololi ulu-pulumu sirimu. Pe nane ulu-pulu-kirima yakala kolopole serindumunga kololi ulu-pulumu na-kinia omba perimu. Ulu-pulu-kirimuni ‘Aku méle peangamonga kololi ulu-pulumu wendo opili.’ nirimu. Pulu Yemone ‘Ulu-pulu-kirimu mona lemba kinia yombomane akumu sika ulu-pulu-kirimu ningu kanangi.’ nimba ‘Sepili.’ nimba siye kolorumu. Akumunga, Pulu Yemone ‘ “Saa.” nimbu ungu-mane sirindumane ‘ulu-pulu-kirimu paa méle kiri lupendi tolimu yombomane kanangi.’ nimba sepa mona lendepili.’ nirimu, ⸤akumunga ungu-manemane aku serimu⸥.
13 E então, o que é bom se tornou em morte para mim? De maneira nenhuma! Mas, para que o pecado se mostrasse como pecado, ele produziu morte em mim por meio do que era bom, de modo que por meio do mandamento ele se mostrasse extremamente pecaminoso.
14 Olio pilielemolo: Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimu akuma ungu-mane peangama na-kolo nanga we-konopu-umu perimu we pelemomo Pulu Yemonga ulu se mólo, akumunga na Pulu Yemonga unguma pilipu limbu aulka se naa pelemo. Ulu-pulu-kirimuni na ka silimú-na na yunga we-kongono kendemande sendeli yemo molio.
14 Sabemos que a lei é espiritual; eu, contudo, não o sou, pois fui vendido como escravo ao pecado.
15 Ulu selioma nambolka puluringa ulu akuma selionje, naa pilielio. Na konopu mondopo ‘Samboa!’ konopu lelio mele naa sepo, ‘Naa sambo!’ konopu lepo konopu naa mondolio uluma selio.
15 Não entendo o que faço. Pois não faço o que desejo, mas o que odeio.
16 Na konopu naa mondopo ‘Naa sambo.’ niliu uluma seliomonga ‘Pulu Yemonga ungu-manema sika peangama.’ niliu.
16 E, se faço o que não desejo, admito que a lei é boa.
17 Akumunga aku ulu-kirima na nanu ‘Sambo.’ nimbu naa selio. Ulu-pulu-kirimu nanga konopuna molopale yuyu selemo.
17 Neste caso, não sou mais eu quem o faz, mas o pecado que habita em mim.
18 Na pilielio, nanga konopuna sukundu ulu peanga se sembó ulu-pulumu naa pelemo. Aku konopumu nanga we-konopu u perimumundu nikiru. Sika ‘na ulu peangama samboa!’ konopu lelio-na-kolo manda naa selio.
18 Sei que nada de bom habita em mim, isto é, em minha carne. Porque tenho o desejo de fazer o que é bom, mas não consigo realizá-lo.
19 Ulu peanga ‘sambo.’ konopu lelio akuma naa selio. Ulu-kiri ‘naa sambo.’ konopu lelio akuma sepo mindi molio.
19 Pois o que faço não é o bem que desejo, mas o mal que não quero fazer, esse eu continuo fazendo.
20 Ulu-kiri ‘naa sambo.’ konopu lelio aku ulu-kirima selio akumu nanu ‘Sambo.’ nimbu naa selio. Nanga konopuna sukundu ulu-pulu-kiri pelemomone mindi aku uluma selemo.
20 Ora, se faço o que não quero, já não sou eu quem o faz, mas o pecado que habita em mim.
21 Akumunga, ‘ungu-mane sene na nokolemo’ nimbu kanolio akumu i-sipa: ‘Ulu peangama sambo.’ niliu kinia ulu kirimanga aulkamo mindi na moliona wendo olemo.
21 Assim, encontro esta lei que atua em mim: Quando quero fazer o bem, o mal está junto a mim.
22 — ausente —
22 Pois, no íntimo do meu ser tenho prazer na lei de Deus;
23 — ausente —
23 mas vejo outra lei atuando nos membros do meu corpo, guerreando contra a lei da minha mente, tornando-me prisioneiro da lei do pecado que atua em meus membros.
24 Aku ulumuni na konopu topa bulu-balu sipa umbuna silimúmu nawene na lipa tapondomba-na kololi ulu-pulumu pelemo kangimu mundupu kelemboye?
24 Miserável homem eu que sou! Quem me libertará do corpo sujeito a esta morte?
25 Yesusi Karasi olionga Ye-Awilimuni nanga nimba senderimumunga Pulu Yemone na lipa tapondolemomonga Pulu Yemo yu-kinia “Ange.” nikiru. Yesusi Karasi-mambele Pulu Yemone na lipa tapondolemo.
25 Graças a Deus por Jesus Cristo, nosso Senhor! De modo que, com a mente, eu próprio sou escravo da lei de Deus; mas, com a carne, da lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.