Romanos 7

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ango-keme, Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane u sirimuma ono pilielemele yombomando nikiru, ‘Yombo konde molemelema ungu-manemane nokolemo-na-kolo kololemele kinia naa nokolemo.’ akumu ono naa pilielemeleye?
1 Taitu, abisa isan anao i kwa kwaso’ob, anayabin kwa etei’imak ofafar i kwaso’ob. Ofafar i orot babin yawasin ema’am ana veya i ebobonawiy.
2 Akumu i-sipa mele: Ambo se ye pulimúmu yunga yemo we konde molemo kinia ungu-mane sene olo nokolemomonga ambomo ultu pumbá aulka se naa lemó. Aku-sipa na-kolo yunga yemo kololemo kinia ungu-manemone yu naa nokolemo.
2 Itinin ta i boro iti na’atube kwana’itin, tautabin babin aawan yawasin ema’ama ana veya ofafaramaim eo’o, nati babin i boro orot biyanamaim nafatum nama. Baise orot namomorob ufunamaim babin i tabin ana ofafarane hirufam.
3 Akumunga, yunga yemo we konde molopili yu ye se kinia ulu-kirinale semu liemu ‘yu wa ulu-kirinale seli ambomo’ nilimili. Aku-sipa na-kolo yunga yemo kololemo kinia ungu-manemone yu naa nokolemomonga ye se lupa pulimú kinia unguri mólo. Aku selemo kinia ‘Yu wa ulu-kirinale seli ambomo.’ naa nilimili.
3 Isan imih babin aawan yawasin ema’am ana veya i orot ta nabi’awan, nati babin i moser kwebayan. Baise orot emomorob ana veya, nati babin i ofafarane tit. Naatu orot ta nabi’awan na’at i men moser kwebayan.
4 Nanga ango-keme, ono aku siku seringi. Karasi kolorumu kinia ono pea seluna molko koloringimunga kiniá Mosisini ungu-mane sirimumane ono naa nokolemo; ono ye se lupanga ⸤ambomo mele⸥ molemele, aku yemo yombo-óno-koleana lomboropa ola molorumu ye nokoli Karasimu. Olio ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sangi.’ nimba aku serimu.
4 Imih taitu tuwai’inah, ef ta’imon nati na’atube Keriso ana morobomaim baitumatumayah ofafar ana fairane rufamih hitit. Imih i ana misir maiye’emaim baita’ay boubun ana ef imatar, naatu boun morobone God biyawas maiye i nowan kwamatar, saise it bowayah gewasih na’atube God isan tanabow.
5 U olionga u-we-konopumane olio nokorumu kinia ungu-manemane “Sangi.” molo “Naa sangi.” nirimu mele pilipu olionga kangimane pali ‘ulu-pulu-kirima mindi samili.’ konopu lepo serimulu. Aku ulu serimuluma kolomolo ulumu mindi serimulu.
5 Anayabin it taiyuwit biyat ana kok isan tanotanot ana veya, ofafar run biyat ana kok kakafin kura’ara’ah naatu biyat tutufin etei bonawiy in morobomaim yai.
6 Aku-sipa na-kolo kiniá olio ⸤Karasi pea⸥ kolorumulu akumuni olio u ka sipa ambolorumu ulumu mania purumu. Kiniá Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa nokolemo. Akumunga, ungu-mane sipa bokuna torumumanga kendemande-yomboma naa molemolo. Mini ⸤Kake Séli⸥muni “Saa.” nilimú ulu kondemanga kendemande-yomboma molemolo.
6 Baise boun, it nati ofafar fatumit tamorob ta’inu’in, God nati fatufatumane rufamit tatit. Anun Kakafiyin ana ef boubunamaim tabowabow, men ef atamanin ana ofafar hikirum inu’in tai’ufunun tabowabowamih.
7 ⸤ ‘Ungu-manemane olionga konopukundu ulu-pulu-kirima konopu kimbu siengi.’ nilimú⸥ liemu, nambolka nimulúye? ‘Mosisini ungu-mane sirimuma ulu-pulu-kirimu.’ niemiliye? Aku paa mólo! Ungu-manemane na naa lipa ora silkanje ulu-pulu-kirima na apurupu naa pilka. Ungu-mane sene ‘Yombo senga mélema kanoko yama naa mei!’ ni naa nilkanje yombo senga mélema yama meli ulumu ‘ulu kiri’ nimbu naa pilka.
7 Imih ofafar i bowabow kakafin sinafuyan tanarouw tanao? En anababatun! Baise ofafar en na’at ayu au kakafih boro mi’itube ataso’ob. Anayabin ofafar men tama’am na’at ayu boro mi’itube bahiy isan hiofafar ataso’ob.
8 ⸤Aku sika⸥ na-kolo ulu-pulu-kirimuni na méle lupa lupama yama membo aulkamo kororumu kinia aku ungu-manemone aku sembó aulkamo akiserimu. Ungu-manema naa pelkanje ulu-pulu-kirimu yombo kololi mele pelka. ⸤Akumuni olio ulu se sembá tondolo se naa pelka.⸥
8 Baise bowabow kakafin nati ofafaramaim ana ef tita’ur run ayu wanawana’umaim kura’ara’ah sawar kakafih asisinaf. Ofafar men tama’am na’at, bowabow kakafin i boro ana fair men tama.
9 Na u ungu-manema naa pilipu walu molorundu-na-kolo pe Pulu Yemone “Saa.” nirimu unguma na molorunduna wendo orumu kinia ulu-pulu-kirimu wendo omba tondolo purumu kinia nanga konopuna yombo kololi none sélimu molorundu.
9 Marasika ayu ofafar men asoso’ob ana veya ayu i yawasu ama, baise obaiyunen tur tit anonowar ana veya bowabow kakafin yawas naatu ayu amorob.
10 Kanu-kinia ‘Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu-manema ‘pilku liku senge yomboma konde molopa mindi puli ulu-pulumu lingí.’ nimbale sirimu kanu ungu-manemane na kololi ulu-pulumu sirimu.’ nimbu kanorundu.
10 Obaiyunen tur nati yawas bai na hirouw hio atitita’ur i morob bai na.
11 Akumu nambi sepa serimuye? Aku “Saa.” nirimu ungu-manemane na nokorumu kanopale ulu-pulu-kirimuni kanu ungu-manema lipa, akumane na kolo topa kondi topale topa kondorumu.
11 Anayabin bowabow kakafin, iti obaiyunen turamaim ana ef bai ayu ifuwu naatu easbunu.
12 Pe kiniá ⸤ungu-manemando nambolka nimulúye?⸥ Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma Pulu Yemonga méle kake sélimu. Ungu-manemanga sukundu Pulu Yemone ‘Saa.’ nirimu ungu pelemoma pali Pulu Yemonga méle kake sepa, sumbi nili paa peangamo.
12 Isan imih ofafar i kakafiyin, naatu obaiyunen tur i kakafiyin, mutufurin naatu gewasin.
13 Aku liemu aku méle peangamone na kololi ulu-pulumu sirimuye? Aku paa mólo! Ulu-pulu-kirimuni kololi ulu-pulumu sirimu. Pe nane ulu-pulu-kirima yakala kolopole serindumunga kololi ulu-pulumu na-kinia omba perimu. Ulu-pulu-kirimuni ‘Aku méle peangamonga kololi ulu-pulumu wendo opili.’ nirimu. Pulu Yemone ‘Ulu-pulu-kirimu mona lemba kinia yombomane akumu sika ulu-pulu-kirimu ningu kanangi.’ nimba ‘Sepili.’ nimba siye kolorumu. Akumunga, Pulu Yemone ‘ “Saa.” nimbu ungu-mane sirindumane ‘ulu-pulu-kirimu paa méle kiri lupendi tolimu yombomane kanangi.’ nimba sepa mona lendepili.’ nirimu, ⸤akumunga ungu-manemane aku serimu⸥.
13 Imih iti sawar gewasin imaim sinaf ayu au morob bai na? En anababatun! Baise bowabow kakafin i ayu easbunu, isan imih bowabow kakafin taiyuwin ana yawas botait irerereb, sawar gewasin wanawanan wa’ir na ayu imurubu. Naatu nati obaiyunenamaim bowabow kakafin na kakafin, kakafin anababatun matar.
14 Olio pilielemolo: Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimu akuma ungu-mane peangama na-kolo nanga we-konopu-umu perimu we pelemomo Pulu Yemonga ulu se mólo, akumunga na Pulu Yemonga unguma pilipu limbu aulka se naa pelemo. Ulu-pulu-kirimuni na ka silimú-na na yunga we-kongono kendemande sendeli yemo molio.
14 It taso’ob ofafar i ayubit isan; baise ayu i orot maiyow, bowabow kakafin ana akir wairafinamih tubunu.
15 Ulu selioma nambolka puluringa ulu akuma selionje, naa pilielio. Na konopu mondopo ‘Samboa!’ konopu lelio mele naa sepo, ‘Naa sambo!’ konopu lepo konopu naa mondolio uluma selio.
15 Abisa asisinaf hai yabih men asoso’ob, anayabin abisa sinafumih akokok i men asisinaf, baise abisa abifutuw i asisinaf.
16 Na konopu naa mondopo ‘Naa sambo.’ niliu uluma seliomonga ‘Pulu Yemonga ungu-manema sika peangama.’ niliu.
16 Naatu baise, abisa asisinaf i abisa men akokok i asisinaf nati i ayu abibasit ofafar i gewasin.
17 Akumunga aku ulu-kirima na nanu ‘Sambo.’ nimbu naa selio. Ulu-pulu-kirimu nanga konopuna molopale yuyu selemo.
17 Imih nati i men ayu asisinafumih, baise bowabow kakafin iti wanawana’umaim ema’am i esisinaf.
18 Na pilielio, nanga konopuna sukundu ulu peanga se sembó ulu-pulumu naa pelemo. Aku konopumu nanga we-konopu u perimumundu nikiru. Sika ‘na ulu peangama samboa!’ konopu lelio-na-kolo manda naa selio.
18 Ayu so’ob wanawana’umaim i men gewasin ta ema’am, nati i ayu biyau naniyan kakafin. Anayabin ayu au kok gagamin i mi’itube gewasin ata sinaf, baise sinaf isan men karam boro anasinaf.
19 Ulu peanga ‘sambo.’ konopu lelio akuma naa selio. Ulu-kiri ‘naa sambo.’ konopu lelio akuma sepo mindi molio.
19 Anayabin abisa gewasin sinafumih anotanot i men asisinafumih. Baise kakafih men akokok sinaf nati i ama asisinaf.
20 Ulu-kiri ‘naa sambo.’ konopu lelio aku ulu-kirima selio akumu nanu ‘Sambo.’ nimbu naa selio. Nanga konopuna sukundu ulu-pulu-kiri pelemomone mindi aku uluma selemo.
20 Naatu ayu sawar abisa men akokok i asisinaf, nati i men ayu asisinaf, baise bowabow kakafin wanawana’umaim ema’am i esisinaf.
21 Akumunga, ‘ungu-mane sene na nokolemo’ nimbu kanolio akumu i-sipa: ‘Ulu peangama sambo.’ niliu kinia ulu kirimanga aulkamo mindi na moliona wendo olemo.
21 Isan imih iti ofafar ana ef mi’itube ebowabow i atita’ur. Ayu bowabow gewasin sinafumih anotanot ana veya, bowabow kakafin i mar etei etitit.
22 — ausente —
22 Ayu wanawanau i ebiyasisir gagamin maiyow God ana ofafar isan.
23 — ausente —
23 Baise ayu biyau wanawanan efan tata’ane ofafar ta ayu au not ana ofafar hairi hibiyow atatam. Nati baiyowamaim iwa’an ayu buwu bowabow kakafin ana ofafar wanawan dibur yariyu.
24 Aku ulumuni na konopu topa bulu-balu sipa umbuna silimúmu nawene na lipa tapondomba-na kololi ulu-pulumu pelemo kangimu mundupu kelemboye?
24 Ayu i yababan orot! Yait boro iti biyau murubinane niyawas nabotait.
25 Yesusi Karasi olionga Ye-Awilimuni nanga nimba senderimumunga Pulu Yemone na lipa tapondolemomonga Pulu Yemo yu-kinia “Ange.” nikiru. Yesusi Karasi-mambele Pulu Yemone na lipa tapondolemo.
25 God ana merar ayiy Jesu Keriso’one ayu boro niyawasu. Imih ayu au not i boro God ana ofafar isan ni’akir nabow, baise ayu biyau i bowabow kakafin ana ofafar isan ni’akir nabow.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.