Mateus 23
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVT
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kanu-kinia Yesusini yombo maku toringima kinia, yunga lombili andoli yema kinia, ungu nimba sipa nimbale:
1 Então Jesus disse às multidões e a seus discípulos:
2 “Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia onone Mosisini ungu-manemanga puluma mane sirimu mele yandopa mane silimili.
2 “Os mestres da lei e os fariseus ocuparam o lugar de intérpretes oficiais da lei de Moisés.
3 Akumunga, kanu yemane ono mane silimilima pali mimi siku pilku sangi, na-kolo kanu yemane mane silimili mele kanu yema onono pilku liku naa selemelemonga kanu yema onone ungu selemelema manda manjiku naa sangi.
3 Portanto, pratiquem tudo que eles dizem e obedeçam-lhes, mas não sigam seu exemplo, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Yombo sene wale umbuna seli se sepa mimi sepale yombo se ‘mepili.’ nimba ola lipa buluna mendelemo mele ⸤aku siku kanu yemane yombomando ungu-mane siku “I-siku i-siku saa.” ningu⸥ umbuna silimili-na-kolo kanga-kolte kepe ‘Lipu tapondopo meamili.’ naa nilimili.
4 Oprimem as pessoas com exigências insuportáveis e não movem um dedo sequer para aliviar seus fardos.
5 “Kanu yemane ungu selemelema ‘we samili.’ ningu naa selemele. ‘Yombomane olio kanokole ‘molko kondolemele.’ ningu kanangi.’ ningu unguma selemele. Pulu Yemonga ungu-manema molemo pepá se kuluepe toko mambelena molo kína ka tongendo ‘Yomboma paa kanangi.’ ningu kuluepe paa awili seko toko, ononga wale-pakolimanga ka moko toko mondongendo ka sulu peanga mare awili seko moko toko mondolemele.
5 “Tudo que fazem é para se exibir. Usam nos braços filactérios mais largos que de costume e vestem mantos com franjas mais longas.
6 Yombomane kere-langi nongo yombomando “Namili waa.” nilimili kinia kanu yema ongole ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela. Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna ‘molamili.’ ningu mendo pungu polo akuna konopu siku molemelela.
6 Gostam de sentar-se à cabeceira da mesa nos banquetes e de ocupar os lugares de honra nas sinagogas.
7 Yomboma maku toko molemele koleana andongendo mongo-kenge seko ‘We-yombomane olio kanoko kape niengi.’ ningu pilkuli konopu siku pilku andoko molemelela. Yombomane onondo ‘Rapai’ nilimili kinia paa konopu silimilila.
7 Gostam de receber saudações respeitosas enquanto andam pelas praças e de ser chamados de ‘Rabi’.
8 “⸤Kanu yemane aku selemele⸥-na-kolo ononga nokoli ye awili selumu mindi molemo, ono pali genupili molemele kene yombomane “ono olionga Rapaima.” naa niengi.
8 “Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Rabi’, pois vocês têm somente um mestre, e todos vocês são irmãos.
9 Ononga Lapa selumu mindi molemo, akumu mulu-koleana molemo, akumunga mana-yombo sendo ⸤ ‘olionga ye awilimu’ ningu⸥ “Tata” naa niengi.
9 Não se dirijam a pessoa alguma aqui na terra como ‘Pai’, pois somente Deus no céu é seu Pai.
10 Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindi ononga nokoli ye awilimu molemo kene yombomane onondo ⸤ ‘olio nokolemo yemo’ ⸥ ningu “Ye-Awilimu” naala niengi.
10 Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Mestre’, pois vocês têm somente um mestre, o Cristo.
11 — ausente —
11 O mais importante entre vocês deve ser servo dos outros,
12 — ausente —
12 pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados.
13 ⸤Yu lombili andolimando ungu nimba kelepale Yesusini Juda yombomanga ye awili moloringimando nimbale:⸥
13 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Fecham a porta do reino dos céus na cara das pessoas. Vocês mesmos não entram e não permitem que os outros entrem.
14 “⸤Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Onone ambo-wayama liku amu tondoko ononga ulkama wa liku, onone ‘Yomboma kanangi.’ ningu Pulu Yemo kinia unguma sulu seko we ningu gilimili, akumunga kote walemo wendo ombá kinia ono-kinia umbuna awili sepa pemba.⸥
14 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados.
15 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! ‘Yombo selu mindi kepe konopu topele topa olio lombili andomba kinia papu.’ ningu ma-koleamanga kimbu-kongono seko kolea sulumanga pungu, nomu-kusa sipimanga andolemele-na-kolo pe yombo se sika onone nilimili unguma pilipa lipa konopu topele topa lombili andolemo kinia kanu yombomo sepa kinjilimú mele paa olandopa, onone seko kinjilimili mele maniandopa, akumunga yu sepe-koleana paa sika pumbá aulkamo akisindilimili.
15 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Atravessam terra e mar para converter alguém e depois o tornam um filho do inferno, duas vezes pior que vocês.
16 “Ono mongo kiri lielimane “⸤Mongo kiri lieli⸥ yomboma aulkamo lipu ora siemili.” nilimili yema ono mindili nongo paa molko kinjingí! Onone yomboma mane siku ninguli: “Yombo sene mi lembando ‘ulka-tembelemo’ imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia unguri mólo. Aku-sipa na-kolo yombo sene mi lembando “ulka-tembelena ape kandoringi kou-gollomo” imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia manda naa sembá. Yu sika kamu sepili.” nilimili.
16 “Que aflição os espera, guias cegos! Vocês dizem não haver importância se alguém jura ‘pelo templo de Deus’, mas se jurar ‘pelo ouro do templo’ será obrigado a cumprir o juramento.
17 Ono aroma toko mongo kiri lieli yema! Méle nambolka mélemo olandopaye? Kou-gollo akumu méle-olandopamo molo Pulu Yemo molemo ulka-tembelemone kou-gollo nimba taltopa ‘Pulu Yemonga’ nimba kake sendelemo ulkamo olandopaye?
17 Tolos cegos! O que é mais importante: o ouro ou o templo, que torna o ouro sagrado?
18 “Onone ungu se pea yomboma mane siku ninguli: “Yombo sene mi lembando ‘Pulu Yemo popo toko mélema kalolemele polomo’ imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia unguri mólo. Aku-sipa na-kolo yombo sene mi lembando “aku polona ola mélse singímu” imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia manda naa sembá. Yu sika kamu sepili.” nilimili.
18 Dizem também não haver importância se alguém jura ‘pelo altar’, mas se jurar ‘pelas ofertas sobre o altar’ será obrigado a cumprir o juramento.
19 Ono mongo kiri lieli yema! Méle nambolka mélemo olandopaye? Polona ola ‘Pulu Yemo popo toko kalondangi.’ ningu silimili mélemo olandopamo molo polomone kanu mélema nimba taltopa ‘Pulu Yemonga’ nimba kake sendelemo polomo olandopaye?
19 Cegos! O que é mais importante: a oferta sobre o altar ou o altar, que torna a oferta sagrada?
20 “Akumunga, yombo sene mi lembando ‘Pulu Yemo popo toko mélema kalolemele polomo’ imbi lemba kinia méle polona ola lemba mélemo kepe imbi lepa mi lemba.
20 Quando juram ‘pelo altar’, juram por ele e por tudo que está sobre ele.
21 Aku sipala yombo sene mi lembando ‘ulka-tembelemo’ imbi lemba kinia ulka-tembelemo kinia akuna sukundu molemo yemo kinia imbi lepa mi lemba.
21 Quando juram ‘pelo templo’, juram por ele e por Deus, que nele habita.
22 Yombo sene mi lembando ‘mulu-koleamo’ imbi lemba kinia Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa kolea nokombando molemo polomo kepe aku polona ola molemo yemo kepe imbi lepa mi lembala.
22 Quando juram ‘pelo céu’, juram pelo trono de Deus e por Deus, que se senta no trono.
23 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia, Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono ‘sika-unguma nikimulu.’ ningu kolo toko topele-mapele toli yema! Kere-langi kalongendo ‘songo sepili.’ ningu ononga kaliana méle-kanga lupa lupa olemomanga inia toko kere-langina mundulimili akumanga ungu-mane se pelemomo pilku rureponga talo rureponga talo ningu taltolemelemanga selu selu Pulu Yemonga ningu yu silimili. Aku selemele-na-kolo ungu-mane tondolo olandopa mare munduku kelko naa pilku selemele. ‘Yomboma apuruku yombo awilima liku tapondoko yombo kirima seko kinjiku naa seko, yomboma naa apuruku pali kondo kolko, Pulu Yemo ‘Sika.’ ningu kuru mondoko “Semolo.” nilimili mele sumbi siku seko molko, aku sangi.’ nimba pelemo ungu-manemando nikiru. Ungu-mane wema pilku selemelema munduku naa kelko ‘mare naa selemele’ nikiru akuma pali selemolánje peanga.
23 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de dar o dízimo da hortelã, do endro e do cominho, mas negligenciam os aspectos mais importantes da lei: justiça, misericórdia e fé. Sim, vocês deviam fazer essas coisas, mas sem descuidar das mais importantes.
24 Ono mongo kiri lieli yemane “⸤Mongo kiri lieli⸥ yomboma aulkamo lipu ora siemili.” nilimili yema, ono ⸤ungu-mane wema tondolo munduku pilku seko, ungu-mane tondoloma naa pilku selemele, aku selemele mele ungu-iku topo niembo:⸥ Kere-langi nongendo méle kanga lopalo molo lomu kere-langina pelemo kanokole ‘Naa namili.’ ningu wendo liku eltolemele, na-kolo kongi kao se kere-langina pelemo kinia naa kanoko we liku toko penge mundulimili.
24 Guias cegos! Coam a água para não engolir um mosquito, mas engolem um camelo!
25 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Pellete kapomanga ultukundu kulumiye toko kondolemele-na-kolo akumanga sukundu kere-langi pelemoma onone tondolo munduku wa liku, onone onono nonowalene kolko onono konopu kimbu siku limili uluma.
25 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de limpar a parte exterior do copo e do prato, enquanto o interior está imundo, cheio de ganância e falta de domínio próprio.
26 Ono mongo kiri lieli Parisi yema! Pellete kapomanga sukundu kulumiye tonge kinia ultukundu kepe kake sembá.
26 Fariseus cegos! Lavem primeiro o interior do copo e do prato, e o exterior também ficará limpo.
27 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! ‘Yombo-óno-koleamo kanoko peanga piliangi.’ ningu pene kake sélimu ape kandolemele mele ono aku sílima mele molemele. Yombo-óno-koleama sika ultukundu peanga lemó kanolemele-na-kolo sukundu yombo kololimanga belema kinia méle puroli norupuluma kinia peke lepa pelemo.
27 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! São como túmulos pintados de branco: bonitos por fora, mas cheios de ossos e de toda espécie de impureza por dentro.
28 Ono aku siku mele molemele. Yombomane ononga kangikundu kanokole ‘Ono ye sumbi nilima’ konopu lemele-na-kolo ononga konopumanga sukundu kolo toli uluma kinia ulu-pulu kirima kinia mindi sengepea sepa pelemo.
28 Por fora parecem justos, mas por dentro seu coração está cheio de hipocrisia e maldade.
29 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yando ningu sili yema kololemele kinia ononga óno selemele koleama seko wamoko, sumbi nili yombomanga óno-koleama au silimili.
29 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Constroem túmulos para os profetas, enfeitam os monumentos dos justos
30 Aku sekole onone ninguli: “Olio olionga anda-kolepalima-kinia molemolánje onone Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoringi kinia olionga anda-kolepali naa lipu tapondopo ono naa tolemolá.” nilimili.
30 e depois dizem: ‘Se tivéssemos vivido no tempo de nossos antepassados, não teríamos participado com eles do derramamento de sangue dos profetas’.
31 Aku nilimilimunga ‘Kanu yema toko kondoringi yombomane kalko liltingi yema molemolo.’ ningu onono liku ora silimili.
31 “Ao dizer isso, porém, testemunham contra si mesmos que são, de fato, descendentes dos que assassinaram os profetas.
32 Aku liemu manda ononga anda-kolepalimane pulu polko seko kinjeringi mele onone kamu sangi.
32 Vão e terminem o que seus antepassados começaram.
33 “⸤Yomboma nongo kondoli⸥ kongi-ka-wambiyema! Ono kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma! Pulu Yemone onondo “Seko kinjeringimunga sepe-koleana paa.” nimbá kinia ono manda kowa pungí aulka se lembaye?
33 Serpentes! Raça de víboras! Como escaparão do julgamento do inferno?
34 Akumunga, nane Pulu Yemone ungu-umbu tondombama pilku yomboma ningu singí yema kinia, pilipa kondoli pemba yema kinia, mane singí yema kinia, ono molemelena lipu mundukuru. Aku yemanga mare toko kondoko, mare ‘Kolangi.’ ningu unju-perana uku toko panjiku, mare ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieli ulkamanga mengo pungu ka-pultane toko, koleamanga ‘tamili.’ ningu pulú siku akileko lombili pungí.
34 “Por isso eu lhes envio profetas, homens sábios e mestres da lei. Vocês crucificarão alguns e açoitarão outros nas sinagogas, perseguindo-os de cidade em cidade.
35 Aku sengemonga u-pulu-pulu ⸤Pulu Yemone mulu matolo serimu kinia⸥ kepe yandopa kiniá kepe yombo sumbi nilima toko kondoringimunga ulu-umbunama ono ⸤Juda yombomanga ye-awilima⸥-kinia pemba. ⸤Pulu Yemonga bokuna⸥ u-pulu-pulu sumbi nili ye Epele kinia, yandopa moloringi yombo sumbi nilima kinia, yandopa ⸤Pulu Yemonga bokumu pora nilimú akuna⸥ Berekia malo Sekaraya kinia toko kondoringi akumanga pali ulu-umbunama ono-kinia pemba. Sekaraya akumu Pulu Yemonga ulka suluminia lierimu ulkamo kinia Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polomo kinia awi-suku-singina toringi kanumu.
35 Como resultado, serão responsabilizados pelo assassinato de todos os justos de todos os tempos, desde o assassinato do justo Abel até o de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram no templo, entre o santuário e o altar.
36 Nane paa sika onondo nikiru: “U seko kinjeringi ulumanga pali ulu-umbunama i yombo kiniá molkomelema-kinia pemba.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
36 Eu lhes digo a verdade: esse julgamento cairá sobre a presente geração.”
37 ⸤Aku nimbale Yesusini Jerusalleme moloringi yomboma yu kondo kolopa akumundu ungu se nimba nimbale:⸥
37 “Jerusalém, Jerusalém, cidade que mata profetas e apedreja os mensageiros de Deus! Quantas vezes eu quis juntar seus filhos como a galinha protege os pintinhos sob as asas, mas você não deixou.
38 Akumunga piliame! ⸤Opa-touma ono tonge onge kinia Pulu Yemone kelepa ono naa nokopa naa lipa tapondombamonga⸥ opa-toumane ongo sika toko munduku ononga koleamo kinia ononga ulka-tembelemo kinia kamu toko kalongemonga ono ku penge.
38 E, agora, sua casa foi abandonada e está deserta.
39 Akumunga nane ono ungu se pea nimbu sikiru: “Ono ⸤Jerusalleme yomboma⸥, onone nando
39 Pois eu lhe digo: você nunca mais me verá, até que diga: ‘Bendito é o que vem em nome do Senhor!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.