Mateus 14

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kanu walemanga kolea Gallilli disiriki nokorumu ye nokoli kingi Erotene Yesusini serimu mele semane toringi pilipale
1 Naquele tempo Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar a respeito de Jesus.
2 yu-kinia kopu seko molko yu liku tapondoringi tapu-yemando nimbale: “I unguma selemo yemo No Lindeli Jono lepomo! Yu kolopale lomboropa wendo omumunga ulu-tondoloma sembá tondolomo yu-kinia pelemo.” nirimu.
2 Então ele disse aos seus funcionários: — Esse homem é João Batista, que foi ressuscitado. Por isso esse homem tem poder para fazer milagres.
3 — ausente —
3 Pois Herodes tinha mandado prender João, amarrar as suas mãos e jogá-lo na cadeia. Ele havia feito isso por causa de Herodias, esposa do seu irmão Filipe.
4 — ausente —
4 Pois João Batista tinha dito muitas vezes a Herodes: “Pela nossa Lei você é proibido de casar com Herodias!”
5 Ka-ulkana panjipale ‘Yu topo kondambo.’ konopu lierimu-na-kolo we-yombomane ‘Jono yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se molemo.’ ningu kanoringimunga yu pipili kolopale Jono topa naa kondorumu.
5 Herodes queria matá-lo, mas tinha medo do povo, pois eles achavam que João era profeta .
6 Pe walte kingi Erotenga meringi walemo wendo orumu kinia Erodiasi lemenu ulkana sukundu omba, yema maku toko kanoko molangi yu denisi serimu. Erotene ambo-wenepomo aku serimu kanopa paa peanga pilipa
6 No dia do aniversário de Herodes, a filha de Herodias dançou diante de todos, e ele gostou tanto,
7 yundu nimbale: “Nando “Si.” nini mélemo paa sika simbú.” nimba, nimba panjipa Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu.
7 que prometeu à moça: — Juro que darei tudo o que você me pedir!
8 Yuni aku sipa nirimu-na anumuni pilipale lemenu ungu se nimba sirimu kinia pilipale ambo-wenepomone Erotendo nimbale: “No Lindeli Jononga ⸤nomimu kari leko yunga⸥ pengemo pellete senga taltoko yando si.” nirimu. ⸤Jonone u alieli “Erote kinia Erodiasitolone seko kinjeringili.” nirimumunga mumindili kolopale Erodiasini ‘Yu kolopili. Sika kolomunje na kanambo.’ nimba “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥
8 Seguindo o conselho da sua mãe, ela pediu: — Quero a cabeça de João Batista num prato, agora mesmo!
9 — ausente —
9 O rei Herodes ficou triste, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, ordenou que o pedido da moça fosse atendido.
10 — ausente —
10 E mandou que cortassem a cabeça de João Batista, na cadeia.
11 Aku nirimu kinia pilkuli Jono toko kondoko, yunga pengemo pellete senga taltoko, yando mengo ongo ambo-wenepomo siringi kinia yuni lipa anumu molorumuna memba pumba sirimu.
11 Aí trouxeram a cabeça num prato, entregaram para a moça, e ela a levou para a sua mãe.
12 Aku seringi pilkuli Jono lombili andoringi yema ongo yunga ónomo liku mengo pungu óno sekole Yesusi molorumuna pungu semane toko siringi. ⸤Kingi Erotene No Lindeli Jono u aku sipa topa kondorumu kolorumumunga pe Yesusini ulu-tondoloma serimu mele pilipale “Jono nomi kari lierindu yemo lomboropa ola molemo lémo.” nirimu.⸥
12 Então os discípulos de João vieram, levaram o corpo dele e o sepultaram. Depois foram contar isso a Jesus.
13 ⸤Ye nokoli kingi⸥ Erotene No Lindeli Jono topa kondorumu pilipale nirimumuni, Yesusi yu molorumu koleamo mundupa kelepa ‘Senga nanu molambo.’ nimba nona andoli sipi senga sukundu pumba nomu ⸤Gallilli⸥ nekendo pumba kolea ku lieli senga yuyu pumbá purumu. Aku-na-kolo yombo awisili yu aku serimumu pilkuli ononga koleama munduku kelko kimbu anjiku nomu kelona makaye seko pungu yu purumuna akileko lombili puringi.
13 Ao saber o que havia acontecido, Jesus saiu dali num barco e foi sozinho para um lugar deserto. Mas as multidões souberam onde ele estava, vieram dos seus povoados e o seguiram por terra.
14 Yesusi no-kelona ombale yombo paa awisili akuna maku toko moloringi kanopale ono kondo kolopa ononga kuru torumuma ‘Peanga liepili.’ nimba ono sepa peanga sirimu.
14 Quando Jesus saiu do barco e viu aquela grande multidão, ficou com muita pena deles e curou os doentes que estavam ali.
15 Pe ipupini ena pumbá serimu kinia yu lombili andolima yu molorumuna ongo yundu ninguli: “I koleana yombo se naa pelemele, ena kamu pukumu kene ya maku toko molemele yomboma ‘Pungu kolea marenga kere-langi topo toko li-pangi.’ ni.” niringi.
15 De tardinha, os discípulos chegaram perto de Jesus e disseram: — Já é tarde, e este lugar é deserto. Mande essa gente embora, a fim de que vão aos povoados e comprem alguma coisa para comer.
16 Aku-na-kolo yuni yu lombili andolimando pundu topa nimbale: “Nambi semu-na ‘yombo akuma ‘We pangi.’ niembo.’ ningu nikimiliye? Onone onono yomboma kere-langi mare liku siee.” nirimu.
16 Mas Jesus respondeu:
17 Onone yundu ninguli: “Ya kere-langi awisili naa taltolemele. Pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia aku kere-langi pokore mindi lemó.” niringi.
17 Eles disseram: — Só temos aqui cinco pães e dois peixes.
18 Yuni “Na moliona yando mengo waa.” nirimu.
18 — Pois tragam para mim! — disse Jesus.
19 Kanu-kinia yombomando “Erana mania molaa.” nimbale yuni kanu pellawa kaloli se-pakara kinia oma talo kinia lipale mulu-koleana olando sipa kanopa ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” nimba pellawa kalolima ambolopa pike lepa ⸤oma kinia⸥ lombili andolima moke sepa sipale “Anju yomboma siee.” nirimu, onone yomboma moke seko siringi.
19 Então mandou o povo sentar-se na grama. Depois pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus. Partiu os pães, entregou-os aos discípulos, e estes distribuíram ao povo.
20 Ono pali kanu kere-langima noringi kinia olo serimu. Pe lombili andolimane kere-langi kakena lierimuma liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi.
20 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda recolheram doze cestos cheios dos pedaços que sobraram.
21 Kere-langi noringi yema manjipa paip tausini mele. Ambo bolango ⸤mare pea kere-langi noringi⸥ akuma olandopa.
21 Os que comeram foram mais ou menos cinco mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
22 ⸤Yomboma kere-langi sirimu noringi⸥ kinia Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipa nimbale: “Maku toko molemele yomboma nane “Pangi.” niembo. Ono nona andoli sipina ola pungu no nekendo kumbi leko paa.” nirimu.
22 Logo depois, Jesus ordenou aos discípulos que subissem no barco e fossem na frente para o lado oeste do lago, enquanto ele mandava o povo embora.
23 Yombomando “Paa.” nimbale yu yuyu Pulu Yemo kinia ungu nimbando ma-pangina ola purumu. Kanu-kinia ena pumba kolea kala torumu kinia akuna yuyu molorumu.
23 Depois de mandar o povo embora, Jesus subiu um monte a fim de orar sozinho. Quando chegou a noite, ele estava ali, sozinho.
24 Sipimu no nekendo pumbándo nomu awi-suku-singina kokele pumbá purumu kinia sipi kumbikundu mendo sipa poporomene topa, nomu torumula kinia nomo ola pumba mania omba serimu, sipimu topa ola-munda mania-munda sepa topele-mapele torumu.
24 Naquele momento o barco já estava no meio do lago. E as ondas batiam com força no barco porque o vento soprava contra ele.
25 Kanu-kinia ipulieli kolea muni naa liepili ⸤yu lombili andolima sipina ola molko⸥ puringina Yesusi nona ola kimbu anjipa ombá orumu.
25 Já de madrugada, entre as três e as seis horas, Jesus foi até lá, andando em cima da água.
26 Onone yu nona ola kimbu anjipa orumu kanokole niringimuni, pipili awili seko kolkole “Kuru se okomaa!” ningu mini-wale mundoringi kinia
26 Quando os discípulos viram Jesus andando em cima da água, ficaram apavorados e exclamaram: — É um fantasma! E gritaram de medo.
27 Yesusini popenge sepa onondo nimbale: “Ono konopu tondolo pupili molayo. Na mindi okoro. Pipili naa kolaa.” nirimu.
27 Nesse instante Jesus disse:
28 ⸤Yuni aku nirimu pilieringi kinia⸥ Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, akumu sika nu nunu onu liemu nu okonona na nona ola gilipu wambo mangiliei.” nirimu.
28 Então Pedro disse: — Se é o senhor mesmo, mande que eu vá andando em cima da água até onde o senhor está.
29 Yuni “Ou.” nirimu kinia Pita sipina ultu pumba pukua topa nona mania pumbale nona ola kimbu kulupa Yesusi molorumuna pumbá purumu.
29 — Venha! — respondeu Jesus. Pedro saiu do barco e começou a andar em cima da água, em direção a Jesus.
30 Aku-sipa na-kolo poporome tondolo torumu kinia kanopale pipili kolopa yu nona wangomba sepale, “Ye-Awilimu, na liku tapondou!” nimba ru nirimu.
30 Porém, quando sentiu a força do vento, ficou com medo e começou a afundar. Então gritou: — Socorro, Senhor!
31 Kanu-kinia Yesusini ki siniu sipa mundupa Pita kundupa ola lipa yundu nimbale: “Nane molio mele kepe uluma manda sembó mele kepe “Sika.” ningu kanga-kolte mindi kuru mondoleno yemo. U ‘Yuni na lipa tapondomba, sika nona ola manda pumbú.’ konopu lekole kelko konopu topele nambi semu-na toko ‘Na no wangombonje?’ ningu pilienuye?” nirimu.
31 Imediatamente Jesus estendeu a mão, segurou Pedro e disse:
32 Sipina suku puringili kinia poporome topa kelierimu.
32 Então os dois subiram no barco, e o vento se acalmou.
33 Aku serimu-na kanokole sipina suku moloringi yemane Yesusinga imbi ambolko paka tondoko kape ningu “Nu paa sika Pulu Yemonga Malo lepomo.” niringi.
33 E os discípulos adoraram Jesus, dizendo: — De fato, o senhor é o Filho de Deus!
34 Kanu-kinia ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia Gallilli⸥ nomu nekendo punguli nomu kelona kolea Geneserete lierimuna wendo oringi.
34 Jesus e os discípulos atravessaram o lago e chegaram à região de Genesaré.
35 ⸤Kanu koleana sipina mania oringi kinia⸥ akuna moloringi yemane Yesusi kanoko imbi sikuli akundu lierimu koleamanga moloringi yomboma pali ningu mundoringi kinia yombomane kuru torumu yomboma pali yu omba molorumuna mengo ongole niringimuni,
35 Ali o povo reconheceu Jesus e avisou todos os doentes das regiões vizinhas. Então muitas pessoas levaram doentes a ele,
36 “‘Nunga wale-pakoli pundumu kepe ambolangi.’ ni.” ningu mawa seringi. Kanu-kinia kuru torumu yombomane yunga wale-pakolimu amboloringi yomboma pali kamu peanga lierimu.
36 pedindo que deixasse que os doentes pelo menos tocassem na barra da sua roupa. E todos os que tocavam nela ficavam curados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.