Mateus 11
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesusini yu lombili andoli ye rurepondo yunga kongono sendenge mele mane sipa pora sipale nirimumuni, yu kanu koleamo mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki taonomanga andopa mane sipa ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu nimba sirimu.
1 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 roube’aten tur bitih ufunamaim efan nati itumar naatu na Galilee wanawanan bar merar afa imaim sabuw i’obaibiyih naatu binan.
2 ⸤Pulu Yemone “Nanga yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba u nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimuni ulu-tondoloma serimumunga Jono ka-ulkana pepa pilipale nirimumuni, “Yesusindu i-siku i-siku mangilku pilindangi!” nimba yu lombili andoli mare Yesusi molorumuna lipa mundorumu.
2 John Baptist dibur bar ma’am Jesu bowabow bigan nowar, basit ana bai’ufununayah orot afa iyunih hin Jesu hibatiy.
3 Kanu yema Yesusi molorumuna ongo yu mangilku pilindiku ninguli: “Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere “Lipu mundumbu.” nimba, nimba panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombámo nokopo molamiliye?” niringi.
3 “Ku’o anowar, John isa eo anonowaraban o iti ina, ai aki boro orot tabo isan anama anakaif?”
4 Yesusini onondo pundu topa nimbale:
4 Jesu iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itin naatu kwanonowar i John ana tur kwana’owen.
5 Mongo kiri lieli yomboma mongone kanoko,
5 Matah fim higewasin, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, sabuw biyah kokom ani’anih etei higewasin, tainih gugurih tur tenonowar, murumurubih hiyawas maiye timimisir, naatu Tur Gewasin i yababan sabuw isah tibibinan.
6 Na kanokole ‘Yu sika kanu yemo molemo.’ ningu kuru mondokole, kelko konopu talo naa panjiku molonge yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.” nirimu.
6 Orot yait ayu asisinaf isan erekasiy auman ebitumatum, i boro men baigegewasin nab.”
7 Jono lombili andolima pungí puringi kinia Yesusini kelepa yombo awisili maku toko moloringimando Jonondo nimbale: “⸤Kolea ku lielina Jono no lindipa molorumu kinia⸥ ono kanu kolea ku lielina nambolka kanonge puringiye? Lkepania mele poporomene lope-lope sendepa molorumu se kanonge puringiye?
7 John ana bai’ufununayah hinan ufut, Jesu sabuw ibatiyih, “Arar yan kwatit kwanan John abisa sisinaf itinamih kwanot kwan? Kotar wadar i’inuwas inu’in itinamih kwan?
8 ⸤Mólo kanumu. Alieli kanolemele mele kanonge naa puringi liemu⸥ ungu nambolkare kanongendo puringiye? Ye se mulu-maminia paa peangama pakopa molorumu-na kanonge puringiye? Akumu mólola. Yombo mulu-maminia paa peangama pakolemelema ye nokoli kingimanga ulkana manjiku molemele kanumu.
8 Ai abisa itinamih kwan? Orot eabur gewas batabat itinamih kwan? Baise sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
9 “⸤Aku sili se kanonge naa puringi liemu⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili ye se kanonge puringiye? Akumu sika na-kolo nane onondo nimbu sikiru: “Jono yu sika Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili ye se na-kolo yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye we se mólo.” nikiru.
9 Kwa’o anowar, abisa itinamih kwan, dinab orot? Turobe, baise a tur ao’owen iti orot i dinab etei natabirih.
10 Yuni Pulu Yemone u “Lipu mundumbu.” nirimu yemonga aulkamo sepa wamomu kanumu. Kanu yemondo Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se i-sipa:
10 Anayabin iti orot John isan i Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum.
11 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U mana moloringi yombomanga se No Lindeli Jono-kinia manda mólo. Jono olandopa mele. Aku-na-kolo kiniá wale kondemo wendo okomo. Kanu walemo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombomanga se paa imbi naa molopa paa koropa puli yombomo olandopa; Jono yu maniandopa.” nikiru. ⸤U moloringi yomboma mania mele; kiniá na ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga konopu peanga pemba yomboma olandopa.⸥
11 “Anababatun a tur ao’owen John Baptist baibin hitatoub wanawanahimaim i orot gagamin ta hitoub hiyai. Baise orot yait mar ana aiwobomaim ebikek boro John nan natabir.
12 — ausente —
12 John Baptist bibinan ana veya na iti boun titit, sabuw fairih i mar ana aiwob bain isan hai fairamaim hibiturafef.
13 — ausente —
13 Anayabin Dinab oro’orot naatu ofafar bukamaim hikikirum i hima hio inan John natit.
14 Ungu se nimbú sekeromo pilielemolo konopu lingí liemu piliangi. Pulu Yemonga bokuna “⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba simba ye⸥ Illainja ombá.” nirimu ye kanumu Jonondo nirimu.
14 Imih iti tur inanowar bainamih inakokok na’at basit kubai, anayabin dinab orot Elijah matabir maiye namih hio kikirum, i John ana efan bai na titika.
15 I nikiru mele komu gilimú yombomane paa mimi siku piliaa!” ⸤nirimu.⸥
15 Imih o yait tain nama’am na’at tur inanowar.
16 “Kiniá mana molemele yomboma nambolka mélse ono manda manjipu manda nimbúnje? ⸤Ono molemele mele i-sipu nimbu siembo:⸥ Ono yomboma maku tolemele koleana bolangoma pepe pereko molemele mele. Kanu bolangomanga marene ne anju molemele bolango mare ⸤pea pepe pereko molonge aulka se koroko kelkole⸥ onondo mangilku ninguli:
16 “Itinin boro abisa’amaim iti boun ana sabuw isah anao kwanowar, sabuw iti boun hai itinin i kek gidigidih ahar efanamaim tema, hai ofonah bairi fafowamih tibi’afa’afa na’atube.
17 “Konane nímulu kinia
17 ‘Aki tabin ana ew atatabor,
18 ⸤Na kinia No Lindeli Jono kinia oltone nilimbulu unguma onone pilku kiri pilielemele; selembolo mele kanoko kiri pilielemelela⸥. Jono ombale ga kinia no-waene kinia naa nomba molorumu kinia ⸤kanoko kiri pilku⸥ ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemo.” niringi.
18 “John nan ana veya’amaim i yohar naatu harew fokarih men tom, naatu sabuw etei hio, iti orot i yoyom koun hiyen ema’am.
19 Pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo omba ga kinia no-waene kinia norumu kinia ⸤kanoko kirila pilku⸥ ninguli: “Yu ga awisili nomba kiri pilipa, no-waene awisili nomba amu topa selemo yemo. Yu kou-takisi lili yema kinia, ulu-pulu-kiri selemele yombo wema kinia ‘Yu-kinia pulu liepili pea kopu sepo molamili.’ nimba selemo.” nilimilila. ⸤Onone aku siku Jono kanoko kirila pilielemele. Na kanoko kirila pilielemele.⸥ Aku-na-kolo pilipa kondoli ulu-pulumu Pulu Yemo-kinia pelemo-na yuni selemo sembá mele kanokole ‘Papu selemo.’ ningí.” nirimu.
19 Baise Orot Natun nan i bay eaa, harew fokarin tom, sabuw etei hio, ’Iti orot kwa’itin, anaa, anatom kakafin! Kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah bairi hiof tema’am.’ Baise God ana so’ob i turobe sinafumaim tit yabin emamatar.”
20 Aku nimbale Yesusi kolea u andopa ulu-tondolo awisili serimu koleamanga ⸤moloringi yomboma⸥ yuni serimu mele kanokole ononga ulu-pulu-kirima kanoko kiri pilku munduku kelko konopu topele naa toringi kanopale yuni ono iri topa nimbale:
20 Bar merar moumurih maiyow Jesu ina’inanen moumurih na’in sinaf, baise sabuw men hikokok boro hai kakafihine hisisinaf dogor baikitabir hitab, imih Jesu yan so’ar iuwih eo.
21 “Kolea Korasini kinia Besaida taonotolonga ⸤molemele yomboma⸥ mindili nongo paa molko kinjingí! Kanu koleatolonga sukundu ungu tondolo awisili serindu⸤-na-kolo akuna molemele yomboma konopu topele naa tolemele⸥. Kolea awili Taya kinia Saidonotolonga sukundu ⸤ungu tondolo se naa serindu-na-kolo kanu koleatolonga sukundu⸥ nane ungu tondolo aku sipu selka kanolemolánje kanu koleatolonga ⸤yombomane⸥ ono ulu-pulu-kiri selemelema koronga munduku kelko, bulu siku, konopu topele tolemolá.
21 “Kwa Chorazin sabuw bai’akir kakafin boro kwanab, naatu kwa Bethsaida sabuw bai’akir kakafin boro kwanab! Iti ina’inan kwa biyamaim asisinaf, Taiya sabuw naatu Sidon sabuw wanawanahimaim atasisinaf na’at, marasika boro ar faifuw kakafih hita’osen, yuh wah gao hitarab, hai kakafihine dogor baikitabir hitabaika.
22 Akumunga nane onondo nimbu sikiru: “Pe kote walemo wendo ombá kinia kanu kolea Taya kinia Saidonotolonga ⸤yomboma ulu-pulu-kiri selemelemonga⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-na-kolo ono kolea Korasini kinia Besaidatolonga ⸤yomboma nane ulu-tondoloma serindu kinia kanokole konopu topele naa toringimunga⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.” nikiru.
22 Baise a tur aowen, baibatebat ana veya’amaim Taiya sabuw naatu Sidon sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa abai kwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.
23 “Kapeniame taono ⸤yomboma onone⸥ ‘Mulu-koleana pumbu molamili.’ konopu lekemeleye? Aku manda mólo. ⸤Onone nanga unguma alieli pilielemele-na-kolo konopu topele naa tolemelemonga⸥ ono kolea kirina pungu molonge. Ononga koleana sukundu ulu-tondolo awisili serindu⸤-na-kolo ono konopu topele naa toringi⸥. Kolea-awili Sodomo sukundu ⸤ulu-tondolo se naa serindu-na-kolo kanu koleana sukundu⸥ nane ungu tondolo aku sipu selka kanolemolánje yomboma konopu topele tolemolá, pe kiniá kepe kanu koleamo we lelka.
23 Naatu kwa Capernaum sabuw wab yen maramaim inu’in boro nare moroboyah hai efanamaim na’in. Ina’inan iti boun kwa biyamaim asisinaf marasika Sodom sabuw biyahimaim ata sisinaf na’at, iti boun ana veya i boro tama.
24 Akumunga nane ono ⸤Kapeniame yombomando⸥ nimbu sikirumu: “Kote walemo wendo ombá kinia kolea Sodomo ⸤yomboma u ulu-pulu-kiri awisili sika seringi-na-kolo⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-na-kolo ono kolea Kapeniame ⸤yomboma nane ulu-tondolo serinduma kanokole konopu topele naa toringi yomboma,⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.” nikiru.” nirimu.
24 Baise a tur ao’owen, baibatebat ana veya, Sodom sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa a baikwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.”
25 Aku walemanga Yesusini nimbale:
25 Nati ana veya’amaim Jesu yoyoban eo, “Tamai mar tafaram ana Regah a merar ayiyi, anayabin not gewasih sabuw so’oso’obayah hai notamaim ibun wa’ir ma’am natunat bereberefiy biyahimaim iwa’an ebirerereb.
26 Sika, Tata, nuni ‘aku sipa wendo ombá kinia konopu simbú.’ ningu aku siku serinumunga ⸤aku sipa wendo okomo⸥.” ⸤nirimu.⸥
26 Turobe Tamai, abisa kokokomaim isinaf temamatar imih gewasin.
27 ⸤Pulu Yemondo aku sipa nimbale kelepa yombo moloringimando nimbale:⸥ “Mélema pali Tatane na sirimu. Yombo sene Malo paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo; Lapane mindi yu kanopa imbi silimú. Yombo sene Lapa paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo. Malone mindi kanopa imbi silimú; Malone ‘Lapa lipu ora siembo.’ nimbá yomboma ono Lapa kanoko imbi singíla.
27 “Sawar etei’imak i ayu Tamai itu. Men yait ta so’ob ayu i God Natun, naatu men yait ta so’ob God i ayu Tamai, imih sabuw iyab ayu arurubinih boro ani’obaiyih i auman hiso’ob God i ayu Tamai.
28 “Ono kongono mindili siku selemele yomboma kinia, konopuna umbuna selemo yomboma kinia, na moliona wayo. Onge kinia na pea konopu seluna pumbámonga nane ‘Konopu pe nipili koro molaa.’ nimbú.
28 “Kwa iyabowat bit kwa’abar tun rarabi, kwana ayu biyau, ayu boro efan anit kwaniyarir.
29 Nando “Nunga kongono seleno mele pea ambolambili. Nu nanga ungu-mane sílimu molani. Nunga ungu ninima pilipu lipu molambo.” ningu sayo. Na taka lepo molopo, yombomane na seko kinjilimili kinia pilipu siye kolopo molio-na i nikiru mele ono na molombona ongo senge kinia ononga konopuma pe nimbá.
29 Ayu au bai’obaiyen hamehamen kwanab kwani’ufunun, anayabin ayu i taiyuwu ayara’iyu anutanub, imih kwanan ayu biyu’umaim boro biya tuniwa’an.
30 Nanga kongono seliomo pea ambolombolo kinia taka leko sení. Méle pe nilima mindi siliu kene moliona waa.” nirimu.
30 Anayabin ayu au bai’obaiyen i kiririn imih an bi’obaiyi i boro hamehamen.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.