Marcos 4
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NAA
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Walte Yesusi kelepa ⸤Gallilli⸥ nomu kelona pumba yomboma mane sipa molorumu kinia yombo paa awisili yu molorumuna ongo maku toko moloringimunga nona andoli sipi se lierimumunga suku pumba mania molorumu, yomboma nomu kelona gilieringi.
1 Jesus começou a ensinar outra vez à beira-mar. E uma numerosa multidão se reuniu em volta dele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Yuni onondo ungu awisili nimba simbando ungu-iku pokore torumu.
2 Assim, ensinava-lhes muitas coisas por parábolas e, durante o seu ensino, dizia:
3 “Piliame. Ye sene rasi-witi umbu kaliana andopa tanda sirimu.
3 — Escutem! Eis que o semeador saiu a semear.
4 Tanda silipa andorumu kinia umbu mare aulkana mania purumu, kanuma keramane ongo liku noringi.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Umbu mare kou perimuna mania pumbale ma kanga-kolte mindi lierimu-kulu nondopa tóko nimba wendo orumu.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Aku-na-kolo pulkonio naa mundorumu-kulu ena serimu kinia kanuma kolorumu.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Umbu mare siri-ka mele molorumuna mania purumu, siri-ka mélemo wendo omba witi-umbuma topa norumu-kulu omba peanga naa lepa mongo se naa torumu.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 Umbu mare ma peangana mania purumuma wendo wendo omba akopale mongo peangama torumu. Mare mongo towapu-selu mele topa, mare mongo towapu-talo mele topa, mare towapu-kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto; a semente brotou, cresceu e produziu a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Aku nimbale “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” nirimu.
9 E Jesus acrescentou:
10 Pe we-yomboma pali puringi kinia yu lombili andoli ye engaki rurepo kinia yombo mare pea yu kinia moloringima kinia, onone yu mangilku ninguli: “Nu yombomando ungu se ninindu nambi semu-na ungu-iku tolenoye?” niringi.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze começaram a lhe fazer perguntas a respeito das parábolas.
11 — ausente —
11 Jesus disse a eles:
12 — ausente —
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se e sejam perdoados.
13 Aku nimbale Yesusini onondo kelepa nimbale: “Ungu-iku topo nindu akumunga ungu-pulumu naa pilielemeleye? Akumu naa pilkuli we-ungu-ikumanga pali ungu-puluma nambi seko pilingíye? ⸤Ungu-ikumunga pulumu i-sipa:⸥
13 Então Jesus lhes perguntou:
14 Kere-langi umbu tanda sirimu yemone tanda sirimu umbuma ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Umbu mare tanda sirimu aulkana mania purumuma yombo mare aku siku mele molemele. Onone ungumu pilielemele kinia pe ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene sumbi sipa omba ungu tanda sili konopuna pumba pelemoma wendo limú.
15 Estes são os da beira do caminho, onde a palavra é semeada: quando a ouvem, logo Satanás vem e tira a palavra semeada neles.
16 Aku sipala, umbu mare tanda sirimu kou perimuna mania purumuma yombo mare aku siku mele molemele. Onone ungumu pilkuli waltikele sumbi siku konopu siku pilku limili.
16 E estes são os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 Aku-na-kolo ono pulkonio naa mundukuli ungumu kanga-kolte mindi pilku molemele. Pe ono konopuna umbuna selemo kinia molo ono ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu pilku liku molemele mele yombo lupamane kanoko kiri pilkuli ungu-taka tondoko seko kinjiku mindili silimili kinia ononga pilielemele unguma siye kololemele.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 — ausente —
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 — ausente —
19 mas as preocupações deste mundo, a fascinação da riqueza e outras ambições aparecem e sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 Umbu mare tanda sirimu ma peangana mania purumuma yombo mare aku siku mele molemele. Onone ungumu pilkuli ungu-pulumu pilku kondoko ungumu kamu pilku limili. Pe ono kere-langi mongo mele tolemele. Kanu yombo marenga kere-langi mongo towapu-selu mele topa, yombo marenga mongo towapu-talo mele topa, marenga mongo towapu-kise mele topa, aku sipa tolemo.
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 ⸤Aku nimbale ungu-iku se pea topa nimbale:⸥
21 Jesus também lhes disse:
22 Aku sipa mele, kiniá lopi selemo mélema pe walte mona lemba yomboma kanonge; kiniá aki topa lemó mélema pe walte pa sembá kinia yombomane kanu mélema kanonge.
22 Porque não há nada oculto, senão para ser manifesto; e nada escondido, senão para ser revelado.
23 Yombo komu-pea lemomane ⸤ungu nikirumu⸥ piliaa.” ⸤nirimu.⸥
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 “Onone ungu pilielemele akumu mimi siku piliangi. Onone mélema yomboma silimili mele ⸤Pulu Yemone⸥ ono aku sipa méle kalomba. Mare olandopa simbala.
24 Então lhes disse:
25 Mélema taltolemo yombomo nane mare pea simbú, yu paa awisili taltomba. Aku-sipa na-kolo mélema naa taltolemo yombomo yu taltolemoma kepe wendo limbu.” nirimu.
25 Pois ao que tem, mais será dado; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Yesusini ungu se pea nimbale:
26 Jesus disse ainda:
27 Aku yemo ipulieli uru pepa, tangoli ola molopa ⸤andopa kongono sepa⸥, selemo kinia kere-langi umbu tanda silimúma tóko nimba omba akolemo-na-kolo aku sipa selemomonga pulumu yemone nimba naa kanopa naa pilielemo.
27 Ele dorme e acorda, de noite e de dia, e a semente germina e cresce, sem que ele saiba como.
28 Kere-langi umbu tolemoma mamone yu yuyu ‘wendo opili.’ nilimú. U kumbi lepa tóko nilimú. Pe gomo tolemo. Pe kere-langi mongo tolemo.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro aparece a planta, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Pe kere-langi nou lemó kinia ‘Kere-langi inia topo sukundu sukundu limbu walemo wendo okomo.’ nimbale kere-langi umbu tolemo yemone kere-langi inia tolemo. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo aku sipa molemo.⸥” nirimu.
29 E, quando o fruto já está maduro, logo manda cortar com a foice, porque chegou a colheita.
30 Pe Yesusini onondo kelepa nimbale:
30 Disse mais:
31 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu unju masetete umbu mele. Yomboma kere-langi umbu kaliana mundulimilimanga pali unju masetete umbumu yu paa kangamo.
31 Ele é como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 Aku-na-kolo kaliana mundulimili kinia wendo omba akolemo kinia kaliana molemo mélemanga pali yu paa awilimu. Kamu akopa unju-mele gilimú kinia kerama kanu unju kolamanga ongo pelemele. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele aku sipa.” nirimu.
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças; cria ramos tão grandes, que as aves do céu podem se aninhar à sua sombra.
33 Yesusini unguma yomboma nimba simbando ungu-iku awisili aku sipama topa sirimu. Ono manda pilingí mele topa sirimu.
33 E com muitas parábolas semelhantes Jesus lhes expunha a palavra, conforme podiam compreendê-la.
34 Ono ungu se nimba simbando ungu-iku se mindi torumu. ⸤Ungu se sumbi sipa naa nimba sirimu.⸥ Aku-na-kolo yu kinia yu lombili andolima kinia ono onono moloringi kinia yuni yunga ungumanga puluma pali ono sumbi sipa nimba para sirimu.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Kanu walemonga kolea kala torumu kinia Yesusini yu lombili andoli yemando nimbale: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinia
35 Naquele dia, sendo já tarde, Jesus disse aos discípulos:
36 nona andoli sipi senga Yesusi u suku molopale unguma nirimu akuna suku yu we molopili nomu kelona maku toko moloringi yomboma munduku kelko yu mengo puringi. Sipina puringi kinia sipi mare pea puringila.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Kanu-kinia, nomuna pungí puringi kinia poporome paa awili se nomuna torumu. Aku serimu-na nomumu apisipa ola ombale no sipina sukundu sukundu omba peke lepale sipimu memba nona mania pumbá serimu,
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava se enchendo de água.
38 aku-na-kolo Yesusi sipimunga bulkundu penge-kanda wale senga we uru perimu. Yu lombili andoli yemane yu toko makisindiku ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, olio nona wangopo kolomolomonga nu mini-wale naa pukumuye?” niringi.
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro. Os discípulos o acordaram e lhe disseram: — Mestre, o senhor não se importa que pereçamos?
39 Yu makilipale poporomemo iri topa nomumundu nimbale: “Taka leko molou!” nirimu kinia poporomemo topa kelepa nomumu lope naa sepa paa we lierimu.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: O vento se aquietou, e tudo ficou bem calmo.
40 Kanu-kinia yuni lombili andolimando nimbale: “Ono nambi semu-na mini-wale mundukumiliye? ⸤Selio mele wale awisili kanolemele-na-kolo⸥ yandopa kiniá kepe ‘Olio naa nokombanje.’ ningu pilku kuru naa mondolemeleye?” nirimu.
40 Então Jesus lhes perguntou:
41 ⸤Yuni serimu mele kanokole⸥ yemane mini-wale munduku pipili awili seko kolkole anju yando onono mangilku ninguli: “Apa! I yemo nawenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunga ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: — Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.