Marcos 4
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Walte Yesusi kelepa ⸤Gallilli⸥ nomu kelona pumba yomboma mane sipa molorumu kinia yombo paa awisili yu molorumuna ongo maku toko moloringimunga nona andoli sipi se lierimumunga suku pumba mania molorumu, yomboma nomu kelona gilieringi.
1 Iban maiye Jesu harew Galilee sisibinamaim ana bai’ubaiyen bai tit. Sabuw i himour kwanekwan imih i wa afe’en yen mare naatu sabuw harew sisibin dones yan himarir
2 Yuni onondo ungu awisili nimba simbando ungu-iku pokore torumu.
2 naatu i oroubonamaim sawar moumurih na’in i’obaiyih eo.
3 “Piliame. Ye sene rasi-witi umbu kaliana andopa tanda sirimu.
3 “Kwananowar! Masaw bowayan ana masawamaim ub tanumamih in.
4 Tanda silipa andorumu kinia umbu mare aulkana mania purumu, kanuma keramane ongo liku noringi.
4 Naatu ana ub tata’asi’asiy ana maramaim ub afa i ef yan hira’iy, naatu mamu hina hibow hi’aa.
5 Umbu mare kou perimuna mania pumbale ma kanga-kolte mindi lierimu-kulu nondopa tóko nimba wendo orumu.
5 Ub afa i karakarar yan kamar men gagamin yanamaim hira’iy, naatu saisewat hikuboubunih hiyen, anayabin me kikimin baban inu’in.
6 Aku-na-kolo pulkonio naa mundorumu-kulu ena serimu kinia kanuma kolorumu.
6 Imih veya yen rararan ana mar ana fora’abinamaim, nati ub hikukubounih i hi’arat himorob, anayabin ah wairoron i men ra’iy me babanika.
7 Umbu mare siri-ka mele molorumuna mania purumu, siri-ka mélemo wendo omba witi-umbuma topa norumu-kulu omba peanga naa lepa mongo se naa torumu.
7 Ub afa i fotan kokor wanawanan hira’iy, naatu ro’oh men matar, anayabin fotan yen fafa rab isuk.
8 Umbu mare ma peangana mania purumuma wendo wendo omba akopale mongo peangama torumu. Mare mongo towapu-selu mele topa, mare mongo towapu-talo mele topa, mare towapu-kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥
8 Baise ub afa i me gewasin yan hira’iy, naatu hikubounih hiyen hibiw, afa i magamagar 30 na’atube, afa i rubirubih 60 na’atube, naatu afa i hiwai re 100 na’atube.”
9 Aku nimbale “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” nirimu.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur nanowar ininotanot.”
10 Pe we-yomboma pali puringi kinia yu lombili andoli ye engaki rurepo kinia yombo mare pea yu kinia moloringima kinia, onone yu mangilku ninguli: “Nu yombomando ungu se ninindu nambi semu-na ungu-iku tolenoye?” niringi.
10 Jesu akisin ma’am ana maramaim ana bai’ufununayah nah 12 naatu sabuw afa iyab tur hinonowar hina hibatiy oroubon anayabin so’ob isan.
11 — ausente —
11 Naatu iuwih, “God ana aiwob ana buriburin i hibai kwa hit. Baise iyab no ufunamaim tema’am sawar etei i boro oroubonamaim hina’uwih.
12 — ausente —
12 Saise,
13 Aku nimbale Yesusini onondo kelepa nimbale: “Ungu-iku topo nindu akumunga ungu-pulumu naa pilielemeleye? Akumu naa pilkuli we-ungu-ikumanga pali ungu-puluma nambi seko pilingíye? ⸤Ungu-ikumunga pulumu i-sipa:⸥
13 Naatu Jesu i’uwih, “Kwa iti oroubon naniyan men kwanabaib na’at oroubon afa auman naniyah boro mi’itube kwanaso’ob?
14 Kere-langi umbu tanda sirimu yemone tanda sirimu umbuma ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu.
14 Masaw bowayan i God ana tur ub na’atube ta’asiy re.
15 Umbu mare tanda sirimu aulkana mania purumuma yombo mare aku siku mele molemele. Onone ungumu pilielemele kinia pe ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene sumbi sipa omba ungu tanda sili konopuna pumba pelemoma wendo limú.
15 Sabuw afa i ub ef yan ta’asi’asiyen hire’erebe, God ana tur tenonowar ufunamaim, Satan boro nan abisa re hai yawasamaim tatanum boro nabosair.
16 Aku sipala, umbu mare tanda sirimu kou perimuna mania purumuma yombo mare aku siku mele molemele. Onone ungumu pilkuli waltikele sumbi siku konopu siku pilku limili.
16 Afa i ub karakarar yanamaim hire’erebe, tur gewasin tenonowar ana veya i boro matah nakabiy ereyasisir auman hinab.
17 Aku-na-kolo ono pulkonio naa mundukuli ungumu kanga-kolte mindi pilku molemele. Pe ono konopuna umbuna selemo kinia molo ono ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu pilku liku molemele mele yombo lupamane kanoko kiri pilkuli ungu-taka tondoko seko kinjiku mindili silimili kinia ononga pilielemele unguma siye kololemele.
17 Baise i an wairoroh en, imih boro men maninaka nawainabih, anayabin tur gewasin hibaib isan ahay waf naatu bai’akir kakafin wanawanan hinarur ana maramaim i boro saisewat hinare.
18 — ausente —
18 Naatu baise ub afa i fotan kokor wanawanan hire’erebe, i tur gewasin tenonowar,
19 — ausente —
19 baise i hai yababan biyah ana yasisir isan, totobuyoy ana baitenbibiren, naatu hai kok sawar ta ta men gewasih erun, tur gewasin hai yawasamaim erabirab, imih men ebiwamih.
20 Umbu mare tanda sirimu ma peangana mania purumuma yombo mare aku siku mele molemele. Onone ungumu pilkuli ungu-pulumu pilku kondoko ungumu kamu pilku limili. Pe ono kere-langi mongo mele tolemele. Kanu yombo marenga kere-langi mongo towapu-selu mele topa, yombo marenga mongo towapu-talo mele topa, marenga mongo towapu-kise mele topa, aku sipa tolemo.
20 Naatu sabuw afa i ub me gewasin yanamaim hire’ere’ebe, tur hinowar hibasit hibai naatu hai yawasamaim ro’on matar, afa i 30, afa 60, naatu afa i 100.”
21 ⸤Aku nimbale ungu-iku se pea topa nimbale:⸥
21 Naatu i’uwih, “Kwa ramef kwabito’ab i noukwatamaim kwatatarafut? O gem babanamaim kwaya’iyai? Ai ana sisikofamaim kwasisikof?
22 Aku sipa mele, kiniá lopi selemo mélema pe walte mona lemba yomboma kanonge; kiniá aki topa lemó mélema pe walte pa sembá kinia yombomane kanu mélema kanonge.
22 Anayabin sawar abisa baibunuwenamaim ti’inu’in boro hinagatur, naatu sawar abisa wa’iwa’irih ti’inu’in boro hinatit hinibebeyan.
23 Yombo komu-pea lemomane ⸤ungu nikirumu⸥ piliaa.” ⸤nirimu.⸥
23 O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar inanot!”
24 “Onone ungu pilielemele akumu mimi siku piliangi. Onone mélema yomboma silimili mele ⸤Pulu Yemone⸥ ono aku sipa méle kalomba. Mare olandopa simbala.
24 Ibanak iuwih maiye, “Kwananowar gewas! O sabuw kufufufunih na’atube, nati fufun ta’imonamaim boro God o nafufuni, baise boro afe’enamaim naya’abar auman nafufuni.
25 Mélema taltolemo yombomo nane mare pea simbú, yu paa awisili taltomba. Aku-sipa na-kolo mélema naa taltolemo yombomo yu taltolemoma kepe wendo limbu.” nirimu.
25 Yait aurin ema’am boro afe’en hinaya’abar hinitin, yait aurin en, abistanawat biyan ti’inu’in boro hinabosair.”
26 Yesusini ungu se pea nimbale:
26 Ibanak eo maiye, “God ana aiwob i orot ub me yan tatanum na’atube.
27 Aku yemo ipulieli uru pepa, tangoli ola molopa ⸤andopa kongono sepa⸥, selemo kinia kere-langi umbu tanda silimúma tóko nimba omba akolemo-na-kolo aku sipa selemomonga pulumu yemone nimba naa kanopa naa pilielemo.
27 Fai mar in emimisir, i men so’ob ub i mi’itube kuboun yen erara’at.
28 Kere-langi umbu tolemoma mamone yu yuyu ‘wendo opili.’ nilimú. U kumbi lepa tóko nilimú. Pe gomo tolemo. Pe kere-langi mongo tolemo.
28 Me akisin ub ituw eyey, wantoro’ot i boro nakufufun, naatu naiwan nayai, imaibo boro niw ro’on namatar.
29 Pe kere-langi nou lemó kinia ‘Kere-langi inia topo sukundu sukundu limbu walemo wendo okomo.’ nimbale kere-langi umbu tolemo yemone kere-langi inia tolemo. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo aku sipa molemo.⸥” nirimu.
29 Naatu sanabey ibiyamur ana maramaim, masaw bowayan boro ana nikok nab natit nan natar.”
30 Pe Yesusini onondo kelepa nimbale:
30 Naatu ibanak eo maiye, “God ana aiwob boro abisa’amaim tanayai tanao, o oroubon boro menatanamaim tanakubuna kwananowar?
31 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu unju masetete umbu mele. Yomboma kere-langi umbu kaliana mundulimilimanga pali unju masetete umbumu yu paa kangamo.
31 I ana itinin i momor ro’on kikimin maiyow na’atube, tafaramamaim iti ro’on i kikimin maiyow o boro me yan inatanum.
32 Aku-na-kolo kaliana mundulimili kinia wendo omba akolemo kinia kaliana molemo mélemanga pali yu paa awilimu. Kamu akopa unju-mele gilimú kinia kerama kanu unju kolamanga ongo pelemele. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele aku sipa.” nirimu.
32 Baise inatatanun ufunamaim, boro nara’at nayen masaw etei nanatabir, ai gagamin famefamen auman namatar, naatu famenamaim mamu boro hinan hinabatar.”
33 Yesusini unguma yomboma nimba simbando ungu-iku awisili aku sipama topa sirimu. Ono manda pilingí mele topa sirimu.
33 Oroubon maumurih na’in iti na’atube imaim binan sabuw hima hinowar, saife isah tirerereb naniyan hitab.
34 Ono ungu se nimba simbando ungu-iku se mindi torumu. ⸤Ungu se sumbi sipa naa nimba sirimu.⸥ Aku-na-kolo yu kinia yu lombili andolima kinia ono onono moloringi kinia yuni yunga ungumanga puluma pali ono sumbi sipa nimba para sirimu.
34 Sabuw isah i oroubonamaim eo hinonowar, baise nabinamaim oroubon hai yabih i ana bai’ufununayah eo hinonowar.
35 Kanu walemonga kolea kala torumu kinia Yesusini yu lombili andoli yemando nimbale: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinia
35 Nati veya ta’imon ana rabirab, i ana bai’ufununayah iuwih, “It i boro tanarabon harew rounane.”
36 nona andoli sipi senga Yesusi u suku molopale unguma nirimu akuna suku yu we molopili nomu kelona maku toko moloringi yomboma munduku kelko yu mengo puringi. Sipina puringi kinia sipi mare pea puringila.
36 Ana bai’ufununayah hire wa i afe’en ma’amamaim hisra’at. Naatu wa afa i nati’imaim auman hibatabat.
37 Kanu-kinia, nomuna pungí puringi kinia poporome paa awili se nomuna torumu. Aku serimu-na nomumu apisipa ola ombale no sipina sukundu sukundu omba peke lepale sipimu memba nona mania pumbá serimu,
37 Hirarabon wowog tafair tit, naatu yabat misir, harew wa wanawanan iwan yen awan kakaratan. Wa yabat wanawanan run|alt="boat in storm" src="CN01707B.TIF" size="col" loc="Mrk 4.37" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.37"
38 aku-na-kolo Yesusi sipimunga bulkundu penge-kanda wale senga we uru perimu. Yu lombili andoli yemane yu toko makisindiku ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, olio nona wangopo kolomolomonga nu mini-wale naa pukumuye?” niringi.
38 Jesu wa uranane ukwarin kunuwar yara’ah matan fot inu’in. Ana bai’ufununayah hibunibun misir hiu, “Bai’obaiyenayan it morob isan men kunotanot?”
39 Yu makilipale poporomemo iri topa nomumundu nimbale: “Taka leko molou!” nirimu kinia poporomemo topa kelepa nomumu lope naa sepa paa we lierimu.
39 Misir wowog naatu yabat kwarar eo, “Kwanutanub! Kwa’inbaibinub!” Naatu wowog morob ra’iy nuwarob eafuw.
40 Kanu-kinia yuni lombili andolimando nimbale: “Ono nambi semu-na mini-wale mundukumiliye? ⸤Selio mele wale awisili kanolemele-na-kolo⸥ yandopa kiniá kepe ‘Olio naa nokombanje.’ ningu pilku kuru naa mondolemeleye?” nirimu.
40 Ana bai’ufununayah iuwih, “Aisim kwabirubir? Kwa men kwabitumatum?”
41 ⸤Yuni serimu mele kanokole⸥ yemane mini-wale munduku pipili awili seko kolkole anju yando onono mangilku ninguli: “Apa! I yemo nawenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunga ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
41 Ana bai’ufununayah hibir naatu taiyuwih hibabatiyih, “Iti orot i yait? Wowog naatu yabat hairi fanan hibai!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.