Lucas 2
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 ⸤Jono pamemo molopili⸥ Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina ‘Sisa Okasitasi’ nílimuni ungu-mane se nimba panjipale “Romo gapomanomone nokolemo koleamanga molemele yomboma pali imbi liemili.” nirimu.
1 Naquele tempo o imperador Augusto mandou uma ordem para todos os povos do Império. Todas as pessoas deviam se registrar a fim de ser feita uma contagem da população.
2 (Kiriniasi kolea Siria poropinji nokorumu yemo molopili Romo gapomanomone yombomanga imbima pulu-pulu liltimu.)
2 Quando foi feito esse primeiro recenseamento, Cirênio era governador da Síria.
3 ⸤Ungu-mane akumu Okasitasini nimba panjerimu kinia⸥ yomboma pali ononga anda-kolepalimane kalko liltingi koleamanga yu-mele-mele ono puringi.
3 Então todos foram se registrar, cada um na sua própria cidade.
4 Ye Josepo kolea Gallilli disiriki Nasarete taonona molopa, ⸤Romo ye nokolimuni ‘Yomboma imbi liemili.’ nirimu⸥ pilipale nirimumuni, Nasarete mundupa kelepa, yu kalopa liltimu anda-kolepa Depiti u perimu kolea Judia disiriki pumba Betellieme taonona purumu.
4 Por isso José foi de Nazaré, na Galileia, para a região da Judeia, a uma cidade chamada Belém, onde tinha nascido o rei Davi. José foi registrar-se lá porque era descendente de Davi.
5 Akuna “Oltonga imbitolo liengi pambili.” ningu yu nondopa limba ambo Maria kinia olo akuna puringili. Maria ulka pélimu pea puringili.
5 Levou consigo Maria, com quem tinha casamento contratado . Ela estava grávida,
6 — ausente —
6 e aconteceu que, enquanto se achavam em Belém, chegou o tempo de a criança nascer.
7 — ausente —
7 Então Maria deu à luz o seu primeiro filho. Enrolou o menino em panos e o deitou numa manjedoura , pois não havia lugar para eles na pensão.
8 ⸤Betellieme⸥ ultukundu kongi sipisipi tapu-ye mare era kaliamanga ipulieli ononga sipisipima tapu seko moloringi.
8 Naquela região havia pastores que estavam passando a noite nos campos, tomando conta dos rebanhos de ovelhas.
9 Kanu-kinia ono moloringina Ye-Awilimunga angello se omba mona gilierimu kanoko, Ye-Awilimunga pa tondolo-sepa sélimu omba ono moloringi koleana pa serimu kanokole, ono mini-wale awili seko mundoringi.
9 Então um anjo do Senhor apareceu, e a luz gloriosa do Senhor brilhou por cima dos pastores. Eles ficaram com muito medo,
10 Aku-na-kolo angellomone nimbale: “Nane ono semane peanga se topo simbú okoro kene pipili naa kolayo. I semanemo yomboma pali konopu singí semanemo.
10 mas o anjo disse: — Não tenham medo! Estou aqui a fim de trazer uma boa notícia para vocês, e ela será motivo de grande alegria também para todo o povo!
11 Kiniá ⸤u molorumu ye nokoli kingi⸥ Depitinga taonona ambo sene kango se memu. Yu Yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nongo Molko Kinjilimili Aulkana Wendo Lipa, Manda Molko Kondonge Aulkana Lipa Mondomba Kangomo; yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu; yu Ye-Awilimu.
11 Hoje mesmo, na cidade de Davi , nasceu o Salvador de vocês — o Messias , o Senhor!
12 Sika nikiru molo kolo tokoronje ono pungu kanangi mele nimbu siembo. Bolango kiki se mulu-maminiane okoko, kongimanga langi noringi okolo senga taltongemo pungu kanoko lendenge. Aku siku kanoko lendekole nane ‘Sika nimu lémo.’ ningu pilingí.” nirimu.
12 Esta será a prova: vocês encontrarão uma criancinha enrolada em panos e deitada numa manjedoura .
13 Aku nirimu kinia popenge seko mulu-koleana angello paa awisili u orumu angellomo gilierimuna ongo mona gilkuli niringimuni, Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoko yu kape ningu ninguli:
13 No mesmo instante apareceu junto com o anjo uma multidão de outros anjos, como se fosse um exército celestial. Eles cantavam hinos de louvor a Deus, dizendo:
14 “Mulu-Koleana Paa Olandopa Pulu Yemonga imbi
14 — Glória a Deus nas maiores alturas do céu! E paz na terra para as pessoas a quem ele quer bem!
15 Aku ninguli ono kongi sipisipi tapu-yema munduku kelko mulu-koleana kelko olando puringi.
15 Quando os anjos voltaram para o céu, os pastores disseram uns aos outros: — Vamos até Belém para ver o que aconteceu; vamos ver aquilo que o Senhor nos contou.
16 Aku ninguli popenge seko punguli niringimuni, Maria Josepotolo moloringili kanoko, bolango kikimu kongimanga langi noringi okolona suku lierimu kanoko lenderingi.
16 Eles foram depressa, e encontraram Maria e José, e viram o menino deitado na manjedoura.
17 Yu kanokole, u angellomone ono aku bolangomondo nimba sirimu mele yomboma ningu siringi.
17 Então contaram o que os anjos tinham dito a respeito dele.
18 Kanu-kinia sipisipi tapu-yemane ningu siringi mele pilkuli yombomane konopu awisili kimbu siringi.
18 Todos os que ouviram o que os pastores disseram ficaram muito admirados.
19 Aku-sipa na-kolo Maria i unguma kinia ulu wendo orumuma pali konopuna panjipale, pe kepe konopu kimbu sipa molorumu.
19 Maria guardava todas essas coisas no seu coração e pensava muito nelas.
20 Sipisipi tapu-yema kelko yando ongole niringimuni, angellomone nimba sirimu mele pali pilku kanoringimunga Pulu Yemo kape niliku yunga imbi ambolko paka tondoleko yando oringi.
20 Então os pastores voltaram para os campos, cantando hinos de louvor a Deus pelo que tinham ouvido e visto. E tudo tinha acontecido como o anjo havia falado.
21 Kangomo kanoko liku taltoko molangi wale yopoko-pakara omba purumu kinia wale engaki-sipamonga yunga kangi se kopisiku makaye seko wendo likuli, anumuni yu olona naa mondopili angellomone nirimu mele pilkuli yunga imbi “Yesusi” ningu siringi.
21 Uma semana depois, quando chegou o dia de circuncidar o menino, puseram nele o nome de Jesus. Pois o anjo tinha dado esse nome ao menino antes de ele nascer.
22 — ausente —
22 Chegou o dia de Maria e José cumprirem a cerimônia da purificação , conforme manda a Lei de Moisés. Então eles levaram a criança para Jerusalém a fim de apresentá-la ao Senhor.
23 — ausente —
23 Pois está escrito na Lei do Senhor: “Todo primeiro filho será separado e dedicado ao Senhor.”
24 — ausente —
24 Eles foram lá também para oferecer em sacrifício duas rolinhas ou dois pombinhos, como a Lei do Senhor manda.
25 Ye-anda se Jerusalleme molopili olo puringili, yunga imbi Simiono. Yu sumbi nirimu yemo; yu Pulu Yemonga ungumu pilipa alieli Pulu Yemo kinia ungu nirimu yemo; yu Isirele yomboma konopu seluna pupili molangi omba sendemba yemo kanombando nokopa molorumu; Mini Kake Sélimu yunga konopuna sukundu molorumu.
25 Em Jerusalém morava um homem chamado Simeão. Ele era bom e piedoso e esperava a salvação do povo de Israel. O Espírito Santo estava com ele,
26 Mini Kake Sélimuni yundu ungu se u nimbale: “Nu u we naa koloni. Nu u Ye-Awilimuni “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kanokole pe koloni.” nirimu.
26 e o próprio Espírito lhe tinha prometido que, antes de morrer, ele iria ver o Messias enviado pelo Senhor.
27 Mini Kake Sélimuni Simiono yu lipa mundorumu-kulu yu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena purumu.
27 Guiado pelo Espírito, Simeão foi ao Templo. Quando os pais levaram o menino Jesus ao Templo para fazer o que a Lei manda,
28 Simionone omba kangomo kangulupa lipa Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondopa nimbale:
28 Simeão pegou o menino no colo e louvou a Deus. Ele disse:
29 — ausente —
29 — Agora, Senhor, cumpriste a promessa que fizeste e já podes deixar este teu partir em paz.
30 — ausente —
30 Pois eu já vi com os meus próprios olhos a tua salvação,
31 “‘Kanu lipa tapondopa wendo lili ulumu
31 que preparaste na presença de todos os povos:
32 Yu Isirele yombomanga ultu
32 uma luz para mostrar o teu caminho a todos os que não são judeus e para dar
33 Anumu lapatolo Simionone kango Yesusindu nirimu mele pilkuli konopu awisili kimbu siringili.
33 O pai e a mãe do menino ficaram admirados com o que Simeão disse a respeito dele.
34 Simionone “Pulu Yemone ono sepa kondopili.” nimba Yesusi anumu Mariando nimbale: “Pílie. I kangomo molombamonga Isirele yombo awisili imbi u molorumuma pe mania pungíla; awisili imbi u naa molorumuma pe kiniá imbi molombala. Yu molomba kinia yombomane kanokole bulu siku ungu-taka tondonge.
34 Simeão os abençoou e disse a Maria, a mãe de Jesus: — Este menino foi escolhido por Deus tanto para a destruição como para a salvação de muita gente em Israel. Ele vai ser um sinal de Deus; muitas pessoas falarão contra ele,
35 Ambomo, nu kepe ulu se wendo ombá. Nunga kameléna mindili awili-sepa sembá kinia yombo awisili konopu lenge mele mona lemba.” nirimu.
35 e assim os pensamentos secretos delas serão conhecidos. E a tristeza, como uma espada afiada, cortará o seu coração, Maria.
36 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ambo se, yunga imbi Ana, yu Juda yombomanga talape kanga Asa, ye Panuelenga lemenu; yu paa ambo-ambu lierimu; yunga menu yemo pea molangili kalia-ingi yopoko-pakara omba purumu, pe yunga menu kolorumu kinia yu ambo-wayamo molorumu.
36 Havia ali também uma profetisa chamada Ana, que era viúva e muito idosa. Ela era filha de Fanuel, da tribo de Aser. Sete anos depois que ela havia casado, o seu marido morreu.
37 Yu mana molopili yunga kalia-ingi paono kise kelepa yopoko omba pumba paono kise kelepa kise sipamonga yu we molorumu. Yu ulka-tembelemo mundupa naa kelepale alieli kanuna mindi molopa ipulieli kepe tangoli kepe Pulu Yemo popo topa imbi ambolopa paka tondombando alieli kere-langi naa nomba Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepa mindi molorumu.
37 Agora ela estava com oitenta e quatro anos de idade. Nunca saía do pátio do Templo e adorava a Deus dia e noite, jejuando e fazendo orações.
38 Simionone Yesusindu ungu nimba molopili ono moloringina kanu ambomo yu ombale ⸤Pulu Yemone kanu kangomo Juda yomboma sirimumunga⸥ Pulu Yemo kinia “Ange, papu sekeno.” nirimu. Kanu-kinia pe Jerusalleme yomboma lipa tapondopa, umbuna sene ono ambolorumu-na mindili nongo moloringi kanu umbunamonga wendo limbando ombá yemo ‘Ombá.’ ningu nokoko moloringi yombomando Ana yuni kango akumu orumu mele kinia sembá mele kinia nimba sirimu.
38 Naquele momento ela chegou e começou a louvar a Deus e a falar a respeito do menino para todos os que esperavam a libertação de Jerusalém.
39 Josepo Mariatolo olone Ye-Awilimunga ungu-manetolo nimba perimu mele pali pilku liku sekole niringilimuni, olo Yesusi kinia kelko kolea Gallilli disiriki pungu olonga kolea kanga Nasarete yando oringili.
39 Quando terminaram de fazer tudo o que a Lei do Senhor manda, José e Maria voltaram para a Galileia, para a casa deles na cidade de Nazaré.
40 Kangomo akopa enge nimba molopa yunga konopuna pilipa kondoli awisili omba pepili molorumu, Pulu Yemone yu kanopa peanga pilipa yu sepa kondorumu.
40 O menino crescia e ficava forte; tinha muita sabedoria e era abençoado por Deus.
41 Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa Ola We Omba Purumu mele pilku ulu mare seringi kanu walema Yesusi anumu lapatolo kepe ‘Kanu walemo piliambili.’ ningu kalia-ingi senga senga Jerusalleme olando puringili.
41 Todos os anos os pais de Jesus iam a Jerusalém para a Festa da Páscoa .
42 Kango Yesusi molopili yu kalia-ingi engaki rurepo omba purumu kinia kanu walemo ‘Pulu Yemonga wale.’ ningu koro moloringi walemo kelepa wendo orumu kinia alieli Juda yomboma Jerusalleme puringi mele Yesusi anumu lapatolo kinia yu kinia pea olando puringi.
42 Quando Jesus tinha doze anos, eles foram à Festa, conforme o seu costume.
43 ⸤Jerusalleme pungu⸥ kanu ulumu pilieringi walema pali pora nirimu kinia anumu lapatolo ulka-koleando pungilí puringili kinia kango Yesusi anju molorumu olo naa kanoringili.
43 Depois que a Festa acabou, eles começaram a viagem de volta para casa. Mas Jesus tinha ficado em Jerusalém, e os seus pais não sabiam disso.
44 ‘Olionga yombo mare kinia okomo.’ konopu leko wale selumunga we punguli niringilimuni, pe ipupini kolea kalá torumu kinia pungu aulkana pengendo olonga pulu lierimu yomboma kinia we-yomboma kinia pea pungu moloringimando mangilku piliku andoko kororingili.
44 Eles pensavam que ele estivesse no grupo de pessoas que vinha voltando e por isso viajaram o dia todo. Então começaram a procurá-lo entre os parentes e amigos.
45 Yu naa kanoko lendekole Jerusalleme kelko pungu koro-puringili.
45 Como não o encontraram, voltaram a Jerusalém para procurá-lo.
46 Wale talo koroko kelkole niringilimuni, pe wale yopoko-sipamonga ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena pungu kanoringili kinia yu akuna sukundu molorumu kanoko lenderingili. Yu ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia pea moloringi, yuni ononga ungu niringima pilipale, anju onondo ungu mare mangilipa pilierimula.
46 Três dias depois encontraram o menino num dos pátios do Templo, sentado no meio dos mestres da Lei, ouvindo-os e fazendo perguntas a eles.
47 Yu onone niringima mimi sipa pilierimu mele kepe, pundu topa nimba kondorumu mele kepe, yombo moloringimane pilkuli onone ‘Yunga pilipa kondoli paa pepamo.’ ningu pilku konopu kimbu siku mini-wale mundoringi.
47 Todos os que o ouviam estavam muito admirados com a sua inteligência e com as respostas que dava.
48 Olone yu kanu ulkana molorumu pungu kanokole pungu-pungu ningu anumuni yundu nimbale: “Kangomo, olto kinia pea pamili ou naa oli, nambi semu-na senuye? Lanie olto mini-wale mundulipu nu andopo koropo keliembulu.” nirimu.
48 Quando os pais viram o menino, também ficaram admirados. E a sua mãe lhe disse: — Meu filho, por que foi que você fez isso conosco? O seu pai e eu estávamos muito aflitos procurando você.
49 Aku nirimu kinia yuni anumu lapatolondo nimbale: “Olo ⸤koleamanga pali⸥ nambi semu-na na andoko korongiliye? ‘Na ya Tatanga ulkana molemo.’ konopu naa liengiliye?” nirimu.
49 Jesus respondeu:
50 Aku-na-kolo yuni nirimu ungu-pulumu olone naa pilieringili.
50 Mas eles não entenderam o que ele disse.
51 Yu olo kinia Nasarete taono maniando pumbale nirimumuni, olonga unguma pilipa sengena panjipa molorumu. Yunga anumuni kanu uluma konopuna panjipa pilipa mindi molorumu.
51 Então Jesus voltou com os seus pais para Nazaré e continuava a ser obediente a eles. E a sua mãe guardava tudo isso no coração.
52 Yesusi yu akomba akorumu kinia yu pilipa kondoli olandopa olandopa pemba perimu; Pulu Yemo kinia yomboma kinia yu kanoko paa peanga pilku moloringila.
52 Conforme crescia, Jesus ia crescendo também em sabedoria, e tanto Deus como as pessoas gostavam cada vez mais dele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.