Lucas 23
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NTLH
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Aku ninguli Juda yombomanga ye awilima pali ono ola gilku Yesusi liku mengo pungu ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna mengo pungu kote senderingi.
1 Em seguida o grupo todo se levantou e levou Jesus para Pilatos.
2 Yu kote sendeko Paillatendo ninguli: “I yemone nimbale: “Romo gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.” nimba, “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamo kou-takisi naa tangi.” nimba, “Yu yuyu “Pulu Yemone olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu, ye nokoli kingimu molio.” nimba molemomo olio pilipu kanolemolo.” niringi.
2 Lá, começaram a acusá-lo, dizendo: — Pegamos este homem tentando fazer o nosso povo se revoltar, dizendo a eles que não pagassem impostos ao Imperador e afirmando que ele é o
3 Ono aku siku niringi kinia pilipale Paillatene ⸤Yesusinga kotemo⸥ yu mangilipa pilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molenone molo móloye?” nirimu.
3 Aí Pilatos perguntou a Jesus: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
4 Yuni aku nirimu kinia pilipale Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, we-yomboma akuna liku maku toringima kinia, onondo nimbale: “I yemo ulu se naa sepa kinjemu.” nirimu.
4 Então Pilatos disse aos chefes dos sacerdotes e à multidão: — Não encontro nenhum motivo para condenar este homem.
5 Aku-sipa na-kolo onone ta ningu tondolo munduku ninguli: “Yuni ungu-mane sipale “We-yomboma ulu seko kinjiku, mongo liku sangi.” nimba mane sirimu. Yuni u-pulu-pulu kolea Gallilli disiriki ungu akumu mane sipa, pe yandopa kolea Judia disiriki koleama pali silipa andopale, pe kamu ya kolea-awili Jerusalleme omba ungu akumu mane sipa molemo.” niringi.
5 Mas eles insistiram: — Ele está causando desordem entre o povo em toda a Judeia. Ele começou na Galileia e agora chegou aqui.
6 Kolea Gallilli” niringi kinia pilipale Paillatene onondo mangilipa pilipa nimbale: “I yemo yu Gallilli ye seye?” nirimu kinia
6 Ouvindo isso, Pilatos perguntou: — Este homem é da Galileia?
7 onone “E.” niringi pilipa yuni nimbale: “⸤Ye nokoli kingi⸥ Erote, Gallilli disiriki nokolemo yemo, Yesusinga kotemo yuni piliepili yu molemona mengo paa.” nirimu. Aku walemonga kanu ⸤ye nokoli kingi⸥ Erote yu Jerusalleme omba molorumu-kulu pilipale, “Yu molemona mengo paa.” nirimu. ⸤Paillate yu Jerusalleme lierimu kolea Judia disiriki nokorumu yemo.⸥
7 Quando soube que Jesus era da região governada por Herodes, Pilatos o mandou para ele, pois Herodes também estava em Jerusalém naquela ocasião.
8 Erote ⸤molorumuna mengo puringi kinia⸥ yu Yesusi kanopale konopu sirimu. Yu Yesusini ulu serimu mele ungu awisili pilipale, ‘Kanu yemo kanamboa!’ nimba molopa, ‘Yuni ulu-tondolo se sepili kanamboa!’ konopu lepa molorumu-kulu yu orumu kinia kanopa konopu sirimu.
8 Herodes ficou muito contente quando viu Jesus, pois tinha ouvido falar a respeito dele e fazia muito tempo que queria vê-lo. Ele desejava ver Jesus fazer algum milagre.
9 Akumunga, Erotene Yesusi ungu awisili mangilipa pilierimu-na-kolo Yesusini ungu se pundu topa naa nimba we molorumu.
9 Então fez muitas perguntas a Jesus, mas ele não respondeu nada.
10 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, akuna gilku onone Erotendo ninguli: “Yesusini i-sipa ungu nimba kinjipa, i-sipa ulu awisili sepa kinjipa molemo.” ningu tondolo munduku niringi.
10 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei se apresentaram e fizeram acusações muito fortes contra Jesus.
11 Kanu-kinia Erote kinia yunga ami-yema kinia onone ‘Yesusi yu ye nokoli mólo, yu we-yere.’ ningu ye nokolimane pakolemele mulu-maminia komindi se liku pakondoko, yu ungu-taka tondoko tawe senderingi. Kanu-kinia Paillate molorumuna Erotene Yesusi lipa yando mundorumu.
11 Herodes e os seus soldados zombaram de Jesus e o trataram com desprezo. Puseram nele uma capa luxuosa e o mandaram de volta para Pilatos.
12 Paillatene Erote molorumuna Yesusi u naa lipa mundopili Paillate kinia Erote olo opa-tou moloringili. Aku-sipa na-kolo Yesusi-kinia aku seringili walemonga pe olo genungulu mele moloringili.
12 Naquele dia Herodes e Pilatos, que antes eram inimigos, se tornaram amigos.
13 Yesusi Paillate molorumuna yando mengo oringi kinia Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, we-yomboma kinia, onondo “Waa.” nimba nimbale:
13 Pilatos reuniu os chefes dos sacerdotes, os líderes judeus e o povo
14 Onone “Ye sene yombomando ‘Romo gapomanomone olio naa nokopili. Ono-kinia opa sepo topo makoramili.’ nimba peke tondopa yombomanga konopuna ulku tondopa molemo.” ningu ye se ka siku nanga kotena mengo ongo kote sendelemolá mele i yemo aku siku mele mengo ongo kote sendekemele. Kanu-kinia ono kanoko molangi nane kote pilipuli onone ‘Yu sepa kinjerimu.’ níngi mele na ulu se naa pilkiru.
14 e disse: — Vocês me trouxeram este homem e disseram que ele estava atiçando o povo para fazer uma revolta. Pois eu já lhe fiz várias perguntas diante de todos vocês, mas não encontrei nele nenhuma culpa dessas coisas de que vocês o acusam.
15 ⸤Gallilli disiriki ye nokoli kingi⸥ Erote, yu pea i yemo ulu se sepa kinjerimu se naala pilipale yu kelepa yando mundomu. Pilkimiliye? Yu ulu se sepa naa kinjemu. Yu we nambi semu-na topo kondomoloye?
15 Herodes também não encontrou nada contra ele e por isso o mandou de volta para nós. Assim, é claro que este homem não fez nada que mereça a pena de morte.
16 Ulu se sepa naa kinjemumunga nane yu we kopene topole “Kelko pu.” niembo.” nirimu.
16 Eu vou mandar que ele seja chicoteado e depois o soltarei.
17 — ausente —
17 [Na Festa da Páscoa, Pilatos tinha o costume de soltar algum preso, a pedido do povo.]
18 — ausente —
18 Aí toda a multidão começou a gritar: — Mata esse homem! Solta Barrabás para nós!
19 — ausente —
19 Barrabás tinha sido preso por causa de uma revolta na cidade e por assassinato.
20 — ausente —
20 Então Pilatos, querendo soltar Jesus, falou outra vez com a multidão.
21 — ausente —
21 Mas eles gritavam mais ainda: — Crucifica! Crucifica!
22 Aku niringi kinia yuni onondo kelepa wale yopoko-sipa mangilipa nimbale: “Aku nambi semuye? Yu mongo nambolka mongore limuye? Yu ulu se sepa naa kinjemu. Yu we nambi semu-na topo kondomoloye? Nane yu we kopene topole “Kelko pu.” niembo.” nirimu.
22 E Pilatos disse pela terceira vez: — Mas qual foi o crime dele? Não vejo neste homem nada que faça com que ele mereça a pena de morte. Vou mandar que ele seja chicoteado e depois o soltarei.
23 Aku-sipa na-kolo onone ta ningu ungu tondolo munduku ninguli: “Yu kolopili unju-perana uku toko panjei!” niringi kinia onone tondolo munduku niringi mele pilipale Paillatene ono niringi mele sembá serimu.
23 Porém eles continuaram a gritar bem alto, pedindo que Jesus fosse crucificado; e a gritaria deles venceu.
24 Kanu-kinia Paillatene kote pilipale onone yu-kinia “Paa sei.” ningu ta ningu mawa seringi mele ‘Aku sipa sepili.’ nirimu kinia
24 Pilatos condenou Jesus à morte, como pediam.
25 ⸤ye Barapasi,⸥ ‘Romo-gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.’ nimba u Romo-gapomanomo kinia opa sepale yombo mare topa kondorumumunga ka-ulkana perimu kanu yemo, wendo lipa ono sipale nirimumuni, pe onone ‘Yesusi unju-perana kolopili.’ niringi mele pilipale “Yu-kinia aku sipa wendo opili.” nimba ami-yema sirimu.
25 E soltou o homem que eles queriam — aquele que havia sido preso por causa de revolta e de assassinato. E entregou Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 ⸤Romo ami-yemane⸥ Yesusi mengo pungí punguli niringimuni, kolea Sairini ye se, yunga imbi Saimono, yu Jerusalleme pumbá orumu kinia kanoko yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju-peramo liku pendokona ola taltondokole “Imu mendeko yu lombili akileko pu.” niringi.
26 Então os soldados levaram Jesus. No caminho, eles encontraram um homem chamado Simão, da cidade de Cirene, que vinha do campo. Agarraram Simão e o obrigaram a carregar a cruz, seguindo atrás de Jesus.
27 Yombo awisili yu lombili puringi. Ambo mare yu toko kondongemonga kola selko puringi.
27 Uma grande multidão o seguia. Nela havia algumas mulheres que choravam e se lamentavam por causa dele.
28 Kanu-kinia Yesusini topele topa kanu ambomando nimbale: “Jerusalleme amboma, ono na kolombomonga pilkuli kola naa sangi. Ono onono kinia ononga bolangoma kinia ulu pe wendo ombámonga pilkuli kola sangi.
28 Jesus virou-se para elas e disse:
29 Aku sipu nikirumu, nambi semu-na nikiruye? Niembo: Walte ono Jerusalleme yomboma ⸤seko kinjiku mongo limilimunga umbuna singí⸥ walemo wendo ombá kinia ono kinia ononga bolangoma kinia mindili nonge kinia yombomane ninguli: “Ambo bolango se naa mengo, bolango ame naa siku, simbu molemele amboma, ononga bolango se mindili nombá ono naa kanongemonga ono maloya.” ningí.
29 Porque chegarão os dias em que todos vão dizer: “Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos, que nunca deram à luz e que nunca amamentaram!”
30 Pe
30 Chegará o tempo em que todos vão dizer às montanhas: “Caiam em cima de nós!” E dirão também aos montes: “Nos cubram!”
31 ⸤Nimbale pe kamu ungu-iku se topa onondo nimbale:⸥ “Unju konde gilimúmu peke tokomele. Aku liemu pe unju kololimu nambi sengeye? Akumunga ⸤onone ono aku siku umbuna singí, mindili nonge⸥.” nirimu.
31 Porque, se isso tudo é feito quando a lenha está verde, o que acontecerá, então, quando ela estiver seca?
32 Ye talo pea ‘Yesusi-kinia kolangi.’ ningu unjuna ola uku toko panjingindu mengo puringi. Aku yetolo mongo liltingili yetolo.
32 Levaram também dois criminosos para serem mortos com Jesus.
33 Kolea ‘Penge Bele’ nilina oringi kinia yu kinia mongo liltingili yetolo kinia unju-pera yopokonga ola uku toko panjeringi. Mongo liltingili yetolonga se Yesusi yunga ki-lomekondo uku toko, se Yesusi yunga ki-tarokondo uku toko panjeringi.
33 Quando chegaram ao lugar chamado “A Caveira”, ali crucificaram Jesus e junto com ele os dois criminosos, um à sua direita e o outro à sua esquerda.
34 Aku seringi kinia Yesusini nimbale: “Tata, na-kinia sekemele mele yombomane naa pilkimili kene nuni sekemelemonga “Mindili nangi.” naa ningu siye kolou.” nirimu. ⸤Aku sekole, u unjuna ola uku toko naa panjikuli⸥ yunga mulu-maminia ⸤kulunduku taltoringima⸥ ‘Moke samili.’ ningu ono yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate seko pe mulu-maminiama liltingi.
34 [Então Jesus disse: Em seguida, tirando a sorte com dados, os soldados repartiram entre si as roupas de Jesus.
35 We-yomboma onone yu seringi mele kanoko we gilieringi-na-kolo ononga ye awilimane yundu ungu-taka tondoko ninguli: “Yu yombo wema ‘Naa kolko konde pangi.’ nimba lipa tapondorumu mele kiniá yuni ‘Naa kolopo unju-perana wendo pambo.’ nimba yu yuyu lipa tapondopa unju-perana wendo opili. Yu sika Pulu Yemone nimba taltopa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimba lipa mundorumu ye nokoli Karasimu omba molomu liemu kiniá yu yuyu aku sipa lipa tapondopili.” niringi.
35 O povo ficou ali olhando, e os líderes judeus zombavam de Jesus, dizendo: — Ele salvou os outros. Que salve a si mesmo, se é, de fato, o
36 Ami-yema pea yu ungu-taka tondoko molkole no-waene kombili seli se ‘Nopili siemili.’ ningu singi sekole
36 Os soldados também zombavam de Jesus. Chegavam perto dele e lhe ofereciam vinho comum
37 yundu ninguli: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molonu liemu ‘Naa kolopo unju-perana wendo wambo.’ ningu nu nunu liku tapondou.” niringi.
37 e diziam: — Se você é o rei dos judeus, salve a você mesmo!
38 ‘Yu mongo liltimu mele yomboma kanangi.’ ningu
38 Na cruz, acima da sua cabeça, estavam escritas as seguintes palavras: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Mongo liltingili yetolo unju-perana ola uku toko panjeringi yetolonga sene Yesusindu ungu-taka tondopa nimbale: “Nuni “Pulu Yemone nimba taltopa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimba lipa mundorumu ye nokoli Karasimu ⸤molio.” nilinu mele sika molo móloye? Sika aku siku⸥ moleno liemu nu kinia olto kinia pea ‘Naa kolamili.’ ningu liku tapondoko unju-perana wendo li.” nirimu.
39 Um dos criminosos que estavam crucificados ali insultava Jesus, dizendo: — Você não é o Messias? Então salve a você mesmo e a nós também!
40 Aku-sipa na-kolo mongo liltingili yetolonga sene yuni nirimu mele pilipale yu iri topa nimbale: “Nu kinia yu kinia selu-siku mele mindili nongo kolongele mele siengimunga Pulu Yemo pipili naa kolkonoye?
40 Porém o outro o repreendeu, dizendo: — Você não
41 Nu-kinia olto sepo kinjerimbulumunga mindili papu síngi. Aku-sipa na-kolo i yemo yu mongo se naa liltimu.” nirimu.
41 A nossa condenação é justa, e por isso estamos recebendo o castigo que nós merecemos por causa das coisas que fizemos; mas ele não fez nada de mau.
42 Aku nimba yuni ⸤Yesusindu⸥ nimbale: “Yesusi, nu ye nokoli kingimu molko mélema nokokole ninimuni, na piliei.” nirimu kinia
42 Então disse: — Jesus, lembre de mim quando o senhor vier como Rei!
43 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Kiniá nu na-kinia pea Yomboma Molko Kondolemele Kolea Peangana pumbu molombolo lémo.” nikiru.” nirimu.
43 Jesus respondeu:
44 — ausente —
44 Mais ou menos ao meio-dia o sol parou de brilhar, e uma escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 — ausente —
45 E a cortina do Templo se rasgou pelo meio.
46 Yesusini ungu se tondolo mundupa nimbale: “Tata, nanga minimu ‘Nu molenona opili.’ nimbu nu sikiru.” nirimu. Aku nimbale yu kolorumu.
46 Aí Jesus gritou bem alto: Depois de dizer isso, ele morreu.
47 ⸤Romo⸥ ami-ye wane anderete nokorumu ye se Yesusi toringi ami-yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu se nimba kolorumu mele pilipa kanopale yuni Pulu Yemo kape nimba nimbale: “I yemo yu paa sika ye konopu sumbi nili se lepomo.” nirimu.
47 Quando o oficial do exército romano viu o que havia acontecido, deu glória a Deus, dizendo: — De fato, este homem era inocente!
48 Kanu-kinia ‘Yu unju-perana uku toko panjingí kanomolo.’ ningu u liku maku toringi yomboma yu serimu mele kanoko bulu-balu ningu ungu awisili konopu kimbu siku kondo kololko ulkando puringi.
48 Todos os que estavam reunidos ali para assistir àquele espetáculo viram o que havia acontecido e voltaram para casa, batendo no peito em sinal de tristeza.
49 Yu-kinia u kopu seko andoringi yema kinia, kolea Gallilli disiriki munduku kelko yu lombili andoko ⸤Jerusalleme⸥ pea oringi amboma kinia onone ⸤yu-kinia seringi kolorumu mele⸥ sulu seko kanoko gilieringi.
49 Todos os amigos de Jesus e as mulheres que o tinham seguido desde a Galileia ficaram de longe, olhando tudo aquilo.
52 Kanu yemone ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna pumbale “Yesusinga ónomo na si.” nimba mawa serimu.
52 José foi e pediu a Pilatos o corpo de Jesus.
53 Paillatene “Manda.” nirimu kinia Josepo pumba ónomo mania lipa, mulu-maminia konde sene lipa okopale, kou-kande senga memba pumba sukundu taltorumu. Kanu kou-kandena yombo-óno se u naa taltoringi, yu mindi pulu-pulu taltorumu.
53 Então tirou o corpo da cruz e o enrolou num lençol de linho. Depois o colocou num túmulo cavado na rocha, que nunca havia sido usado.
54 Yesusi óno serimu wale akumu kiniá mele, opali mele ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo nondopa wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele, mélema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga Yesusi óno seringi.
54 Isso foi na sexta-feira, e já estava para começar o sábado.
55 U Yesusi kinia kolea Gallilli disiriki munduku kelko yu pea ⸤Jerusalleme⸥ oringi amboma Josepone Yesusi óno serimu kou-kandemo kanoko akuna sukundu ónomo taltorumu mele neme-neme ningu kanokole niringimuni,
55 As mulheres que haviam seguido Jesus desde a Galileia foram com José e viram o túmulo e como Jesus tinha sido colocado ali.
56 pe kanoko pora sikuli yando ongo, ‘Yunga ónona wambolama kinia méle lupa muna tolima kandondamili.’ ningu seko mimi seringi. Aku-sipa na-kolo Sambate walemo wendo orumu kinia Pulu Yemonga ungu-manemone
56 Depois voltaram para casa e prepararam perfumes e óleos para passar no corpo dele. E no sábado elas descansaram, conforme a
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.