Lucas 23
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Aku ninguli Juda yombomanga ye awilima pali ono ola gilku Yesusi liku mengo pungu ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna mengo pungu kote senderingi.
1 Kou’ay tutufin etei himisir Jesu hibai hina Pilate nanamaim hitit.
2 Yu kote sendeko Paillatendo ninguli: “I yemone nimbale: “Romo gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.” nimba, “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamo kou-takisi naa tangi.” nimba, “Yu yuyu “Pulu Yemone olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu, ye nokoli kingimu molio.” nimba molemomo olio pilipu kanolemolo.” niringi.
2 Nati’imaim ubar hitin hio, “Iti orot i ma kakaf bai na ai sabuw nawiyih tafaram hiti’afiyimih aki atita’ur, naatu sabuw eo’otanih Caesar isan kabay men hinibaiyan, naatu i taiyuwin isan eo, ‘Ayu i Keriso aiwob orot.’”
3 Ono aku siku niringi kinia pilipale Paillatene ⸤Yesusinga kotemo⸥ yu mangilipa pilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molenone molo móloye?” nirimu.
3 Imaibo Pilate Jesu ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Nati kuo.”
4 Yuni aku nirimu kinia pilipale Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, we-yomboma akuna liku maku toringima kinia, onondo nimbale: “I yemo ulu se naa sepa kinjemu.” nirimu.
4 Pilate firis ukwarih naatu sabuw hiru’ay hibatabat iuwih eo, “Iti orot baimakiyin isan anunuwet men ana kakafin ta atita’urimih.”
5 Aku-sipa na-kolo onone ta ningu tondolo munduku ninguli: “Yuni ungu-mane sipale “We-yomboma ulu seko kinjiku, mongo liku sangi.” nimba mane sirimu. Yuni u-pulu-pulu kolea Gallilli disiriki ungu akumu mane sipa, pe yandopa kolea Judia disiriki koleama pali silipa andopale, pe kamu ya kolea-awili Jerusalleme omba ungu akumu mane sipa molemo.” niringi.
5 Baise abisa hio i hiukikin. “Iti orot i kougeyageyayan, ana bai’obaiyenamaim Galilee wanawanan busuruf sabuw etei hai ma bi’a’afiy boun na Judea wanawanan sabuw etei kugiyigiyih hai ma eafe’af.”
6 Kolea Gallilli” niringi kinia pilipale Paillatene onondo mangilipa pilipa nimbale: “I yemo yu Gallilli ye seye?” nirimu kinia
6 Pilate iti na’atube hio nonowar ufunamaim, ibatiyih eo, “Iti orot i Galilee matuwan?”
7 onone “E.” niringi pilipa yuni nimbale: “⸤Ye nokoli kingi⸥ Erote, Gallilli disiriki nokolemo yemo, Yesusinga kotemo yuni piliepili yu molemona mengo paa.” nirimu. Aku walemonga kanu ⸤ye nokoli kingi⸥ Erote yu Jerusalleme omba molorumu-kulu pilipale, “Yu molemona mengo paa.” nirimu. ⸤Paillate yu Jerusalleme lierimu kolea Judia disiriki nokorumu yemo.⸥
7 Pilate nati ana veya’amaim so’ob Jesu i Herod ana aiwob babanamaim ma’am, imih Herod isan iyafar hibai hin. Anayabin nati ana veya Herod auman i na Jerusalem ma’am.
8 Erote ⸤molorumuna mengo puringi kinia⸥ yu Yesusi kanopale konopu sirimu. Yu Yesusini ulu serimu mele ungu awisili pilipale, ‘Kanu yemo kanamboa!’ nimba molopa, ‘Yuni ulu-tondolo se sepili kanamboa!’ konopu lepa molorumu-kulu yu orumu kinia kanopa konopu sirimu.
8 Herod Jesu i’itin ana maramaim yansisir gagamin maiyow, anayabin ana tur marasika nowar naatu kok kwanekwan Jesu taitin, ina’inan auman ta tiwa’an ta’itin.
9 Akumunga, Erotene Yesusi ungu awisili mangilipa pilierimu-na-kolo Yesusini ungu se pundu topa naa nimba we molorumu.
9 Imih Herod tur moumurih maiyow Jesu ibabatiy, baise Jesu men iya’afut tur ta eomih.
10 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, akuna gilku onone Erotendo ninguli: “Yesusini i-sipa ungu nimba kinjipa, i-sipa ulu awisili sepa kinjipa molemo.” ningu tondolo munduku niringi.
10 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hitit tur fokarin maiyow hio ubar hitin hiu kwanikwaniy.
11 Kanu-kinia Erote kinia yunga ami-yema kinia onone ‘Yesusi yu ye nokoli mólo, yu we-yere.’ ningu ye nokolimane pakolemele mulu-maminia komindi se liku pakondoko, yu ungu-taka tondoko tawe senderingi. Kanu-kinia Paillate molorumuna Erotene Yesusi lipa yando mundorumu.
11 Imaibo Herod ana baiyowayah bairi Jesu hi’iyab hiu kwanikwaniy. Naatu faifuw gewasin hibai hi’us hiyafar maiye matabir in Pilate biyan tit.
12 Paillatene Erote molorumuna Yesusi u naa lipa mundopili Paillate kinia Erote olo opa-tou moloringili. Aku-sipa na-kolo Yesusi-kinia aku seringili walemonga pe olo genungulu mele moloringili.
12 Nati ana veya’amaim Herod Pilate hairi hitounuw, baise marasika i hairi rakit na’atube nanabih hima’am.
13 Yesusi Paillate molorumuna yando mengo oringi kinia Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, we-yomboma kinia, onondo “Waa.” nimba nimbale:
13 Firis ukwarih naatu bonawiyenayah, sabuw ukwarih etei’imak Pilate e’af ayuwih hina
14 Onone “Ye sene yombomando ‘Romo gapomanomone olio naa nokopili. Ono-kinia opa sepo topo makoramili.’ nimba peke tondopa yombomanga konopuna ulku tondopa molemo.” ningu ye se ka siku nanga kotena mengo ongo kote sendelemolá mele i yemo aku siku mele mengo ongo kote sendekemele. Kanu-kinia ono kanoko molangi nane kote pilipuli onone ‘Yu sepa kinjerimu.’ níngi mele na ulu se naa pilkiru.
14 iuwih eo, “Iti orot kwabai kwana biyou kwatit sabuw nawiyih kakaf kwarouw kwa’o, naatu ayu kwa etei namaim ai babatiy kwa’itin, baise ana kakafin kwao anonowar na’atube men ta atita’urimih.
15 ⸤Gallilli disiriki ye nokoli kingi⸥ Erote, yu pea i yemo ulu se sepa kinjerimu se naala pilipale yu kelepa yando mundomu. Pilkimiliye? Yu ulu se sepa naa kinjemu. Yu we nambi semu-na topo kondomoloye?
15 Na’atube Herod nunuwet ana kakafin men tatita’ur, imih iyafar maiye matabir na. Anayabin men abisa kakafin ta sinaf boro namorob.
16 Ulu se sepa naa kinjemumunga nane yu we kopene topole “Kelko pu.” niembo.” nirimu.
16 Isan imih ayu boro anarab naatu anabotait natit nan.”
17 — ausente —
17 Matan fufur Tar Nowaten hiyuw ana veya, Pilate mar etei dibur orot ta’imon sabuw isah ebobotait.
18 — ausente —
18 Baise sabuw rou’ay gagamin na’in hibatabat hiwow hio, “Nati orot i na morob! Aki akokok Barabas inabotait natit!”
19 — ausente —
19 (Barabas i Jerusalemamaim kukugeyagey, naatu orot babin ta easabun momorob isan dibur hiyai ma’am.)
20 — ausente —
20 Pilate kok kwanekwan i Jesu tabotait tatit, imih fanan aumetawat na’in eafare maiye sabuw ifefeyanih.
21 — ausente —
21 Baise sabuw fah sib hinow hi’af ra’at hio, “Ku’onaf! Ku’onaf!”
22 Aku niringi kinia yuni onondo kelepa wale yopoko-sipa mangilipa nimbale: “Aku nambi semuye? Yu mongo nambolka mongore limuye? Yu ulu se sepa naa kinjemu. Yu we nambi semu-na topo kondomoloye? Nane yu we kopene topole “Kelko pu.” niembo.” nirimu.
22 Pilate iban mar baitounin ibatiyih maiye, “Abisa kakafin sinaf? Ayu ana kakafin men ta a’itin boro namorob, imih ayu boro anarab naatu anabotait.”
23 Aku-sipa na-kolo onone ta ningu ungu tondolo munduku ninguli: “Yu kolopili unju-perana uku toko panjei!” niringi kinia onone tondolo munduku niringi mele pilipale Paillatene ono niringi mele sembá serimu.
23 Baise sabuw fanah sib Jesu morobomih hiwow hio hinan yomaninamaim hai kok na yabin matar.
24 Kanu-kinia Paillatene kote pilipale onone yu-kinia “Paa sei.” ningu ta ningu mawa seringi mele ‘Aku sipa sepili.’ nirimu kinia
24 Basit sabuw hio na’atube hai kokomaim Pilate sinaf, Jesu morob isan ibasit.
25 ⸤ye Barapasi,⸥ ‘Romo-gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.’ nimba u Romo-gapomanomo kinia opa sepale yombo mare topa kondorumumunga ka-ulkana perimu kanu yemo, wendo lipa ono sipale nirimumuni, pe onone ‘Yesusi unju-perana kolopili.’ niringi mele pilipale “Yu-kinia aku sipa wendo opili.” nimba ami-yema sirimu.
25 Naatu orot kougeyageyayan naatu asbunuwayan dibur ma’am isan hibifefeyan i botait, naatu Jesu isan abisa sinafumih hikokok na’atube bai itih.
26 ⸤Romo ami-yemane⸥ Yesusi mengo pungí punguli niringimuni, kolea Sairini ye se, yunga imbi Saimono, yu Jerusalleme pumbá orumu kinia kanoko yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju-peramo liku pendokona ola taltondokole “Imu mendeko yu lombili akileko pu.” niringi.
26 Roman baiyowayah Jesu onafinamih hibai hitit hinan efamaim, Sairini orot wabin Simon ana barene na au Jerusalem rur bairi hitar. Naatu hikwarar tatab, onaf hibai hitin e’abar Jesu ufun bairi hin.
27 Yombo awisili yu lombili puringi. Ambo mare yu toko kondongemonga kola selko puringi.
27 Sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu hi’ufunun bairi hinan wanawanahimaim baibin afa Jesu hi’itin yah baban hirerey.
28 Kanu-kinia Yesusini topele topa kanu ambomando nimbale: “Jerusalleme amboma, ono na kolombomonga pilkuli kola naa sangi. Ono onono kinia ononga bolangoma kinia ulu pe wendo ombámonga pilkuli kola sangi.
28 Jesu tatabir itih eo, “Jerusalem baibin ayu isau men kwanarerey, baise kwa taiyuw isa naatu natunat isah kwaniyababan kwanarerey.
29 Aku sipu nikirumu, nambi semu-na nikiruye? Niembo: Walte ono Jerusalleme yomboma ⸤seko kinjiku mongo limilimunga umbuna singí⸥ walemo wendo ombá kinia ono kinia ononga bolangoma kinia mindili nonge kinia yombomane ninguli: “Ambo bolango se naa mengo, bolango ame naa siku, simbu molemele amboma, ononga bolango se mindili nombá ono naa kanongemonga ono maloya.” ningí.
29 Anayabin mar boro enan sabuw boro hinao, ‘Baibin iyab a’arih, taubu’e tema’am naatu kek men tibitotomanen boro hiniyasisir.’
30 Pe
30 Nati ana veya’amaim sabuw boro oyaw isah hinao,
31 ⸤Nimbale pe kamu ungu-iku se topa onondo nimbale:⸥ “Unju konde gilimúmu peke tokomele. Aku liemu pe unju kololimu nambi sengeye? Akumunga ⸤onone ono aku siku umbuna singí, mindili nonge⸥.” nirimu.
31 Anayabin sawar iti na’atube ai biyan ahiy ana veya’amaim tisisinaf, baise ai nakekerer ana veya’amaim hinasisinaf boro mi’itube?”
32 Ye talo pea ‘Yesusi-kinia kolangi.’ ningu unjuna ola uku toko panjingindu mengo puringi. Aku yetolo mongo liltingili yetolo.
32 Nati ana veya’amaim orot kakafih rou’ab auman Jesu bairi morobomih hinawiyih hitit hin.
33 Kolea ‘Penge Bele’ nilina oringi kinia yu kinia mongo liltingili yetolo kinia unju-pera yopokonga ola uku toko panjeringi. Mongo liltingili yetolonga se Yesusi yunga ki-lomekondo uku toko, se Yesusi yunga ki-tarokondo uku toko panjeringi.
33 Hitit hina efan wabin Gifow imaim hitit naatu Jesu hi’onaf orot kakafih rou’ab auman, orot ta ana asukwafune, orot ta ana beyawane. Jesu orot kakafih ro’ab bairi koros afe’en|alt="Jesus and thieves on the cross" src="CN01836B.TIF" size="col" loc="Luk 23.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.33-35"
34 Aku seringi kinia Yesusini nimbale: “Tata, na-kinia sekemele mele yombomane naa pilkimili kene nuni sekemelemonga “Mindili nangi.” naa ningu siye kolou.” nirimu. ⸤Aku sekole, u unjuna ola uku toko naa panjikuli⸥ yunga mulu-maminia ⸤kulunduku taltoringima⸥ ‘Moke samili.’ ningu ono yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate seko pe mulu-maminiama liltingi.
34 Imaibo Jesu eo, “Tamai hai bowabow kakafih kunotawiyen men hiso’ob abisa tisisinaf.” Naatu ana faifuw hibosairen arowamaim hifaram hibow.
35 We-yomboma onone yu seringi mele kanoko we gilieringi-na-kolo ononga ye awilimane yundu ungu-taka tondoko ninguli: “Yu yombo wema ‘Naa kolko konde pangi.’ nimba lipa tapondorumu mele kiniá yuni ‘Naa kolopo unju-perana wendo pambo.’ nimba yu yuyu lipa tapondopa unju-perana wendo opili. Yu sika Pulu Yemone nimba taltopa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimba lipa mundorumu ye nokoli Karasimu omba molomu liemu kiniá yu yuyu aku sipa lipa tapondopili.” niringi.
35 Sabuw nati’imaim hibat hi’i’itin ana maramaim, bonawiyenayah orot ukwarih Jesu hi’iyab hio, “Sabuw afa iyawasih bo i Keriso God narurubin na’at taiyuwin niyawasiban tana’itin.”
36 Ami-yema pea yu ungu-taka tondoko molkole no-waene kombili seli se ‘Nopili siemili.’ ningu singi sekole
36 Roman baiyowayah auman hi’iyab, naatu wine tenakuyakuy tomamih hitin
37 yundu ninguli: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molonu liemu ‘Naa kolopo unju-perana wendo wambo.’ ningu nu nunu liku tapondou.” niringi.
37 hio, “O Jew sabuw hai aiwob na’at taiyuw kwiyawasi!”
38 ‘Yu mongo liltimu mele yomboma kanangi.’ ningu
38 Naatu ukwarinamaim hikirum hio, “Iti I Jew Sabuw Hai Aiwob.”
39 Mongo liltingili yetolo unju-perana ola uku toko panjeringi yetolonga sene Yesusindu ungu-taka tondopa nimbale: “Nuni “Pulu Yemone nimba taltopa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimba lipa mundorumu ye nokoli Karasimu ⸤molio.” nilinu mele sika molo móloye? Sika aku siku⸥ moleno liemu nu kinia olto kinia pea ‘Naa kolamili.’ ningu liku tapondoko unju-perana wendo li.” nirimu.
39 Orot kakafin ta hi’onaf inu’in Jesu isan eafabon tur kakafih eo. “O Keriso na’at kwiyawas kure naatu aki auman kwiyawasi.”
40 Aku-sipa na-kolo mongo liltingili yetolonga sene yuni nirimu mele pilipale yu iri topa nimbale: “Nu kinia yu kinia selu-siku mele mindili nongo kolongele mele siengimunga Pulu Yemo pipili naa kolkonoye?
40 Baise orot ta rounane inu’in turan kwarar iu, “O God isan kubirubir ai en? It etei i baimakiy ta’imon tabaib.
41 Nu-kinia olto sepo kinjerimbulumunga mindili papu síngi. Aku-sipa na-kolo i yemo yu mongo se naa liltimu.” nirimu.
41 It airit biyababan tabaib i ana efamaim tabaib, anayabin atasisinaf kwanekwanemaim wan tama ra’at biyat ebababan. Baise iti orot i men kafa’imo kakafin ta sinaf, asir biyababan ebaib.”
42 Aku nimba yuni ⸤Yesusindu⸥ nimbale: “Yesusi, nu ye nokoli kingimu molko mélema nokokole ninimuni, na piliei.” nirimu kinia
42 Naatu Jesu isan eafabon eo, “Jesu a aiwobomaim inarur ayu inanuhu.”
43 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Kiniá nu na-kinia pea Yomboma Molko Kondolemele Kolea Peangana pumbu molombolo lémo.” nikiru.” nirimu.
43 Jesu iya’afut eo, “Ao’omatani, boun ayu Paradise imaim ana rur o boro airit tanarun.”
44 — ausente —
44 Veya yen na i’ouyit, veya rararan matan gugum tafaram etei fobe inu’in veya re three korok na’atube bai.
45 — ausente —
45 Basit faifuw gagamin Tafaror Bar wanawan hitaiy re efan kakafiyin, kakafiyin hirafut inu’in taseb rou’ab himatar.
46 Yesusini ungu se tondolo mundupa nimbale: “Tata, nanga minimu ‘Nu molenona opili.’ nimbu nu sikiru.” nirimu. Aku nimbale yu kolorumu.
46 Imaibo Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Tamai umamaim ayubu abit inab.” Iti na’atube eo basit morob.
47 ⸤Romo⸥ ami-ye wane anderete nokorumu ye se Yesusi toringi ami-yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu se nimba kolorumu mele pilipa kanopale yuni Pulu Yemo kape nimba nimbale: “I yemo yu paa sika ye konopu sumbi nili se lepomo.” nirimu.
47 Baiyowayah hai ukwarin nati’imaim bat abisa mamatar itin, God wabin bora’ara’ah eo, “Turobe iti orot i gewasin.”
48 Kanu-kinia ‘Yu unju-perana uku toko panjingí kanomolo.’ ningu u liku maku toringi yomboma yu serimu mele kanoko bulu-balu ningu ungu awisili konopu kimbu siku kondo kololko ulkando puringi.
48 Sabuw nati’imaim hiru’ay hibat abisa mamatar hi’itin, dogoroh hirab yababan auman hai ubar himatabitabir hin.
49 Yu-kinia u kopu seko andoringi yema kinia, kolea Gallilli disiriki munduku kelko yu lombili andoko ⸤Jerusalleme⸥ pea oringi amboma kinia onone ⸤yu-kinia seringi kolorumu mele⸥ sulu seko kanoko gilieringi.
49 Sabuw afa Jesu hisusu’ub, naatu baibin afa Galilee ine hi’ufunun bairi hina hibibais, nabinamaim hibat Jesu momorob hi’itin.
52 Kanu yemone ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna pumbale “Yesusinga ónomo na si.” nimba mawa serimu.
52 Na Pilate nanamaim tit Jesu biyan bai na ya’in isan ifefeyan naatu aiwob orot ibasit.
53 Paillatene “Manda.” nirimu kinia Josepo pumba ónomo mania lipa, mulu-maminia konde sene lipa okopale, kou-kande senga memba pumba sukundu taltorumu. Kanu kou-kandena yombo-óno se u naa taltoringi, yu mindi pulu-pulu taltorumu.
53 Joseph na Jesu biyan onaf afe’en inu’in bosair bai re faifuw boubunamaim sum bai in hub boubun to naiwanamaim tar numin inu’in imaim yai.
54 Yesusi óno serimu wale akumu kiniá mele, opali mele ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo nondopa wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele, mélema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga Yesusi óno seringi.
54 Naatu nati veya i Friday, Baiyarir busurufin isan ana veya nakabom.
55 U Yesusi kinia kolea Gallilli disiriki munduku kelko yu pea ⸤Jerusalleme⸥ oringi amboma Josepone Yesusi óno serimu kou-kandemo kanoko akuna sukundu ónomo taltorumu mele neme-neme ningu kanokole niringimuni,
55 Baibin Galilee ine Jesu hi’ufunun bairi hinan i Joseph bairi hin hubemaim hitit, Jesu biyan mi’itube ya’iyai i hi’itin.
56 pe kanoko pora sikuli yando ongo, ‘Yunga ónona wambolama kinia méle lupa muna tolima kandondamili.’ ningu seko mimi seringi. Aku-sipa na-kolo Sambate walemo wendo orumu kinia Pulu Yemonga ungu-manemone
56 Naatu himatabir hin bar hitit Jesu biyan yabuna’in isan ana raiy hibogaigiwas naatu mar to Baiyarir Ana Veya i hima hiyarir hai ofafar eo na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.