João 9

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yesusi aulkana pumbá purumu kinia mongo kiri lierimu ye se molorumu kanorumu. Anumuni olona sukundu mongo kiri lielimu merimu.
1 Caminhando, viu Jesus um cego de nascença.
2 Pe yu lombili andoli yemane yu mangilku ninguli: “Rapai, nawene ulu-pulu-kiri serimumunga i yemonga anumuni yu olona sukundu mongo kiri lielimu merimuye? Yemo yuyu serimu molo anumu lapatolone seringiliye?” niringi.
2 Os seus discípulos indagaram dele: Mestre, quem pecou, este homem ou seus pais, para que nascesse cego?
3 Yesusini nimbale: “Yemo yuni kepe anumu lapatolone kepe ulu-pulu-kiri se seringimunga yu mongo kiri naa lierimu. ‘Pulu Yemonga ulu-tondolo se i yemo-kinia mona wendo opili yomboma pali kanangi.’ nimba i yemo mongo kiri lierimu.
3 Jesus respondeu: Nem este pecou nem seus pais, mas é necessário que nele se manifestem as obras de Deus.
4 I walemo pora naa nimba ena u naa pupili na lipa mundorumu yemonga kongonomo paa semolo. Ipu lemba kinia yombo sene manda kongono naa sembá.
4 Enquanto for dia, cumpre-me terminar as obras daquele que me enviou. Virá a noite, na qual já ninguém pode trabalhar.
5 Na i ma-koleana molopole, na ma-koleana yombomanga pa sendélimu molio.” nirimu.
5 Por isso, enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Aku nimbale yu mana elkambe topa mamo kinia ambolopa topele-mapele topale yemonga mongotolonga kandopa nimbale:
6 Dito isso, cuspiu no chão, fez um pouco de lodo com a saliva e com o lodo ungiu os olhos do cego.
7 “Nu nomu Silloamo pungu kumbi-kerena no le-pu.” nirimu. (Silloamonga ungu-pulumu ‘lipa mundoli’ .) Yu akuna pumba kumbikerena no lierimu kinia mongotolo peanga lierimu, mélema kanolepa ulkando purumu.
7 Depois lhe disse: Vai, lava-te na piscina de Siloé {esta palavra significa emissário}. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Kanu-kinia yunga kolea yomboma kinia “Yu kou-mone siee.” nimba u aulkana mawa sepa molorumu kanoringi yomboma kinia yu aku sipa orumu kanokole onone onono anju yando angelema ningu mangilku ninguli: “I-yemo u “Kou-mone sie.” nimba mawa sepa molorumu kanu yemonje?” niringi.
8 Então os vizinhos e aqueles que antes o tinham visto mendigar perguntavam: Não é este aquele que, sentado, mendigava?
9 Marene ninguli: “Sika, yu aku yemo mindi.” niringi.
9 Respondiam alguns: É ele. Outros contestavam: De nenhum modo, é um parecido com ele. Ele, porém, dizia: Sou eu mesmo.
10 Onone pundu toko ninguli: “Nunga mongotolo nambi senu kinia peanga liemuye?” niringi kinia
10 Perguntaram-lhe, então: Como te foram abertos os olhos?
11 yuni pundu topa nimbale: “Ye se ‘Yesusi’ nilimili kanumuni olí lipa mongotolonga ape kandopa nimbale: “Silloamo nomu pungu kumbi-kerena no le-pu.” nimu kinia pumbu kumbi-kerena no le-pundu kinia nanga mongotolo peanga liemu-na kolea kanondu.” nirimu.
11 Respondeu ele: Aquele homem que se chama Jesus fez lodo, ungiu-me os olhos e disse-me: Vai à piscina de Siloé e lava-te. Fui, lavei-me e vejo.
12 “Aku yemo sena molemoye?” niringi kinia
12 Interrogaram-no: Onde está esse homem? Respondeu: Não o sei.
13 Ye u mongo kiri lierimumu yombomane Parisi yema moloringina mengo puringi.
13 Levaram então o que fora cego aos fariseus.
14 Kanu-kinia, Yesusini le-olí lipa yemonga mongotolonga ape kandopale yemonga mongotolo ‘kelepa peanga liepili.’ nirimu kanu walemo ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate kinia serimu,
14 Ora, era sábado quando Jesus fez o lodo e lhe abriu os olhos.
15 akumunga Parisi yemane kepe yu mangilku ninguli: “Nunga mongotolo nambi sepa peanga liemuye?” niringi.
15 Os fariseus indagaram dele novamente de que modo ficara vendo. Respondeu-lhes: Pôs-me lodo nos olhos, lavei-me e vejo.
16 Parisi ye marene ninguli: “I yemo Sambate walemo naa pilipa we andolemo, aku sipa ulu-pulu-kiri selemomonga Pulu Yemone yu naa lipa mundorumu lémo.” niringi.
16 Diziam alguns dos fariseus: Este homem não é o enviado de Deus, pois não guarda sábado. Outros replicavam: Como pode um pecador fazer tais prodígios? E havia desacordo entre eles.
17 Akumunga mongo u kiri lierimu yemo kelko mangilku ninguli: “Kanu yemone nunga mongotolo sepa peanga sendemu akumunga yundu nu nambolka konopu lekenoye?” niringi.
17 Perguntaram ainda ao cego: Que dizes tu daquele que te abriu os olhos? É um profeta, respondeu ele.
18 Aku-sipa na-kolo Juda ye awilimane ninguli: “‘I yemo u yunga mongotolo paa sika kiri lierimu, pe kiniá peanga liemu.’ nimbu ‘sika lémo.’ nimbu we kuru naa mondomolo. Yu olione kanopo imbi naa silimulu kene anumu lapatolo mangilipu piliamili wale.” niringi.
18 Mas os judeus não quiseram admitir que aquele homem tivesse sido cego e que tivesse recobrado a vista, até que chamaram seus pais.
19 Kanu-kinia anumu lapatolo oringili kinia mangilku ninguli: “I yemo olonga marenaye? “Anumuni merimu kinia mongotolo kiri lierimu.” nilimbilí kanu yemo imuye? Aku liemu kiniá nambi sepa mongotolone kanolemoye?” niringi.
19 E os interrogaram: É este o vosso filho? Afirmais que ele nasceu cego? Pois como é que agora vê?
20 Anumu lapatolone pundu toko ninguli: “Yu sika oltonga malo, anumuni merimu kinia yunga mongotolo kiri lielimu merimu yemo olto kanokombolo.
20 Seus pais responderam: Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego.
21 Aku-na-kolo kiniá yunga mongotolo peanga liemumu nambi sepa semunje olto naa kanombulu. Yu nawene mongotolo sepa peanga sendemunje akumu olto naala kanombulu. Yu ye yumu molemo kene yu semu mele yuyu nimba sipili yu mangilku piliaa.” niringili.
21 Mas não sabemos como agora ficou vendo, nem quem lhe abriu os olhos. Perguntai-o a ele. Tem idade. Que ele mesmo explique.
22 Anumu lapatolo Juda ye awilima pipili kolkole aku siku niringili. Juda ye awilimane u ningu panjiku ninguli: “Yombo sene ‘Yesusi yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu ye nokoli Karasimu.’ nimu liemu aku yombomo ulkana maku topo Pulu Yemonga ungumu pilielemolo ulkamanga naa opili kamu makoromolo.” niringimunga aku siku niringili.
22 Seus pais disseram isso porque temiam os judeus, pois os judeus tinham ameaçado expulsar da sinagoga todo aquele que reconhecesse Jesus como o Cristo.
23 U ye awilimane aku siku ningu panjeringimu anumu lapatolo pilkuli “Yu ye yumu kene yuyu nipili mangilku piliaa.” niringili.
23 Por isso é que seus pais responderam: Ele tem idade, perguntai-lho.
24 Juda ye awilimane kelko talo siku u mongo kiri lierimu yemo “U.” ningu yundu ninguli: “Nuni ‘Pulu Yemo pilipa molemo.’ ningu kolo naa toko, nu semu mele sumbi siku olio piliamili ningu si! ⸤Olio Pulu Yemonga ungumu mimi sipu pilielemolo yemane pilkimulu,⸥ ‘ ‘Nunga mongotolo sepa peanga sendemu.’ nikinu yemo yu ulu-pulu-kiri seli yemo.’ nimbu pilkimulu.” niringi.
24 Tornaram a chamar o homem que fora cego, dizendo-lhe: Dá glória a Deus! Nós sabemos que este homem é pecador.
25 Yuni onondo pundu topa nimbale: “Nanga mongotolo sepa peanga sendemu yemo ulu-pulu-kiri seli yemo molo mólonje, na naa pilkiru. Aku-na-kolo ulu se na paa sika pilkiru. U nanga mongotolo paa sika kiri lierimu-na-kolo kiniá nanga mongotolo peanga liemu-na kolea kanokoro, akumu na paa pilkiru.” nirimu.
25 Disse-lhes ele: Se esse homem é pecador, não o sei... Sei apenas isto: sendo eu antes cego, agora vejo.
26 Kanu-kinia onone yu mangilku pilku ninguli: “Yuni nu nambi semuye? Nambolka unguri semu kinia nunga mongotolo peanga liemuye?” niringi.
26 Perguntaram-lhe ainda uma vez: Que foi que ele te fez? Como te abriu os olhos?
27 Yuni pundu topa nimbale: “Nane ono u nimbu sindu-na-kolo naa pilingindu ungu nindumu pilku mokoli sengi kanumu. Pe kiniá nambolkare pilingindu kelko ‘ni!’ nikimiliye? Ono kepe yu lombili pungíndu mangilkimilinje?” nirimu.
27 Respondeu-lhes: Eu já vo-lo disse e não me destes ouvidos. Por que quereis tornar a ouvir? Quereis vós, porventura, tornar-vos também seus discípulos?...
28 Kanu-kinia onone yu-kinia mumindili kolkole iri toko ninguli: “Nu aku ye kirimunga lombili andoli yemo na-kolo olio Mosisinga lombili andoli yema.
28 Então eles o cobriram de injúrias e lhe disseram: Tu que és discípulo dele! Nós somos discípulos de Moisés.
29 ‘Pulu Yemone sika Mosisi-kinia ungu nirimu.’ nimbu pilipuli ⸤ ‘Mosisi Pulu Yemonga ye awilimu.’ nimbu pilipu molemolo⸥-na-kolo i ye kirimu yu serenga molopa orumunje, olio naa pilkimulu.” niringi.
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas deste não sabemos de onde ele é.
30 Yemone pundu topa nimbale: “I yemone nanga mongotolo sepa peanga sendemu-na-kolo yu sena molopa orumunje ono Pulu Yemonga ungumu mimi siku pilielemele yemane naa pilielemele akumu paa ulu se lupa.
30 Respondeu aquele homem: O que é de admirar em tudo isso é que não saibais de onde ele é, e entretanto ele me abriu os olhos.
31 Olio pilielemolo, ‘Ulu-pulu-kiri selemele yomboma Pulu Yemo mawa seko “Liku tapondou.” nilimili unguma Pulu Yemo yuni naa pilielemo. Yombo se ‘Pulu Yemonga imbimu olandopa molopili.’ nimba uluma sepa molopa, yuni “Sei.” nilimú mele pilipa selemo yombomo Pulu Yemo mawa sepa “Liku tapondou.” nilimú unguma yuni pilielemo.’ akumu olio pilielemolo.
31 Sabemos, porém, que Deus não ouve a pecadores, mas atende a quem lhe presta culto e faz a sua vontade.
32 U Pulu Yemone mulu matolo serimu kinia kepe yandopa kepe yombo se anumuni merimu kinia olona sukundu mongo kiri lierimu yombomonga mongomo yombo sene sepa peanga senderimu ningu semane selu kepe u sene naa toringi pilierimulu kanumu.
32 Jamais se ouviu dizer que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Pulu Yemone i yemo lipa naa mundulkanje yuni aku sipa ulu-tondolo se manda naa selka.” nirimu.
33 Se esse homem não fosse de Deus, não poderia fazer nada.
34 Yuni aku nirimu-kulu pilkuli onone pundu toko ninguli: “Nu aminiene merimu kinia ulu-pulu-kiri awisili pepili merimu. Pe kiniá nuni ‘olio mane siembo.’ konopu lekole nikinuye?” niringi. Aku ninguli yu ⸤Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana kamu⸥ makororingi.
34 Responderam-lhe eles: Tu nasceste todo em pecado e nos ensinas?... E expulsaram-no.
35 Juda ye awilimane Yesusini mongotolo sepa peanga senderimu yemo ⸤Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana⸥ kamu makororingi kinia pilipale Yesusi yu pumba kanopa nimbale: “Nu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤ ‘Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu⸥.’ ningu kuru mondokono molo móloye?” nirimu.
35 Jesus soube que o tinham expulsado e, havendo-o encontrado, perguntou-lhe: Crês no Filho do Homem?
36 Yemone mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, i ye nikinumu yu nawe? Nane ‘yu sika aku yemo molemo.’ nimbu kuru mondambo kene ningu si.” nirimu.
36 Respondeu ele: Quem é ele, Senhor, para que eu creia nele?
37 Yesusini nimbale: “Kanu yemo nu kiniá kanoko moleno. Kiniá nu-kinia ungu ningu molkombele akumu.” nirimu.
37 Disse-lhe Jesus: Tu o vês, é o mesmo que fala contigo!
38 Kanu-kinia ye kanumuni nimbale: “Ye-Awilimu, kiniá ‘Nu aku yemo sika lepomo.’ nimbu kuru mondokoro.” nimbale Yesusinga imbimu ambolopa paka tondopa yu kape nirimu.
38 Creio, Senhor, disse ele. E, prostrando-se, o adorou.
39 Yesusini nimbale: “Na ‘yomboma ulu-pulu-kiri seko molemele mele mona liepili piliangi.’ nimbu ma-koleana orundu. ‘Yombo mongo kiri lemóma mongone mélema kanoko, mongo peanga lemóma mongone mélema naa kanangi.’ nimbu ma-koleana orundu.” nirimu.
39 Jesus então disse: Vim a este mundo para fazer uma discriminação: os que não vêem vejam, e os que vêem se tornem cegos.
40 Parisi ye yu pea moloringi marene yuni aku nirimu pilkuli ‘Yu ungu-iku se topa oliondo nikimunje?’ ningu yu mangilku ninguli: “Nu nambolka ningu nikinuye? Olionga mongoma kiri lemólaye?” niringi.
40 Alguns dos fariseus, que estavam com ele, ouviram-no e perguntaram-lhe: Também nós somos, acaso, cegos?...
41 Yesusini nimbale: “Ononga mongoma kiri lelkanje ononga ‘konopumanga ulu-pulu-kirima pelemo.’ ningu pilkuli, ⸤Pulu Yemondo⸥ “‘Ulu-pulu-kirima mania pumba konopuma peanga liepili.’ ni.” nilimolá. Aku-sipa na-kolo “Mongomane mélema kanolemolo.” nilimilimunga ononga ulu-pulu-kirima konopumanga we pepili molemele.” ⸤nirimu.⸥
41 Respondeu-lhes Jesus: Se fôsseis cegos, não teríeis pecado, mas agora pretendeis ver, e o vosso pecado subsiste.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.