João 9

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesusi aulkana pumbá purumu kinia mongo kiri lierimu ye se molorumu kanorumu. Anumuni olona sukundu mongo kiri lielimu merimu.
1 Orot matan fim auman tufuw ma’am Jesu remor inan itin.
2 Pe yu lombili andoli yemane yu mangilku ninguli: “Rapai, nawene ulu-pulu-kiri serimumunga i yemonga anumuni yu olona sukundu mongo kiri lielimu merimuye? Yemo yuyu serimu molo anumu lapatolone seringiliye?” niringi.
2 Ana bai’ufununayah Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, yait ana kakafinamaim iwa’an iti orot matan fim auman tufuw? I taiyuwin ana kakafin o i hinah tamat hai kakafinamaim?”
3 Yesusini nimbale: “Yemo yuni kepe anumu lapatolone kepe ulu-pulu-kiri se seringimunga yu mongo kiri naa lierimu. ‘Pulu Yemonga ulu-tondolo se i yemo-kinia mona wendo opili yomboma pali kanangi.’ nimba i yemo mongo kiri lierimu.
3 Jesu eo, “Orot matan fim i men anabowabow kakafinamaim iwa’an matan ifimemih o i hinah tamah hai kakafinamaim, baise i ana fimemaim God ana fair iti orot biyanamaim nirerereb hina’itin.
4 I walemo pora naa nimba ena u naa pupili na lipa mundorumu yemonga kongonomo paa semolo. Ipu lemba kinia yombo sene manda kongono naa sembá.
4 Iti ana veya’amaim yait ayu iyunu anan i ana bowabow tanabow, gugumin i enan men karam yait ta nabow.
5 Na i ma-koleana molopole, na ma-koleana yombomanga pa sendélimu molio.” nirimu.
5 Ayu boun iti tafaramamaim ama’am, ayu i tafaram ana marakaw.”
6 Aku nimbale yu mana elkambe topa mamo kinia ambolopa topele-mapele topale yemonga mongotolonga kandopa nimbale:
6 Iti tur eo ufunamaim, Jesu kwei me yan re naatu iyuriyur bai bora’ah orot matan idadawir.
7 “Nu nomu Silloamo pungu kumbi-kerena no le-pu.” nirimu. (Silloamonga ungu-pulumu ‘lipa mundoli’ .) Yu akuna pumba kumbikerena no lierimu kinia mongotolo peanga lierimu, mélema kanolepa ulkando purumu.
7 Naatu iu, “Kwen harew Siloam kukuf (nati wab anayabin iyafar) imaim kururub.” Imih orot in rurub naatu matan nuw sawar itah auman matabir au bar in.
8 Kanu-kinia yunga kolea yomboma kinia “Yu kou-mone siee.” nimba u aulkana mawa sepa molorumu kanoringi yomboma kinia yu aku sipa orumu kanokole onone onono anju yando angelema ningu mangilku ninguli: “I-yemo u “Kou-mone sie.” nimba mawa sepa molorumu kanu yemonje?” niringi.
8 Orot tain tuwan naatu sabuw afa marasika hi’i’itin ma fefefeyan, hibatiy, “Iti orot ta’imon mar etei ema efefefeyanaban i iti?”
9 Marene ninguli: “Sika, yu aku yemo mindi.” niringi.
9 Sabuw afa hi’o, “Orot i nati.” Afa hi’o, “En nati i ana yumatabe.”
10 Onone pundu toko ninguli: “Nunga mongotolo nambi senu kinia peanga liemuye?” niringi kinia
10 Sabuw hibatiy, “Mi’itube o mat igewasin kunuwanuw?”
11 yuni pundu topa nimbale: “Ye se ‘Yesusi’ nilimili kanumuni olí lipa mongotolonga ape kandopa nimbale: “Silloamo nomu pungu kumbi-kerena no le-pu.” nimu kinia pumbu kumbi-kerena no le-pundu kinia nanga mongotolo peanga liemu-na kolea kanondu.” nirimu.
11 Orot iyafutih eo, “Orot wabin te’o Jesu i yur bai matou idadawir naatu na Siloam harew kukufamaim rurubamih iuwu. Imih ayu an arurub, naatu matou to iwa’an anuwanuw.”
12 “Aku yemo sena molemoye?” niringi kinia
12 Sabuw hibatiy, “Bo iti orot i menamaim ema’am?”
13 Ye u mongo kiri lierimumu yombomane Parisi yema moloringina mengo puringi.
13 Nati orot Jesu biyawas hibai hina Pharisee biyah hitit.
14 Kanu-kinia, Yesusini le-olí lipa yemonga mongotolonga ape kandopale yemonga mongotolo ‘kelepa peanga liepili.’ nirimu kanu walemo ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate kinia serimu,
14 Baiyarir ana veya’amaim Jesu nati orot matan fim yuramaim idawir matan igewasin nuw.
15 akumunga Parisi yemane kepe yu mangilku ninguli: “Nunga mongotolo nambi sepa peanga liemuye?” niringi.
15 Isan imih Pharisee ibanak maiye orot hibatiy mi’itube matan igewasin. Orot hai tur eowen eo, “I yuramaim matou idadawir uwu harewamaim arurub naatu boun i anuwanuw.”
16 Parisi ye marene ninguli: “I yemo Sambate walemo naa pilipa we andolemo, aku sipa ulu-pulu-kiri selemomonga Pulu Yemone yu naa lipa mundorumu lémo.” niringi.
16 Pharisee afa hi’o, “Iti orot i men Godane na, anayabin Baiyarir ana ofafar i men ekakaif.”
17 Akumunga mongo u kiri lierimu yemo kelko mangilku ninguli: “Kanu yemone nunga mongotolo sepa peanga sendemu akumunga yundu nu nambolka konopu lekenoye?” niringi.
17 Imih Pharisee hitatabir orot ibanak hibatiy maiye, “Iti orot o mata iwa’an bigewasin isan o boro mi’itube inao?”
18 Aku-sipa na-kolo Juda ye awilimane ninguli: “‘I yemo u yunga mongotolo paa sika kiri lierimu, pe kiniá peanga liemu.’ nimbu ‘sika lémo.’ nimbu we kuru naa mondomolo. Yu olione kanopo imbi naa silimulu kene anumu lapatolo mangilipu piliamili wale.” niringi.
18 Jew hai ukwarih men kafa’imo hititumatum iti orot matan fim ma’am naatu bounabo matan nuw, naatu orot hinah tamah isah hi’af hina, imaibo hibatiyih.
19 Kanu-kinia anumu lapatolo oringili kinia mangilku ninguli: “I yemo olonga marenaye? “Anumuni merimu kinia mongotolo kiri lierimu.” nilimbilí kanu yemo imuye? Aku liemu kiniá nambi sepa mongotolone kanolemoye?” niringi.
19 “Iti orot i kwa natu? Kwa kwa’o’o i matan fim auman tutufuw kekeban iti? Naatu boun i mi’itube enuwanuw?”
20 Anumu lapatolone pundu toko ninguli: “Yu sika oltonga malo, anumuni merimu kinia yunga mongotolo kiri lielimu merimu yemo olto kanokombolo.
20 Hinah tamah hiyafutih hi’o, “Aki aso’ob iti kek i aki natu, naatu matan fim auman tufuw.
21 Aku-na-kolo kiniá yunga mongotolo peanga liemumu nambi sepa semunje olto naa kanombulu. Yu nawene mongotolo sepa peanga sendemunje akumu olto naala kanombulu. Yu ye yumu molemo kene yu semu mele yuyu nimba sipili yu mangilku piliaa.” niringili.
21 Baise aki men aso’ob, boun i mi’itube enuwanuw, o yait matan iwa’an igewasin, kwaibatiy i sanaman, karam taiyuwin isan boro nao.”
22 Anumu lapatolo Juda ye awilima pipili kolkole aku siku niringili. Juda ye awilimane u ningu panjiku ninguli: “Yombo sene ‘Yesusi yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu ye nokoli Karasimu.’ nimu liemu aku yombomo ulkana maku topo Pulu Yemonga ungumu pilielemolo ulkamanga naa opili kamu makoromolo.” niringimunga aku siku niringili.
22 Hinah tamah iti tur hi’o, i Jew sabuw isah hibir, anayabin iti tur i marasika Jew ukwa’ukwarih hi’o hibasit, yait Jesu isan naorereb Keriso nararauw boro kou’ay barene hinabotait ufun nama.
23 U ye awilimane aku siku ningu panjeringimu anumu lapatolo pilkuli “Yu ye yumu kene yuyu nipili mangilku piliaa.” niringili.
23 Iti isan imih i hinah tamah hi’o, “Kwa taiyuw kwaibatiy kwa’itin, i sanaman.”
24 Juda ye awilimane kelko talo siku u mongo kiri lierimu yemo “U.” ningu yundu ninguli: “Nuni ‘Pulu Yemo pilipa molemo.’ ningu kolo naa toko, nu semu mele sumbi siku olio piliamili ningu si! ⸤Olio Pulu Yemonga ungumu mimi sipu pilielemolo yemane pilkimulu,⸥ ‘ ‘Nunga mongotolo sepa peanga sendemu.’ nikinu yemo yu ulu-pulu-kiri seli yemo.’ nimbu pilkimulu.” niringi.
24 Mar bairu’abin orot matan fim nuwanuw isan hi’af na, naatu hibatiy maiye, “Turobe God nanamaim ai tur ina’owen! Aki aso’ob orot yait o biyawasi i bowabow kakafin wairafin.”
25 Yuni onondo pundu topa nimbale: “Nanga mongotolo sepa peanga sendemu yemo ulu-pulu-kiri seli yemo molo mólonje, na naa pilkiru. Aku-na-kolo ulu se na paa sika pilkiru. U nanga mongotolo paa sika kiri lierimu-na-kolo kiniá nanga mongotolo peanga liemu-na kolea kanokoro, akumu na paa pilkiru.” nirimu.
25 Orot iyafutih eo “Ayu men aso’ob i bowabow kakafin wairafin o en? Ayu sawar ta’imonamo asoso’ob i ayu matou fim ama’am naatu boun i anuw a’i’itah.”
26 Kanu-kinia onone yu mangilku pilku ninguli: “Yuni nu nambi semuye? Nambolka unguri semu kinia nunga mongotolo peanga liemuye?” niringi.
26 Naatu orot hibatiy, “Abistanawat o isa sinaf? Mi’itube sinaf o mata botawiy?”
27 Yuni pundu topa nimbale: “Nane ono u nimbu sindu-na-kolo naa pilingindu ungu nindumu pilku mokoli sengi kanumu. Pe kiniá nambolkare pilingindu kelko ‘ni!’ nikimiliye? Ono kepe yu lombili pungíndu mangilkimilinje?” nirimu.
27 Orot iyafutih eo, “Ayu marasika kwa isa aoka naatu kwa men kwanowar. Aisim kwakokok anao maiye kwananowar? Ta’itin kwa auman kwakokok i ana bai’ufununayah kwanamatar?”
28 Kanu-kinia onone yu-kinia mumindili kolkole iri toko ninguli: “Nu aku ye kirimunga lombili andoli yemo na-kolo olio Mosisinga lombili andoli yema.
28 Hi’obaibiyab naatu hi’o, “O i nati orot ana bai’ufununayan, baise aki i Moses ana bai’ufununayah.
29 ‘Pulu Yemone sika Mosisi-kinia ungu nirimu.’ nimbu pilipuli ⸤ ‘Mosisi Pulu Yemonga ye awilimu.’ nimbu pilipu molemolo⸥-na-kolo i ye kirimu yu serenga molopa orumunje, olio naa pilkimulu.” niringi.
29 Aki aso’ob God mutufor Moses hairi hi’o, baise orot nati Jesu tibiwab, aki men kafa’imo aso’ob i menane na?”
30 Yemone pundu topa nimbale: “I yemone nanga mongotolo sepa peanga sendemu-na-kolo yu sena molopa orumunje ono Pulu Yemonga ungumu mimi siku pilielemele yemane naa pilielemele akumu paa ulu se lupa.
30 Orot matan fim bigewasin iyafutih eo, “Abifofofor men kafaita! I menane nan kwa men kwaso’ob, baise i ayu matu fim iwa’an anuwanuw.
31 Olio pilielemolo, ‘Ulu-pulu-kiri selemele yomboma Pulu Yemo mawa seko “Liku tapondou.” nilimili unguma Pulu Yemo yuni naa pilielemo. Yombo se ‘Pulu Yemonga imbimu olandopa molopili.’ nimba uluma sepa molopa, yuni “Sei.” nilimú mele pilipa selemo yombomo Pulu Yemo mawa sepa “Liku tapondou.” nilimú unguma yuni pilielemo.’ akumu olio pilielemolo.
31 It Taso’ob bowabow kakafih wairafih God hai tur men enonowar. God ana sabuw i ana kok tesisinaf naatu isan tekakakaf i hai tur enonowar.
32 U Pulu Yemone mulu matolo serimu kinia kepe yandopa kepe yombo se anumuni merimu kinia olona sukundu mongo kiri lierimu yombomonga mongomo yombo sene sepa peanga senderimu ningu semane selu kepe u sene naa toringi pilierimulu kanumu.
32 Men yait ta tafaram wanawanan orot matan fim auman tufuw ma’am matan botawiy nuwanuw ana tur nowaramih.
33 Pulu Yemone i yemo lipa naa mundulkanje yuni aku sipa ulu-tondolo se manda naa selka.” nirimu.
33 Iti orot men Godane tanan na’at, i boro men karam iti bowabow tasinaf.”
34 Yuni aku nirimu-kulu pilkuli onone pundu toko ninguli: “Nu aminiene merimu kinia ulu-pulu-kiri awisili pepili merimu. Pe kiniá nuni ‘olio mane siembo.’ konopu lekole nikinuye?” niringi. Aku ninguli yu ⸤Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana kamu⸥ makororingi.
34 Iti isan hi’o, “O bowabow kakafin wanawanan itufuw ira’at iyey, i boun aki ini’obaiyi!” Naatu kou’ay barene hibotait tit ufun ma.
35 Juda ye awilimane Yesusini mongotolo sepa peanga senderimu yemo ⸤Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana⸥ kamu makororingi kinia pilipale Yesusi yu pumba kanopa nimbale: “Nu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤ ‘Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu⸥.’ ningu kuru mondokono molo móloye?” nirimu.
35 Jesu orot hinun tit ufun ma’am ana tur nowar, naatu titita’ur anamaramaim ibatiy, “O Orot Natun kubitumitum?”
36 Yemone mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, i ye nikinumu yu nawe? Nane ‘yu sika aku yemo molemo.’ nimbu kuru mondambo kene ningu si.” nirimu.
36 Orot Jesu ibatiy, “Regah, iti orot i menatan ku’o anowar saise i anitumitum!”
37 Yesusini nimbale: “Kanu yemo nu kiniá kanoko moleno. Kiniá nu-kinia ungu ningu molkombele akumu.” nirimu.
37 Jesu orot isan eo, “Orot i iti kwi’i’itin, boun iti airi kwa’o’o.”
38 Kanu-kinia ye kanumuni nimbale: “Ye-Awilimu, kiniá ‘Nu aku yemo sika lepomo.’ nimbu kuru mondokoro.” nimbale Yesusinga imbimu ambolopa paka tondopa yu kape nirimu.
38 Naatu orot eo, “Regah, Ayu abitumatum.” Naatu Jesu nanamaim sun yowen kwafir.
39 Yesusini nimbale: “Na ‘yomboma ulu-pulu-kiri seko molemele mele mona liepili piliangi.’ nimbu ma-koleana orundu. ‘Yombo mongo kiri lemóma mongone mélema kanoko, mongo peanga lemóma mongone mélema naa kanangi.’ nimbu ma-koleana orundu.” nirimu.
39 Jesu eo, “Ayu ana iti tafaramaim atitit anayabin i sabuw ana kusibih, saise iyab mata fim boro hinanuw, naatu iyab tenuwanuw boro matah fimabe hinamatar.”
40 Parisi ye yu pea moloringi marene yuni aku nirimu pilkuli ‘Yu ungu-iku se topa oliondo nikimunje?’ ningu yu mangilku ninguli: “Nu nambolka ningu nikinuye? Olionga mongoma kiri lemólaye?” niringi.
40 Pharisee afa nati’imaim bairi hima’am iti tur eo’o hinowar, naatu hibatiy, “Nati tur ku’o’o, aki auman matai fim?”
41 Yesusini nimbale: “Ononga mongoma kiri lelkanje ononga ‘konopumanga ulu-pulu-kirima pelemo.’ ningu pilkuli, ⸤Pulu Yemondo⸥ “‘Ulu-pulu-kirima mania pumba konopuma peanga liepili.’ ni.” nilimolá. Aku-sipa na-kolo “Mongomane mélema kanolemolo.” nilimilimunga ononga ulu-pulu-kirima konopumanga we pepili molemele.” ⸤nirimu.⸥
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa mata fim na’at, kwa boro men kakafimih. Baise boun kwa kwa’o’o aki matai anuwanuw, kwa a kakafih i tema’am.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.