João 14

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesusini yunga lombili andolimando kelepa nimbale: “Ono konopumanga umbuna sepili mini-wale munduku naa molayo. Pulu Yemo ono ‘Lipa tapondomba.’ ningu kuru mondangi. Nane ono ‘Lipa tapondomba.’ ningu kuru mondangila.
1 Jesu ana bai’ufununayah isa eo, “Men kwaniyababan, God kwanitumatum naatu ayu auman kwanitutumu.
2 Nanga Tatanga ulkana suluminia awisili lemó. Naa lelkanje nane onondo “Naa lemó.” nimbu, nimbu silka. Aku-na-kolo sika lemómonga nane ononga molonge koleamo pumbu sepo wamondo-pukuru.
2 Ayu Tamai ana baremaim bar awah moumurih na’in ti’inu’in naatu ayu anan kwa isa a bar awah anayabuna naatu bar awah men hitama’am na’at, aisim boro a tur ata’owen.
3 We naala wamondombo. Ononga molonge koleamo pumbu sepo wamondopole nimbúmuni, pe na molombona ‘Ono pea molamili.’ nimbu ono limbu ombó.
3 Ayu anan kwa a efan anayayabuna ufunamaim boro taiyuwu anamatabir anan ananawiyi bairi tanan ayu menamaim ama’am kwa boro imaim kwanama.
4 Pumbú koleamonga aulkamo ono kanolemele.” nirimu.
4 Ayu efan menamaim anan kwa i kwaso’ob.”
5 ⸤Lombili andoli ye⸥ Tomasini yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu puni koleamo olio naa kanolemolo. Pe kiniá olio aku koleamonga aulkamo nambi sepo kanolemoloye?” nirimu.
5 Thomas Jesu isan eo, “Regah, aki men aso’ob o menamaim kwenan, ef boro mi’itube anaso’ob?”
6 Yesusini yundu nimbale: “Na aulkamo, na sika ungumu, na konde molko mindi pungí ulu-pulumu. Yombo se Tata molemona pumbándo na molombona mindi manda ombá. Aulka se lupa mólo.
6 Jesu iya’afut eo, “Ayu i ef, turobe, naatu yawas. Men yait ta nan Tamai biyan baise ayu’une nan Tamai biyan natit.
7 Onone na pilku kondoko molemolánje Tata pilielemolála. Aku-na-kolo kiniá nimbu sikiru kinia Tata yu pulu polko kanoko imbi sikimili.” nirimu.
7 Kwa anababatun ayu kwanasusu’ubu gewas na’at, Tamai boro auman kwanasu’ub. Bounabo kwasoso’ob naatu kwa’i’itin.”
8 ⸤Yu lombili andoli ye⸥ Pillipuni yundu nimbale: “Ye-Awilimu, Lanie liku ora siyo. Kanopole olione “Manda.” nimulú.” nirimu.
8 Philip eo, “Regah Tamat kwi’obaiyi a’itin saise aki boro nuhinafot.”
9 Yesusini yundu nimbale: “Pillipu, ono wale awisili na pea molemolo-na-kolo na Tata mele molio naa pilielemele lémo. Na kanolemele yombomane Tata kanolemele. Pe kiniá “Tata liku ora si.” nikinu akumu nambi semu-na nikinuye?
9 Jesu iya’afut eo, “Philip manin maiyow airit tama baise men isu’ubu? Yait ta ayu i’itu Tamai i’itin? Aisimamih ayu isou i’o, ‘Tamat kwi’obaiyi a’itin?’
10 Na Tatanga konopuna sukundu molopo yu-kinia kopu sepo molio, yu nanga konopuna sukundu molopa na-kinia kopu sepa molemo, kanumu nane ‘Kolo topa nilimú.’ ningu pilielemeleye? Ungu onondo niliuma nanga nanu konopumuni pilipu naa niliu. Tata nanga konopuna sukundu molopale nane selio unguma yuni mindi selemo.
10 Ayu i Tamai wanawananamaim ama’am naatu Tamai ayu wanawana’umaim ema’am. Philip o men kubitumatum? Iti tur i kwa isa ao’o, i men ayu au kokomaim ao’omih baise Tamai ayu wanawana’umaim ema’am bowabow i esisinaf.
11 “Na Tatanga konopuna sukundu molio, yu nanga konopuna sukundu molemo.” nikiru akumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondayo. Molo ungumu mindi pilkuli ‘Sika nikimu.’ ningu we kuru naa mondongi liemu nane ulu selioma kanokole ‘Tatane manda selemo ulu-tondoloma mele mindi nane sika aku sipa selemo.’ ningu kanokole “Tata kinia na kinia ye selumu molembolo.” nikiru ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondaa.” nirimu.
11 Kwanitumatum ana maramaim iti tur anao’o, ayu i Tamai wanawanan ama’am naatu Tamai i ayu wanawanau ema’am, o men kwanabitumatum na’at ina’inan asisinaf imaim boro ni’obaiyi kwana’itin.
12 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nane molio mele kepe niliu mele kepe ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yomboma nane ulu-tondoloma selio mele aku yombomane aku siku sengela. Aku-na-kolo nane ulu-tondolo serindumu koltalo mele serindu. Kiniá Tata molemona pumbúmunga onone ulu-tondolo awisili mele senge.
12 Ayu anababatun a tur ao’owen yait ayu ebitutumu ayu abistan asisinaf boro nasinaf hinamatar, naatu sawar boro au gagamihika nasinaf. Anayabin ayu Tamai isan anan.
13 Nanga imbi leko ⸤ ‘nanga ningu senderinumunga nu molenona ombo mawa sekero.’ ningu⸥ ulu se na mawa senge ulumu nane sembó. ‘Malone Lapanga imbi ambolopa paka tondopili.’ nimbu na aku siku mawa senge mele pilipuli sembó.
13 Naatu abistanawat ayu wabu’umaim kwafefefeyan boro ana sinaf saise Natun Tamah wabin nabora’ara’ah.
14 Nando ulu se molo méle se nanga imbi leko mawa sengi liemu nane mawa senge mele pali sembó.” nikiru.” nirimu.
14 Kwa sawar abistanawat ayu wabu’umaim kwanafefeyan boro anasinaf namatar.
15 Yesusini ungu se pea nimbale: “Onone na konopu mondongi liemu nanga ungu-mane siliuma pilku liku senge.
15 “Ayu kwanabiyabuwu na’at, au obaiyunen tur boro kwanabosiyasiyar.
16 — ausente —
16 Naatu ayu boro Tamai anifefeyan i boro kwa a Baibaisayan ta wabin Turobe Ana Anun Kakafiyin nit bairi kwanama wanatowan.
17 — ausente —
17 Iti tafaram men nab, anayabin i boro men na’itin o boro men nasu’ub. Baise kwa i kwasu’ub, anayabin kwa bairi kwama’am naatu boro wanawanamaim nama.
18 “Ono mundupu kelepo pumbuli nimbúmuni, nane ‘Ono onono bolango kolomulu melema molangi.’ naa nimbú, mólo. Kelepo ono molongena ombó.
18 Ayu boro men anihamiyi kwanigaganamih, Ayu boro kwa isa anamatabir maiye anan.
19 Pe nondoko we-yombomane na kamu naa kanonge. Aku-na-kolo onone na kanonge. Na konde molopo mindi puliu-na ono kepe konde molko mindi pungí.
19 Mar kafai iti tafaram boro men na’itu, baise kwa boro kwana’itu. Anayabin ayu ama’am isan kwa auman kwama’am.
20 Aku enamonga onone pilkuli, ‘Na Tatanga konopuna sukundu molio mele kepe, ono nanga konopuna sukundu molemele mele kepe, na ononga konopumanga sukundu molio mele kepe’ pilingí.
20 Nati anamaramaim kwa boro kwanaso’ob ayu i Tamai wanawanan ama’am naatu kwa i ayu wanawanau kwama’am naatu ayu i kwa wanawan ama’am.
21 Yombo se yu nane “Saa.” niliu ungu-manema pilipa molemo yombomo yuni na konopu mondolemo. Yombo sene na konopu mondolemo yombomo Tatane kanu yombomo konopu mondomba. Nane kanu yombomo konopu mondopole ‘Na pilipu molio mele piliepili.’ nimbu yu molombana ombo seluna kopu sepo molopole molio mele lipu ora simbú.” nirimu.
21 “Yait obaiyunen tur bai, ebobosiyasiyar, i ayu ebiyabuwu. Yait ayu ebiyabuwu i Tamai ebiyabuw naatu ayu auman boro aniyabuw naatu ayu taiyuwu anirerereb i isan.”
22 Yesusini aku nirimu kinia ⸤yu lombili andoli ye⸥ ‘Judasi’ nili se, Judasi Isikeriote mólo, Judasi se lupa, yuni Yesusi yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nuni olio manjipu “lipu ora simbú.” nikinu, we-yomboma nambi semu-na “Naa lipu ora simbú.” nikinuye? Nambi sekole aku seniye?” nirimu.
22 Judas (men Judas Iscariot) Jesu isan eo, “Regah aisimamih tafaram ana sabuw men isah inirerereb baise aki akisi isai inirerereb?”
23 Kanu-kinia Yesusini pundu topa yu lombili andolimando nimbale: “Yombo sene na konopu mondomu liemu yuni nanga ungu-manema pilipa lipa sembá. Kanu-kinia kanu yombomo nanga Tatane konopu mondopale Tata kinia olto ‘Yu pea seluna molamili.’ nimbu yu molombana ombolo.
23 Jesu iya’afutih eo, “Yait ta ayu isou ebiyabow boro au bai’obaiyen nabosiyasiyar? Ayu Tamai boro isan niyabow, naatu ayu Tamai airi biyanamaim ai bar anawowab bairi anama.
24 Na konopu naa mondolemo yombomone nanga ungu-manema pilipa lipa naa selemo. I nikiru pilkimili ungumu nanga mólo. Tatane na lipa mundorumu yemonga ungumu mindi.” ⸤nirimu.⸥
24 Yait ayu isou men ebiyabow au bai’obaiyen boro men nabosiyasiyar naatu iti tur ao kwanonowar i men ayu au turamih baise iti tur ayu Tamai iyafaru anan i biyanane enan.
25 “Na ono-kinia molopole i unguma pali niliu.
25 “Boun bairit tama’amamaim sawar etei’imak ao kwanowaraka.
26 Aku-sipa na-kolo na nondopo sembomonga Tatane Ono Lipa Tapondólimu yando lipa mundumba. Akumu Mini Kake Sélimu. Mini Kake Sélimu yuni ono unguma pali mane sipa nimbá; nane onondo nirindu unguma pali se komu sindingí kinia aku ungumu kelepa nimba simba.
26 Baise Baibaisayan, Anun Kakafiyin, boro Tamai niyun ayu wabu’umaim nan, i boro sawar etei ni’obaibiyi naatu sawar etei’imak au’uwi boro a not nakusisib.
27 “Na ⸤ono nondopo mundupu kelepo pumbúndu⸥ “Ono konopu pe nipili molangi.” nimbu iseli-u nikiru. “Na konopu peanga lepo molio mele ono konopu peanga leko molangi.” nikiru. Nanga ungumu naa pilielemele yomboma konopu peanga lemele mele lupala; na konopu peanga lelio mele lupala. Nanga ungumu naa pilielemele yomboma walte konopu peanga leko walte mini-wale munduku selemele. Aku-sipa na-kolo ono na lombili andolima, “Na alieli konopu pe nipili molio mele ono alieli konopu pe nipili molangi.” nikiru kene ono walte kepe konopu umbuna sepili naa molko mini-wale naa munduku konopu peanga leko mindi molangi.
27 “Tufuw kwa biyamaim abihamiy, ayu tufuw kwa abit. Iti tufuw i men tafaram kwa bit na’atube abitimih. Yare kouh kwanayey a not men narukasiy naatu men kwanabir.
28 “Nane u nindumu ono piliengi. “Na ono mundupu kelepo pumbú. Pe kelepo ono molongena yando ombó.” nindu piliengi kanumu. Tata yu olandopa na maniandopamonga onone na konopu mondolemolánje na Tata molemona pumbúmunga ono konopu silimolá.
28 Iti tur i ao kwanowaraka. ‘Ayu i anan kwa isa boro anamatabir anan.’ Ayu kwanabiyabuwu na’at, kwaniyasisir ayu i Tamai isan anan anayabin Tamai i ra’at ayu natabiru.
29 Nane onondo “Pumbuli kelepo yando ombó.” nikiru ungumu pe wendo ombá kinia ‘ ‘Sika nirimu.’ ningu kuru mondangi.’ nimbuli u naa pumbuli sembó mele onondo nimbu sikiru.
29 Bounaika a tur ao’owenabo sawar hinamatar, imih abistan hinamamatar kwa i kwanitumatum.
30 “Ya ma-koleamo nokolemo ye nokoli ⸤Setene⸥ okomo-na nane pe ono-kinia ungu awisili kelepo naa nimbú. ⸤Na mana molombo walemo pora nikimu. Yuni na ‘Toko kondangi.’ nimbá okomo⸥-na-kolo na naa nokolemo-na unguri we manda naa sembá. ⸤Nane ‘Yuni na unguri sepili.’ nindu liemu na manda sembá. We manda naa sembá.⸥
30 Ayu boro men tur manin bairit tanao, anayabin tafaram ana kaifenayan kakafin i enan. I aurin fair men ema’am ayu nisnowahu.
31 Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Mana-yombomane pali na Tata konopu mondolio.’ ningu piliangi.’ nimbu Tatane nando “Sei.” nirimu ungu-manema pali pilipu lipu sembó.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
31 Baise sabuw iti tafaramamaim i hinaso’ob ayu Tamai abiyabow isan imih Tamai abistan eo etatarbaiyunu imaim asisinaf.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.