João 12
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs NVT
NVT Nova Versão Transformadora
1 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema aku kalia-ingimu wendo ombándo wale se-pakara we pepili Yesusi LLasirasi molorumu kolea-kanga Betani purumu. Kanu yemo yu u kolorumu óno seringi kinia pe Yesusini “Wendo ou.” nirimu kinia yu lomboropa wendo orumu.
1 Seis dias antes de começar a Páscoa, Jesus chegou a Betânia, onde morava Lázaro, o homem que ele havia ressuscitado dos mortos.
2 Betani kanuna ulka senga yomboma kere-langi Yesusi pea nongendo seko mimi seringi. LLasirasi kemulu Matane kere-langima moke serimu. Yesusi pea kere-langi nongo moloringi yombomanga se LLasirasi yu.
2 Prepararam um jantar em homenagem a Jesus; Marta servia, e Lázaro estava à mesa com ele.
3 Kanu-kinia LLasirasi kemulu Mariane wambola ‘sipaikenate’ nili mingi se lipa Yesusi molorumuna memba orumu. Kanu wambolamo yunga mingi senga umbunamo apo llita mele, kanumu kou-mone paa awili sepa purumu. Lipa memba ombale nirimumuni, Yesusinga kimbutolonga ape kandondopale Maria yunga penge-lapisamo lipa kimbutolo kulu tondorumu. Ulkana sukundu wambolamo muna paa awili sepa torumu.
3 Então Maria pegou um frasco de perfume caro feito de essência de óleo aromático, ungiu com ele os pés de Jesus e os enxugou com os cabelos. A casa se encheu com a fragrância do perfume.
4 Aku-na-kolo Yesusi yunga lombili andoli ye se, Judasi Isikeriote, yuni Yesusi pe lipa Yesusi yunga opa-touma sirimu ye kanumu, yuni nimbale:
4 Mas Judas Iscariotes, o discípulo que em breve trairia Jesus, disse:
5 “⸤Yuni i wambola muna paa toli mingi pali nambi semu-na we naa simuye? Silkanje⸥ aku wambolamo kou-mone limolanje kou awisili, kou-mongo wane tausini mele, lipuli yombo koropama moke sepo silimolá.” nirimu.
5 “Este perfume valia trezentas moedas de prata. Deveria ter sido vendido, e o dinheiro, dado aos pobres”.
6 Aku-na-kolo yuni yombo koropama kondo kolopale aku sipa naa nirimu. Yu wa limbando nirimu. Yu Yesusi lombili andoli yemanga kou-walemo nokopa mendepa, ononga kou-mone lakilieringima alieli yu wa liltimu.
6 Não que ele se importasse com os pobres; na verdade, era ladrão e, como responsável pelo dinheiro dos discípulos, muitas vezes roubava uma parte para si.
7 ⸤Judasi Isikeriote yuni aku nirimu kinia⸥ Yesusini pundu topa nimbale: “Ambomone semumunga unguri naa ni! Na kolombo kinia óno sengemonga kandondombando papu taltorumu.
7 Jesus respondeu: “Deixe-a em paz. Ela fez isto como preparação para meu sepultamento.
8 Yombo koropama ono-kinia alieli molonge-na-kolo na ono-kinia alieli naa molombo.” nirimu.
8 Vocês sempre terão os pobres em seu meio, mas nem sempre terão a mim”.
9 Yesusi kolea-kanga Betani ulka senga molorumu Juda yombo awisili pilkuli yu molorumuna oringi. Yesusi mindi kanongendo naa oringi. LLasirasi u kolorumu Yesusini topa makisinderimu kanu yemo konde molorumu mele kanonge oringila.
9 Quando o povo soube da chegada de Jesus, correu para vê-lo, e também a Lázaro, a quem Jesus havia ressuscitado dos mortos.
10 Aku seringi-na Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane pilkuli LLasirasi kepe toko kondongendo langi niringi.
10 Então os principais sacerdotes decidiram matar também Lázaro,
11 LLasirasi kinia ulu-tondolo se wendo orumumunga Juda yombo awisili ononga Juda ye awilima munduku kelko Yesusi “molio.” nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko yu lombili andoringi-kulu LLasirasi yu kepe “Topo kondamili.” ningu langi niringi.
11 pois, por causa dele, muitos do povo os haviam abandonado e criam em Jesus.
12 ⸤Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele⸥ pilingí uluma sengendo yombo awisili kolea-awili Jerusalleme sukundu sukundu ongo maku toko moloringi. Yesusi ⸤oleanga mele kolea-kanga Betani LLasirasinga ulkana molorumu.⸥ Pe orili-ukundu yu Jerusalleme ombá orumu mele kanu yombo maku toko moloringimane pilkuli niringimuni,
12 No dia seguinte, correu pela cidade a notícia de que Jesus estava a caminho de Jerusalém. Uma grande multidão de visitantes que tinham vindo para a Páscoa
13 onone kipi gomo mare langoko mengo pungu, aulkana Yesusi lingí punguli tondolo munduku ninguli:
13 tomou ramos de palmeiras e saiu ao seu encontro, gritando: “Hosana! Bendito é o que vem em nome do Senhor! Bendito é o Rei de Israel!”.
14 Yesusi kongi dongi se kanopa lipa, ola pumba bulu-mingina molopa ⸤orumu⸥. Aku serimu kinia Pulu Yemonga bokuna ungu se, pe wendo ombá koronga-u niringi mele, wendo orumu. Aku ungumu i-sipa:
14 Jesus conseguiu um jumentinho e montou nele, cumprindo a profecia que dizia:
15 ‘Jerusalleme yomboma, pipili naa kolayo.
15 “Não tenha medo, povo de Sião. Vejam, seu Rei se aproxima, montado num jumentinho”.
16 U Yesusi naa toko kondangi ono-kinia molorumu kinia yu lombili andolimane kanu ulumanga awili seko naa pilieringi, pe mindi pilieringi. Pe Yesusi yu yombomane toko kondoringi, Pulu Yemone yu kelepa mulu-koleana olando lipa yu sepa kondorumu kinia ono kanu uluma, u yu mulu-koleana naa pupili wendo orumu, kelko pilkuli, Yesusi mana mania naa opili Pulu Yemonga ungu molemo bokumuni yundu pe wendo ombá mele u nimba sirimu molemo mele pe yombomane yu-kinia seringi mele kepe yuni serimu mele kepe pilieringi.
16 Seus discípulos não entenderam, naquele momento, que se tratava do cumprimento de uma profecia. Depois que Jesus foi glorificado, porém, eles se lembraram do que havia acontecido e perceberam que era a respeito dele que essas coisas tinham sido escritas.
17 Yombomane Yesusi aulkana we naa li-poringi. U kolea-kanga Betani LLasirasi kolopa óno-koleana perimu kinia Yesusini yu topa makisinderimu yombo maku toko moloringimane kanoringi. Kanu yombomane kanu ulu-tondolomo Yesusini serimu kanoringi mele semanemo andoko toringi.
17 Muitos tinham visto quando Jesus mandou Lázaro sair do túmulo e o ressuscitou dos mortos, e contavam esse fato a outros.
18 Yombomane yu Pulu Yemone lipa mundorumu, yu-kinia kopu seko molembele mele lipa ora sirimu kanu ulu-tondolo serimumu pilkuli yu aulkana lingí puringi.
18 Destes, muitos saíram ao encontro de Jesus, porque tinham ouvido falar desse sinal.
19 Kanu-kinia Parisi yemane aku seringi kanokole onone ononga ye awilimando ninguli: “Onone yu toko mania mundungí seringi selemele mele manda naa sekemo kanayo. We-yomboma pali pungu yu lombili pukumili kanaa.” niringi.
19 Então os fariseus disseram uns aos outros: “Não podemos fazer nada. Vejam, todo mundo o segue!”.
20 ⸤Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele⸥ pilingí uluma senge walema wendo ombá serimu kinia yomboma ‘Pulu Yemo popo tondopo yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu Jerusalleme puringi kanu yombomanga mare Giriki yombo mare ono pea puringi.
20 Alguns gregos que tinham vindo a Jerusalém para adorar durante a festa da Páscoa
21 Kanu Giriki yomboma kolea Gallilli disiriki lierimu kolea Besaida taono ye Pillipu molorumuna ongo mawa seko ninguli: “Ye-Awilimu, olio Yesusi kanamili.” niringi.
21 procuraram Filipe, que era de Betsaida, da Galileia, e lhe disseram: “Por favor, gostaríamos de ver Jesus”.
22 Niringi mele Pillipuni pilipale anju pumba Enderu nimba sirimu. Kanu-kinia Yesusi lombili andoli ye Pillipu kinia Enderutolo olo pungu Yesusi ningu siringili.
22 Filipe falou a esse respeito com André, e os dois foram juntos falar com Jesus.
23 Yesusini pundu topa yu nondopa sembá mele nimba sipa nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa pumba yunga kolea peangana molopa kondomba walemo wendo omu.
23 Jesus respondeu: “Chegou a hora de o Filho do Homem ser glorificado.
24 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kere-langi mongo naa kolomu liemu yuyu selu mindi we lemba. Aku-sipa na-kolo yu kolopa mana mania pemu liemu toko nimba wendo omba mongo awisili tomba. ⸤Aku sipala na naa kolondu liemu nanga yombo awisili naa molonge, nanu manjipu molombo.⸥
24 Eu lhes digo a verdade: se o grão de trigo não for plantado na terra e não morrer, ficará só. Sua morte, porém, produzirá muitos novos grãos.
25 “Yombo se ya mana ‘Na molopo kondopo, na nondopo naa kolambo.’ konopu lemó yombo se yu kolopale kolea kirina mindili nomba molopa mindi pumbá. Aku-sipa na-kolo yombo se na lombili andopa nanga kongono sendembando ‘Na ya mana mindili nombo molombo mandala, kolombo mandala.’ konopu lemó yombo se yu pe kamu alieli-alieli molopa kondopa mindi pumbá.
25 Quem ama sua vida neste mundo a perderá. Quem odeia sua vida neste mundo a conservará por toda a eternidade.
26 Nanga kongono sendelemo yombo se yu na lombili andopa na selio mele sepili. Na yomboma lipu tapondopo, Pulu Yemonga ungumu onondo nimbu simbundu mindili nombo molio molombo mele kanu yombomone aku sipa nanga kongonomo sendepili. Kanu-kinia na molombo koleana nanga kendemande-yombomo kepe pea kopu sepo molombolomo. Yombo se nanga kongonomo sendepa molomu liemu pe Tatane kanu yombomonga imbimu ambolopa paka tondomba.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
26 Se alguém quer ser meu discípulo, siga-me, pois meus servos devem estar onde eu estou. E o Pai honrará quem me servir.
27 ⸤Aku nimbale Yesusini ungu se pea nimbale:⸥
27 “Agora minha alma está angustiada. Acaso devo orar ‘Pai, salva-me desta hora’? Mas foi exatamente por esse motivo que eu vim!
28 Tata, nunga imbi ‘Ola pupili.’ ni.” nirimu.
28 Pai, glorifica teu nome!”. Então uma voz falou do céu: “Eu já glorifiquei meu nome, e o farei novamente em breve”.
29 Maku toko moloringi yombomane aku ungumu pilkuli niringimuni, “Mulu topomo.” niringi.
29 Quando a multidão ouviu a voz, alguns pensaram que era um trovão, enquanto outros afirmavam que um anjo havia falado com ele.
30 Yesusini nimbale: “I ungu wendo omumu na ‘Lipu tapondambo.’ nimba i ungumu naa nimu. ‘Ulu-pulu wendo ombá okomomo wendo ombá kinia ono konopu enge nipili molangi.’ nimba i ungumu nimu.
30 Então Jesus lhes disse: “A voz foi por causa de vocês, e não por minha causa.
31 Kiniá Pulu Yemone ma-koleana yomboma “Seko kinjilimilimunga pundu toko mindili nangi.” nimbá walemo nondopa wendo ombá sekemo. Na kolombo kinia ma-koleamonga ye nokoli ⸤Setene⸥nga tondolomo mania pumbá.
31 Chegou a hora de julgar o mundo; agora, o governante deste mundo será expulso.
32 Aku-na-kolo na liku ola panjingí kinia na molombona yomboma pali “Waa.” nimbú.” nirimu.
32 E, quando eu for levantado da terra, atrairei todos a mim”.
33 (Yuni “Na liku uku toko ola panjingí.” nirimumunga ‘ ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana uku toko ola panjingí yunga lombili andolima piliangi.’ nimba yuni aku nirimu.)
33 Ele disse isso para indicar como morreria.
34 Yuni aku nirimumunga yombo maku toringimane ninguli: “Pulu Yemonga bokuna ‘Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ombale kolou naa kolopa alieli molopa mindi pumbá.’ nimba molemo kanumu pilipu molemolo. Akumunga nuni “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku uku toko ola panjingí.” nikinu akumu nambi seko nikinuye? ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Ye’ nikinumu nawe?” niringi.
34 A multidão disse: “Entendemos pelas Escrituras que o Cristo viveria para sempre. Como pode dizer que o Filho do Homem morrerá? Afinal, quem é esse Filho do Homem?”.
35 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “Wale laye-kolo pa sélimu ono-kinia molomba. Akumunga kiniá pa sendélimu ono-kinia molemo kinia ono pangi. Pe ono simbulumuni pipi naa sipili. Yombo simbulu tolina pulimú yombomo pulimú aulkamo kanopa imbi naa silimú.
35 Jesus respondeu: “Minha luz brilhará para vocês só mais um pouco. Andem na luz enquanto podem, para que a escuridão não os pegue de surpresa. Quem anda na escuridão não consegue ver aonde vai.
36 Kiniá pa sélimu ono-kinia molemo kene ‘Olio pa sélimunga yomboma molamili.’ ningu ‘Pa sélimu sika.’ ningu kuru mondangi.” nirimu.
36 Creiam na luz enquanto ainda há tempo; desse modo vocês se tornarão filhos da luz”. Depois de dizer essas coisas, Jesus foi embora e se ocultou deles.
37 Yesusini ⸤Pulu Yemone yu ‘kongono sendepili.’ nimba lipa mundorumu, yu pea kopu seko moloringili mele⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu yombomane kanoringi-na-kolo u kepe, kanoringi kinia kepe, “Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu yemo.” ningu kuru naa mondoringi.
37 Apesar de todos os sinais que Jesus havia realizado, não creram nele.
38 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane u nirimu mele pe kamu wendo ombámonga onone aku siku ningu kuru naa mondoringi. Aisayane nimbale:
38 Aconteceu conforme o profeta Isaías tinha dito: “Senhor, quem creu em nossa mensagem? A quem o Senhor revelou seu braço forte?”.
39 Aisayane aku nirimu akumunga ono Yesusi molemo nilimú mele ‘Sika.’ ningu kuru mondonge aulka se naa lierimu. Aku ningu kuru mondonge aulka se naa lierimumunga Aisayane ungu se pea nirimu, yuni bokuna torumu molemo, akumu i-sipa:
39 Mas o povo não podia crer, pois como Isaías também disse:
40 “Pulu Yemone ononga mongoma pipi sindipa,
40 “O Senhor cegou seus olhos e endureceu seu coração para que seus olhos não vejam, e seu coração não entenda, e não se voltem para mim, nem permitam que eu os cure”.
41 Aisayane Yesusinga tondolomo kanopale yuni Yesusinga aku sipa ninderimu.
41 As palavras de Isaías referiam-se a Jesus, pois viu sua glória e falou sobre ele.
42 Sika Juda ye awili awisilini Yesusi “molio.” nirimu mele ‘Kolo tokomo. Aku yemo naa molemo.’ ningu kuru naa mondoringi-na-kolo ononga ye awisilini ‘Yu aku yemo sika omba molemo.’ ningu kuru mondoringi. Aku-na-kolo ono Parisi yema pipili kolkole, ‘ ‘Yu sika.’ nimbu kuru mondolemolo mele nimbu para simulú kinia Parisi yemane Pulu Yemonga ungumu maku topo pilielemolo ulkamanga ‘naa waa.’ ningu kamu makoronge.’ ningu pilkuli, ningu para naa siringi.
42 Ainda assim, muitos creram em Jesus, incluindo alguns dos líderes judeus. Eles, porém, não declararam sua fé abertamente, por medo de que os fariseus os expulsassem da sinagoga.
43 Ono ‘Pulu Yemone kape nimbá kinia papu.’ ningu naa pilku, ‘Yombomane olio kape ningí kinia papu.’ ningu aku siku we molko, yu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele ningu para naa siringi.
43 Amaram a aprovação das pessoas mais que a aprovação de Deus.
44 Kanu-kinia Yesusini tondolo ru nimba nimbale: “Yomboma ‘Na molio niliu mele sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma na manjiku ‘Sika’ ningu kuru naa mondolemele. Na lipa mundorumu yemo kepe ‘Sika’ ningu kuru mondolemelela.
44 Jesus disse em alta voz às multidões: “Se vocês creem em mim, não creem apenas em mim, mas também naquele que me enviou.
45 Yombo ‘Na sika.’ ningu kuru mondolemele yombomane na kanolemele akumu na lipa mundorumu yemo kanolemelela.
45 Pois, quando veem a mim, veem aquele que me enviou.
46 ‘Yombo sene ‘Na molio niliu mele sika.’ nimba kuru mondomba yombo se simbulu tolina naa molopili.’ nimbu na ma-koleamanga pali pa sendélimu ma-koleana orundu.
46 Eu vim como luz para brilhar neste mundo, a fim de que todo aquele que crê em mim não permaneça na escuridão.
47 “Aku-sipa na-kolo yombo se nanga ungumu pilipale sengena panjipa naa semu liemu nane yu kote naa sendembo. Nane mana-yombomanga kote pilipu ‘mindili nongo molangi.’ nimbu naa orundu kanumu. ‘Ono lipu tapondopo mindili nolemolá aulkana wendo lipu, na-kinia molko kondonge aulkana lipu mondombo.’ nimbú orundu.
47 Não julgarei aqueles que me ouvem mas não me obedecem, pois vim para salvar o mundo, e não para julgá-lo.
48 — ausente —
48 Mas todos que me rejeitam e desprezam minha mensagem serão julgados no dia do julgamento pela verdade que tenho falado.
49 — ausente —
49 Não falo com minha própria autoridade. O Pai, que me enviou, me ordenou o que dizer.
50 Na pilkiru, ‘Tatane “Ni.” nimu-na niliu ungumuni yomboma alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu silimú.’ nimbu pilieliomonga yuni “Aku siku ningu si.” nilimú mele nimbu siliu.” nirimu.
50 E eu sei que o mandamento dele conduz à vida eterna; por isso digo tudo que o Pai me mandou dizer”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.