Hebreus 9
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤‘Karasinga kongonomo kinia ungu kondemo kinia olandopa, popo tondoli ye umanga kongonomo kinia ungu umu kinia maniandopa.’ nindu kanumunga kiniá ungu mare pea niembo.⸥ U ⸤Pulu Yemone Isirele yomboma kinia⸥ nimba panjipa mi lierimu ungumuni Pulu Yemo popo toko kape ningí mele nirimu ungu-manema perimu, kanu ungu umunga Pulu Yemo popo toringi ulka se mana gilierimula.
1 Obaibasit wantoro’ot nan ana maramaim, bora’ara’aten isan ana ofafar i ma’am naatu bora’ara’aten ana sis auman ana efan i hiwowab batabat.
2 Aku ulkamo serele-ulka se takoringi, akuna sukundu suluminia talo lierimu. Takokole, yunga suluminia kiyakondo lierimuna sepe-llame yopoko-pakara norumu mélemo kinia pellawa kaloli ‘Pulu Yemonga’ ningu taltoringi polomo kinia taltoringi, aku suluminiamo imbi leko ‘Suluminia Kake Sélimu’ niringi.
2 Yoyoban ana sis hiwowowab wanawanan ana itinin i iti na’atube, bar awan tetenane i kakafiyin, nati’imaim i ramef ana batabat efan hiyai, gem ta hiwowab hirouw imaim sibor ana rafiy hiya hisisibor.
3 Anjukundu múlu awili sulu sene pipi sirimu akuna anjukundu Suluminia Paa Kake Sélimu lierimu.
3 Faifuw hitaiy re’ere ufunane bar awan bairou’abin i kakafiyin, kakafiyin anababatun.
4 Pulu Yemo popo tongendo méle muna tolima kaloringi polo kou-gollo kandoringimu kinia okolo kou-gollo kandoringimu kinia aku méletolo aku koleamonga méletolo lierimu. Aku okolona sukundu kere-langi mana perimu mingi se kinia, Erononga apulu-mingi ambolorumu kiri-kiri serimu apulumu kinia, Pulu Yemone Isirele yomboma kinia mi lierimu unguma kou-pará talonga imbi topa mondorumu koutolo kinia, akuma perimu.
4 Nati’imaim i gemogem ta fi’ufiu afunin isan gold amaim hiwowab, naatu obaibasit ana Mouw gold amaim hiwowab hirouw. Nati Mouw wanawanan i manna ana kibub gold amaim hibu’ur hiwan, Aaron ana tu marasika rourin mamatar naatu kabay rebah rou’ab God ana tur 10 hikikirum auman hiwan hiya.
5 Aku okolomonga pipina ola méle talo mulu- koleana angello none selitolo Pulu Yemonga tondolomo molorumuna lierimutolonga kongomane pipimu kunungu mele pakondorumu. Aku pipimu ‘Pulu Yemone yomboma kondo kolopa ononga ulu-pulu-kirima mundupa kelenderimu pipimu’ niringi. Aku-sipa na-kolo kiniá ena se naa pelemomonga aku mélemanga ungu awisili manda naa nimbú.
5 Mouw tafanamaim tounamatarabe rou’ab hitar God ana taragub na’atube, bowabow kakafih notawiyen ana efanamaim bebeh hitatar hibatabat. Baise boun i men ana ma anikinitur iti sawar etei isah ana’omih.
6 Aku siku ⸤serele-ulkamo kinia akuna sukundu suluminiatolo kinia⸥ seko wamoko mélema seko wamoko akuna sukundu taltoko pora siringi kinia popo tondoli yema pulu polko suluminia kiyakondo lierimuna alieli sukundu pungu Pulu Yemo popo tondoli kongonomo se-pu-pu seringi.
6 Sis wanawanan sawar i iti na’atube hiyayabuna ufunamaim, firis hai bowabow isan mar etei hirur i bar awan tetenane imaim hibowabow.
7 Aku-na-kolo popo tondoli ye awili olandopamo mindi anjukundu suluminia lierimuna sukundu purumu. Alieli naa purumula. Kalia-ingi senga senga waltikele mindi purumu. We naala purumu. Kongi méle se topale meme mare memba sukundu pumbale yuni ulu-pulu-kiri naa pilipa walu serimuma kinia yombomane ulu-pulu-kiri naa pilku walu seringima kinia konopumuni pilipa aku mememo Pulu Yemo popo topa sirimu.
7 Baise sis awan bairou’abin i firis ukwarin akisinamo irur. Naatu nati i kwamur ta’imon wanawananamaim mar ta’imonamo rur. Runamih i men asir rurumih, baise rara boro nab narun i ana bowabow kakafih isan naatu sabuw hai kasiyomaim kakafih hisisinaf isan nasibor.
8 ‘Popo tondoli ye awili olandopamo yu manjipa Suluminia Paa Kake Selina sukundu pupili.’ nimba ungu-mane se perimu aku ulumuni olio lipa ora silimú mele Mini Kake Sélimuni nimba silimú. Akumu i-sipa: U Pulu Yemo popo toringi serele-ulkamo we giliepili olio Pulu Yemo molemona manda pumulú aulka se naa lierimu mele Mini Kake Sélimuni nimba silimú.
8 Anun Kakafiyin bebeyan bi’obaiyih Tafaror Bar sis awan bairou’abin Kakafiyin, Kakafiyin Anababatun ana ef men hibotawiy, anayabin bar awan tetenane imaim hibowabow.
9 Kanu serele-ulkana ulu seringimane olio kiniá molemoloma ungu se lipa ora silimú. Aku ulumuni olio lipa ora silimú mele i-sipa: U alieli Pulu Yemo popo toko we-mélema siku, kongi mélema kalko siringi akumane Pulu Yemo aku siku popo toringi yombomanga konopuna ulu-pulu-kiri perimuma kamu kulu naa tondorumu, we pilku mindi moloringi.
9 Sawar iti etei i ina’inan na’atube boun isan bi’obaiyit. Anayabin nati ana veya’amaim sabuw kwafirenayah siwar naatu sibor hibow hina hisisibor, dogoroh wanawanan hai naniyan hibaib i men kukusouwimih.
10 U Pulu Yemo popo toringi ungu-manemane kere-langi nongo, no nongo, kimbu ki kangima kulumiye tonge aku uluma mindi mane sirimu. Pulu Yemo yu ‘onone sumbi siku popo tonge kinia ono yombo konopu sumbi nilima nimba kanomba ulu kondema wendo ombámonga i ungu-mane yombomanga kangikundu senge mele sirimu ungu- manema iseli-u seko molangi.’ nirimu. ⸤Aku ulu u seringima manda naa serimu mele aku sipa olio kiniá lipa ora silimú.⸥
10 Sawar iti etei i biyat ana ofafar, bay aa, harew tom, naatu harew kif hai ef ta ta imaim hima hisinaf inan Regah ana ef boubun botawiy.
11 ⸤U aku sipa⸥ na-kolo kiniá Karasi yu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molemo, Pulu Yemone ‘méle peangama simbú.’ nirimu mélema yuni silimú. U Isirele yombomanga popo tondoli ye awili olandopamane kongi kera mélema kalko Pulu Yemonga kumbikerena pungu popo toringi serele-ulka akumu maniandopa; akuna seringi uluma maniandopala. Pe Karasi yu Pulu Yemo mulu-koleana molorumu koleana pumba popo to-porumu aku koleamo olandopa peangamo; akumu mulu-koleana gilimú serele-ulkamonga sukundu Karasi yu purumu aku serele-ulkamo mana-yombomane kini naa seringi, akumu mana lemó mélemanga mélse mólo.
11 Baise Keriso i na sawar gewasih himatar tema’ama hai Firis Gagamin matar, naatu in sis gagamin rousouwin anababatun imaim run. Iti sis men sabuw umahimaim hiwowab naatu men iti tafaram turin.
12 Yu Pulu Yemo mulu-koleana molorumu Suluminia Paa Kake Sélina kamu waltikele sukundu purumu. Aku-na-kolo akuna pumbándo u mana serele-ulkamonga sukundu pungíndu seringi mele yu naa serimu. Onone kongi meme pokore kinia kongi kao walo pokore kinia toko memema mingi senga kolko akumu Pulu Yemonga kumbikerena mengo puringi mele aku sipa naa serimu, mólo. Yunga mememo mindi yuyu memba pumba waltikele mindi Pulu Yemo popo topa sirimu. Aku serimumunga ‘olio ulu-pulu-kirimane ka sipa nokolemo mele naa sepili.’ nimba yunga mememone mindili nolemolá aulkana wendo lipa Pulu Yemo kinia kamu kopu sepo manda molomolo aulka pumulúmu akisinderimu.
12 Mar moumurih na’in isan mar ta’imon rara bai Bar Kakafiyin, Kakafiyin anababatun run, men goat o cow orot hai rara bai runamih. Baise Keriso taiyuwin ana rara bai run, naatu nati rara’amaim mar etei kakafin ana fafatumane rufamit tatit.
13 Pulu Yemone yombo kanopa ‘kangimanga kalaro molopili molemele’ nimba kanolemo yomboma ‘yuni kanopa ‘kake sepili molonge’ nimba kanopili.’ ninguli niringimuni, u kongi memema kinia kao peleama kinia toko memema kolko, kongi kao ambu kondoli, walo u naa lieli se toko ‘sepene nomba pora sipili.’ ningu kaloringi kinia norumu kekumu liku, memena sukundu ondoko munduku taltokole, kanu yombomanga kangimanga tanda sinderingi kinia kanu yomboma kelepa kanorumu kinia kangikundu yombo kake selima nimba kanorumu-kulu ⸤Pulu Yemo kinia kelko manda moloringi⸥.
13 Goat naatu cow orot hai rara naatu cow natun ana fufum sabuw kwafirenayah ofafar hi’astu’ub biyah hibokarit tema’am i biyahimaim tetata’asi’asiy saise hai gubagub hinaseser maiye.
14 ⸤Pulu Yemone ungu nimba panjipa mi lierimu ungu umunga uluma sengendo⸥ aku kongimanga mememane yomboma aku sipa lipa tapondorumu liemu pe Karasinga mememone kiniá paa olandopa manda lipa tapondolemo. Yu ulu-pulu-kiri se paa naa pepili alieli molopa mindi puli Mini Kake Sélimunga tondolomo yu-kinia molopili, yunga kangimu Pulu Yemo popo topa simbando yu kolorumu. Aku yemonga mememone olionga kangikundu mindi kulumiye naa tondolemo. ‘Yuni olio ulu-pulu-kiri selemolomonga kolea kirina pumbu molopo kinjipu mindi pulimolá ulu-pulu-kiri konopumuni pilielemoloma kulu tondolemomonga Pulu Yemone olio kanopa kiri pilimba ulu se konopuna naa pelemo.’ nimbu pilielemolo. Olione ‘Konde Mololi Pulu Yemonga unguma pilku liku yu kanopa peanga pilielemo uluma sangi.’ nimba aku serimu.
14 Baise Keriso ana rara i igewasin naatu ra’at kwanekwan. Anunin wanatowan ana fairamaim, Keriso taiyuwin biyan rousouwin it ata kakafin isan God siribuw. It ata kakafih tata’amaim nawiyit tan tamomorob iti rara’amaim it kusouwit, saise it tatan God wanatowanin isan tatabow.
15 ⸤Akumunga ungu se pea i-sipa: Karasini olionga ulu-pulu- kirimanga kolali sepa mindili norumu-na olio pipili naa kolopo Pulu Yemonga kongonomo manda semolo⸥ akumunga yunga mememo ondondopa kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone ungu nimba panjipa mi lierimu ungu kondemo Yesusini ‘Kamu wendo omba liepili.’ nirimu. Yombomanga nimba kolondorumu ulumuni ulu talo serimu.
15 Ana’an iti isan Keriso na obaibasit boubun ana orot foun batayan matar, saise sabuw iyab God rubinih wanatowan ana baigegewasin eomatanih nitih. Anayabin sabuw obaibasit atamaninamaim hima kakafih hisinaf obaibasit ana ofafar hi’astu’utu’ub hinan Keriso ana morobomaim tubunih hitit.
16 ⸤Karasi kolorumumunga pulumu niembo:⸥ Ye sene ‘pe walte na kolombo kinia nanga méle taltolioma nanga bolangomane liengi!’ nimba pepá topa nimba panjilimú. Aku-na-kolo bolangomane kanu mélema we manda naa limili. Pe lapa kololemo kinia yombomane kanokole ‘Manda. Kiniá lapane ‘Moke seko liengi!’ nimba panjerimu mele kamu liengi!’ nilimili.
16 Kwahan ana ef iti na’atube, orot yawasin ema’ama taintuwan ana kwahan boro men hinab, baise namomorob ana veya orot yait kwahan bain isan ana baibasit fefemaim kikirum boro i nab.
17 Ye sene ungu nimba panjilimú yemo we molemo kinia yunga ungu nimba panjilimúmu uluri manda naa selemo. Yemo kololemo kinia mindi ungu nimba panjilimú mele sika aku siku manda mélema limili.
17 Anayabin orot yawasin ema’am kwahan boro mi’itube hinab, baise namomorob ufunamaim i karam boro hinab.
18 Ulu-pulu akumu pilku seringi aku sipa, u Pulu Yemone ungu nimba panjipa mi lierimu mele ‘Wendo opili.’ ningu ⸤‘Mélse kolopili.’ ningu⸥ kongi méle se toko mememo ondoringi. ⸤Mélse naa kolkanje Pulu Yemone u nimba panjerimu mele wendo naa olka.⸥
18 Ana anaban nati isan, imih obaibasit atamanin ana veya, sawar etei i rara’amaim hin yabih himamatar.
19 ⸤I-siku mele seringi:⸥ Mosisini u ‘yomboma piliangi.’ nimba Pulu Yemonga ungu-manema pali nimba sipale kongi kao walo mare kinia kongi meme mare kinia topa memema mingina kolopa, no kinia topele-mapele topale, unju kanga isopo kola mare lipa sipisipi indi kondoli marene ka topale, memena sukundu mundupale Pulu Yemone sirimu ungu-manema molorumu bokuna kinia yombomanga kangina kinia tanda sipa kandondorumu.
19 Obaiyunen tur ofafaramaim tutufin etei Moses eo sabuw hinonowar ufunamaim, cow hai rara bai harew auman sartabir, naatu sheep bunibunin hinuw himanak inu’in bai momowar famenamaim iutan eotore butu’ub God ana Buk Firorow tafanamaim ta’asi’asiy naatu sabuw biyah auman ta’asi’asiy.
20 Tanda sipa kandondopa molopa nimbale:
20 Naatu sabuw iuwih, “Iti rara i God ana obaibasit kwa bai’ufnunin isan eo ebiyuni kwanabosiyasiyar.”
21 Aku sipa mele Pulu Yemo popo toko kaloringi serele-ulkamo kinia serele-ulkana sukundu Pulu Yemo popo tongendo taltoringi mélema kinia pali ⸤‘Pulu Yemonga méle kake selima liepili.’ nimba Mosisini kongi méle topa meme mingi senga ondopa⸥ mememo tanda sipa kandorumula.
21 Ef ta’imon Moses rara bai Sis Kakafiyin sisibin roun roun naatu kwafiren hai sawar etei biyahimaim ta’asi’asiy.
22 Pulu Yemonga ungu-mane se nimba perimu mele pilipale Mosisini aku serimu. Kanu ungu-manemo nimba molorumu mele i-sipa mele: ‘Méle awisili ‘Pulu Yemone kanopa ‘méle kake selima’ nimba kanopili.’ nimba mememane mindi manda sendemba. ‘Kongi senga mememo omba wendo pupili.’ ningu ‘Yu kolopili.’ ningu yunga nomi kari naa lenge kinia Pulu Yemone meme se omba naa pumbá kanopale mélsenga kalaro molo yombo senga ulu-pulu-kirima “Mania pupili. Kelepo naa kanombo.” manda naa nimbá.’ ungu-mane se aku sipa nimba pelemo.
22 Turobe ofafar eo na’atube, sawar etei hai kouksouwen i rara akisinamo, naatu rara men nasusuwa na’at bowabow kakafin ana notawiyen i en.
23 Pulu Yemone “Mélemanga kalaroma mememane topa mania mundundopili.” nimba ungu-mane akumu sirimumunga mulu-koleana lierimu mélema kepe mana manda manjiku sengendo Pulu Yemone nimba sirimu mele pilkuli seringi kanu méle none seli mana lierimuma ‘Kake sepili.’ ningu kongimanga mememane aku uluma seringi. Aku-sipa na-kolo mulu-koleana lemó mélema, sika mélema lémo, aku mélema ‘Kake sepili.’ ningu kongimanga memema ondolemolá kinia manda kake naa sendelka. ⸤Karasi yunga mememo ondopale kolorumu aku⸥ meme peanga paa olandopamone mindi manda kake senderimu.
23 Imih nati sawar tutufin etei i mar ana itinin i ana bai’u’ur, imaim hi’ufunun sibor hiya hikukusouwen. Baise mar ana sawar i sibor gewasinamak imaim hinakusouwen, men bobaituw hai rara.
24 Karasi yu ⸤kolopa lomboropa ola molopale⸥ ya mana Pulu Yemonga suluminia none seli seringi lierimu suluminia akuna sukundu naa purumu. Yu ‘Paa sika suluminiamonga pambo.’ nimba sumbi sipa mulu-koleana mindi purumu, we senga lupa mólo. Akuna ‘olio lipu tapondambo.’ nimba Pulu Yemonga kumbikerena pumba molemo.
24 Anayabin Keriso i men Sis Kakafiyin mar ana itinin sabuw hi’u’ur umahimaim hiwowowab runamih, baise it isat maramaim run God nanamaim bat it ebibaisit.
25 Ya mana-yombomanga nimba Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo Pulu Yemo molemo Suluminia Paa Kake Sélina kalia-ingimanga pali walte walte nimba méle lupamanga memema memba sukundu pumba ‘Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima we siye kolopili.’ nimba Pulu Yemo sirimu. Aku-sipa na-kolo ⸤ya mana Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamone⸥ yombomanga nimba aku sipa alieli Suluminia Paa Kake Sélimunga sukundu meme se lupa memba pu-pu-pu serimu mele Yesusi Karasini aku sipa ⸤Pulu Yemo molemo⸥ mulu-koleana alieli pumba yunga mememo popo topa si-pu-pu sembando naa purumu.
25 Firis Gagamin kwamur etei matan yi bobaituw hai rara bai Efan Kakafiyin Kakafiyin anababatun run sisibor, baise Keriso i men mar moumurih na’in biyan bai run siboromih.
26 Mana popo tondoli ye awili olandopamone serimu mele Karasini aku selkanje ⸤‘alieli mindili nambo.’ nimba⸥ Pulu Yemone u-pulu-pulu ma serimu kinia yuni pulu polopa mindili nomba pe yandopa yandopa mindili nomba mololepa pulka. Aku-sipa na-kolo aku naa serimu. Ma-kolea nondopa pora nimbá wale akumunga ‘Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima we siye kolopa kamu naa pilipa molopili.’ nimba mana omba, waltikele mindi yunga mememo olionga nimba ondondopa Pulu Yemo popo topa sirimu.
26 Nati na’atube tasisinaf na’at, tafaram mamatar ana veya na iti boun titit i boro biyababan moumurin na’in tab. Baise tana yomanin tatitit ana veya, Keriso mar moumurih na’in isan mar ta’imonamo na tit, bowabow kakafin souwin isan taiyuwin biyan siboromih yai.
27 — ausente —
27 Imih orot etei hai morob i boro mar ta’imon hinamorob, naatu morob ufunamaim etei boro God ana baibatiyen hinab.
28 — ausente —
28 Imih Keriso i mar ta’imonamo biyan siboromih yai, sabuw moumurih na’in hai bowabow kakafin notawiyen isan. Naatu boro mar bairou’abin namatabir maiye, men bowabow kakafin isan, baise sabuw iyab yawas wanatowan isan hima tekakaif nan niyawasih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.