Gálatas 3
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ono ⸤Karasinga yombo⸥ Gallesia molemele amu tolima, nane u Yesusi Karasi unju-perana uku toko panjeringi kolorumu mele nimbu sirindu kinia ono paa pilieringi yomboma, ono yombo nawene konopuma sepa sembambu sipa peke tondorumuye?
1 Kwa Galasia sabuw i kwabikoko’aw! Yait rarafi kwabi’afesair? Kwa etei matamaim Jesu Keriso onaf afe’en momorob isan, ayu bebeyan maiyow ana morob mi’itube i akubunabuna kwanowar.
2 Nane ono ungu paa selumu mangilipu piliambo: Mini Kake Sélimu ⸤aulka nambolkarenga⸥ liltingiye? ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku sengena panjiku seringimunga Mini Kake Sélimu liltingi, molo ⸤semane peanga topo sirindumu⸥ pilkuli ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga liltingiye?
2 Imih au baibat ta’imon anibat kwanao ana nowar. Anun Kakafiyin kwabaib i ofafar eo na’atube kwasisinaf imih kwabai, o Tur Gewasin kwanowar kwaitumatum imih kwabai?
3 Ono ⸤nambolka unguri pilkuli⸥ aku siku amu tolemeleye? U-pulu-pulu ⸤‘Karasinga yomboma molamili. Pulu Yemone olio kanopa peanga piliepili.’⸥ ninguli Mini Kake Sélimu liltingi kanumu, pe kiniá ⸤konopu topele toko⸥ onono ononga engemane ‘⸤Mosisini ungu-mane sirimuma pilipu lipu sepole⸥ aku sipu molamili.’ ningu pilielemeleye?
3 Kwa mi’itube’emih kwabikoko’aw! Kwa i Anun Kakafiyinamaim kwabusuruf; naatu boun i kwakokok taiyuw a fairamaim kwanakusouwimih kwabiwa’an?
4 ⸤‘Karasi sika.’ ningu kuru mondoringi kinia⸥ ulu ⸤peanga aku sipa⸥ mare ono-kinia wendo orumu akuma we wendo orumuye? ‘Uluma we wendo orumu. ⸤Wendo orumu kinia ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa lipa tapondolemo.’ ningu naa piliengi⸥ liemu paa kiri.’ konopu lekero.
4 Kwa iti biyababan kwabai kwabi’akir kwanotanot i yabin en ai ana yasisir en? Ige, iti sawar ibo anayabin auman o ana’an auman.
5 ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku selemelemonga Pulu Yemone yunga Minimu ono sipa, ono molemelena ulu-tondoloma selemonje, molo ⸤semane peangamo⸥ pilkuli ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga aku selemoye?
5 God Anun Kakafiyin ebit naatu wanawanamaim ina’inan ebiwa’an, anayabin ofafar eo na’atube kwasisinaf imih ebit o Tur Gewasin kwanowar kwabitumatum imih ebit?
6 Eporayamondo ⸤Pulu Yemonga bokuna nimba molemo mele⸥ pilku piliaa:
6 Abraham ana yawas mi’itube ma’am i kwana’itin; Buk eo na’atube, Abraham God itumitum, naatu i ana baitumatumamaim God bai, anayabin ana ef mutufurin God matanamaim.
7 Akumunga, ‘⸤‘Semane peangamo sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma Eporayamonga bolangoma molemele.’ ningu piliaa.
7 Imih kwa i kwanaso’ob, Abraham wawawan anababatun i sabuw iyab aurih baitumatum ema’am.
8 Pe wendo ombá mele Pulu Yemonga bokuna u molorumu. Pe Juda yombo naa molko yombo-lupamane ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga Pulu Yemone ono kanopale ‘Ononga ulu-pulu-kirima siye kolopo, ‘Konopu sumbi nimba pepili molemele yomboma.’ nimbu kanombo.’ nimbá mele Pulu Yemone u Eporayamondo semane peangamo pemba mele topa sipa nimbale:
8 Buk marasika eo baiman na’atube, God Ufun Sabuw baitumatumamaim boro nayamutufurih. Naatu imih Tur Gewasin Abraham isan eorereb. “O wanawanamaim God boro sabuw etei nigegewasinih.”
9 ⸤Pulu Yemone aku sipa Eporayamondo nimba panjerimu⸥munga yuni ⸤‘Pulu Yemo sika.’ nimba⸥ kuru mondorumu ye Eporayamo sewi anjipa sepa kondorumu kinia yandopa yandopa ⸤‘Pulu Yemo sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma kepe Eporayamo kinia pea sewi anjipa sepa kondolemóla.
9 Abraham itumatum naatu baigegewasin bai, imih sabuw iyab tibitumatum i baigegewasin tebaib i baib na’atube.
10 ‘⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilipu lipu sengena panjipu semolo kinia ⸤Pulu Yemone olio ‘ulu-pulu-kiri naa peli yombo sumbi nilima’ nimba kanomba.’⸥ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone ‘Molko kinjangi.’ nimbá. Pulu Yemone aku nimbámonga ungu se pilipuli aku nikiru akumu Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i-sipa:
10 Sabuw iyab ofafar tafan hitumatum hima tibi’ufunun, nati sabuw i o rarafen babanamaim tema’am. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait Ofafar Bukamaim hikirum inu’in mar etei men nati tur eo na’atube ebi’ufunun, nati orot i God ana orarafen babanamaim ema’am!”
11 ⸤Pulu Yemonga bokumuni nimbale:⸥
11 Imih boun i bebeyan ebi’obaiyit men yait ta ofafar eo’omaim boro ana ef nayamutufur nan God biyan natitamih. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait baitumatumamaim ana ef yamutufur na God baib, i akisinamo boro nama.”
12 ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane ⸤‘olio lipa tapondomba.’ ningu,⸥ kála seko lombolko senge ulumu kinia, ⸤‘Karasini olio lipa tapondomba.’ ningu⸥ kuru mondonge ulumu-tolo waltikele liku sere leko manda naa senge. Paa manda mólo! ⸤Mosisini ungu-mane sirimuma sengemonga ungu se Pulu Yemonga bokumuni nimbale:⸥
12 Ofafar ana bowabow i men ta baitumatumamaim ema’am, baise Bukamaim eo, “Orot yait sawar etei ofafar eo na’atube nasisinaf na’at boro nama.”
13 ⸤Pulu Yemone⸥ Karasi ‘Molopa kinjepili.’ nirimu-na yu sika molopa kinjerimu aku ulumuni, Karasi yuni olio ⸤Juda yomboma⸥ ungu-manemane ‘Molko kinjangi.’ nilimú aulkana wendo linderimu. ⸤Pulu Yemone Karasi sepa kinjerimumunga ungu-pulu se Pulu Yemonga bokumuni nimbale:⸥
13 Baise it etei ofafar ana orarafen babanamaim tama’am Keriso tubunit it ata orarafen i bai; anayabin Bukamaim eo, “Orot yait ai afe’en teo’onaf nati orot
14 ‘Pulu Yemone Eporayamondo ⸤‘Nuni kalko lini ye sene sembamonga mana-yomboma pali molko kondonge.’ nimba,⸥ nimba panjerimu ungu peangamo Karasi Yesusini ulu se sendembamonga Juda yombo naa molko yombo-lupama kinia pepili.’ nimba ⸤Pulu Yemone u⸥ olio kolea kirina molopo kinjipu mindi pulimolá aulkana wendo linderimu. ‘Mini Kake Sélimu liengi simbú.’ nimba, nimba panjerimu akumu ‘⸤‘Karasini senderimumu olionga nimba lipa tapondombando senderimu.’ ningu⸥ kuru mondonge yombomane paa liengi!’ nimba ⸤Pulu Yemone⸥ aku sipa nirimu.
14 Keriso iti sinaf saise baigegewasin God Abraham eo’omatan i Keriso Jesu’umaim tan Ufun Sabuw hitab, saise baitumatumamaim Anun Kakafiyin tatab God eo’omatanit na’atube.
15 Ango-keme, ⸤‘Ungu se mane simbumu sumbi siku piliangi.’ nimbu⸥ ya mana-yombomane ulu se selemele mele onone pilielemelemo nimbu siembo. Yombo talone “I-sipu i-sipu sambili.” ningu anju yando ungu se ningu panjilimbili kinia pe kanu ningu panjilimbili ungumunga yombo sene ungu se wendo naa limú, yombo sene ungu se sukundu naa mundulimú. Sika aku ungumu mana-yombotolone mindi ningu panjilimbili-na-kolo pe kanu ungumu yombotolonga sene topele naa tolemo. Ungumu ningu panjilimbili mele aku sipa we pelemo. ⸤Akumu manda manjipa, Pulu Yemone Eporayamo-kinia serimu mele lipa ora silimú.⸥
15 Taitu tuwai’inah, ayu i boro mar etei tasisinafumaim ao kwana’itin. Orot rou’ab sawar ta isan hairi hio hibasit wabih obaibasit ana fefemaim hikikirum boro men yait ta na’astu’ub o tafan naya’abar.
16 Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele i-sipa: “Pulu Yemone “Sembó.” nimba, nimba panjerimu ungumu ⸤olio Juda yombomanga anda-kolepa⸥ Eporayamo kinia yuni kalopa limbamo kinia olondo nimba, nimba panjerimu.” nilimú. “⸤Ye⸥ kalopa limbamo.” nilimú kanumu ⸤ye⸥ selumundu mindi nilimú. “Nuni kalko linimu.” nilimú. “Nuni kalko linima.” naa nilimú. Yombo awisilindu naa nilimú, selumundu mindi nilimú. Aku ⸤ye⸥ selu kanumu ⸤Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu.
16 Naatu boun kwana’itin, God ana omatanen ta Abraham eomatan, naatu uwan auman eomatan, Bukamaim i men hikirum hio wawawan, nati i men wanawan moumurih isah eo, baise uwan ta’imon isan eo. Nati uwan i Keriso.
17 I ungu nikirumunga pulumu i-sipa: ⸤Pulu Yemone “Aku sení kinia nane i-sipu i-sipu sembó.” nimba,⸥ nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu yu koronga kumbi lepa wendo omba perimu. Kanu ungumu u we pepili pe kalia-ingi po anderete kelepa teti omba purumu kinia ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma wendo orumu. ⸤Kanu ungu-manema sika pe akilepa wendo orumu-na-kolo⸥ Mosisini ungu-mane sirimumane Pulu Yemone u nimba panjipa mi lierimu ungumu manda naa topa mania mundumba, Pulu Yemone u nimba panjerimu ungumu we pemba mindi pelemo, ungu akumunga kongonomo mania manda naa pumbá.
17 Abisa ao anayabin i God Abraham hairi obaibasit ta hikirum in, imaibo kwamur 430 sasawar ufunamaim ofafar matar, imih men karam God ana obaibasit marasika kikirum boro ta’astu’ub naatu ana omatanen tabosair.
18 Yomboma Pulu Yemone “We simbú.” nirimu mélemo lingíndu Mosisini ungu-mane sirimuma pilku liku sekole kanu mélemo limolanje Pulu Yemone ⸤“We simbú.” nimba,⸥ nimba panjerimu ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondokole manda naa limola. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Eporayamondo “We simbú.” nirimu mélemo ungu nimba panjerimu ungumuni mindi aku mélemo yu we simbando yuyu pilipale nimba taltorumu. ⸤Eporayamone ulu se serimu-na kanopa peanga pilipale Pulu Yemone “Simbu.” naa nirimu. Yuni yuyu pilipale aku sipa nimba panjerimu.⸥
18 Anayabin God ana siwar ofafar tafanamaim tabatabat na’at, nati i ana omatanen tafanamaim boro men tabat, baise God ana bosiyasiyaramaim ana omatanen kaif Abraham baigegewasin itin.
19 ⸤Pulu Yemone “We simbú.” nirimu mélemo simbando yuni u nimba panjerimu ungumu pilipale simba⸥ liemu Mosisini ungu-mane pe sirimuma nambi semu-na sirimuye? Kanu ungu-manemane nambi selemoye? Aku, “Yomboma ulu-pulu-kirima selemele mele piliangi lipu ora siembo.” nimbale Pulu Yemone ⸤“I-siku saa. I-siku naa saa.” nimba⸥ kanu ungu-manema sirimu. ⸤Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando sirimuma naa pelkanje ulu-pulu-kirima sepole ‘Sepo kinjemulu.’ nimbu naa pilielemolá.⸥ Aku-sipa na-kolo ‘Kanu ungu-manema kamu pepili.’ nimba Pulu Yemone naa sirimu. Eporayamone kalopa limbamondo u nimba panjerimu kanu kalopa limba yemo ‘u naa opili ungu-manemane yomboma nokopili. Yu ombá kinia ungu-manemanga tondolomo mania pupili.’ nimba Pulu Yemone ungu-manema sirimu. Pulu Yemonga ungu-manema mulu-koleana angellomane yando ningu sinderingi, yomboma kinia mulu-koleana angelloma kinia suku-singina ye sene yando linderimu kinia kamu perimu. ⸤Kanu suku-singina yemo yu Mosisi kanumu.⸥
19 Imih ofafar ana’an i abisa isan matar? Ofafar mamatar ana’an i kakafih imaim itinin so’ob isan. Naatu imaim tabonawiyit tanan Abraham uwan isan God eo’omatan tan tatit. Iti ofafar i tounamatar hibai hire orot foun batayan hitin.
20 Pulu Yemone ungu-manema simbando suku-singina ye sene sinderimu, Pulu Yemone yuyu yombomando sumbi sipa ungu se naa nirimu, na-kolo ye sene yuyu ungu se sumbi sipa nimba panjilimú kinia suku-singina yombo sene unguri naa sendelemo. Pulu Yemo yu ye selu mindi molopa yuni yuyu sumbi sipa Eporayamo-kinia ungu se nimba panjerimu. Yombo sene suku-singina ungu se naa senderimu.
20 Naatu God Abraham omatanen bitin ana veya i men foun batayan orot biyanamaim sinaf, baise God akisin foun bat sinaf.
21 Pulu Yemone aku sipa serimu-kulu ⸤Mosisini Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤sinderimu ungu⸥ma kinia Pulu Yemone ⸤Eporayamo kinia⸥ nimba panjerimu ungumu kinia anju yando opa-tou mele molembeleye? Paa mólo! ⸤Pulu Yemone konopu talo lepale “Ungu-manemane ono nokopili siembo.” naa nirimu.⸥ Yomboma konde molko mindi puli ulu-pulumu manda simba ungu-mane se pelkanje Pulu Yemone kanu ungu-manema pilku liku selemele ⸤yomboma⸥ kanopa ‘⸤yombo⸥ sumbi nilima’ nimba kanolka. Pe olio aku sipa ungu-mane pelkamo pilipu lipu sepole konopu sumbi nimba pelima molopole yunga kumbi-kerena manda pumbu molemolá.
21 Kwanotanot ofafar naatu God ana omatanen hairi i tibigamigam? En anababatun, anayabin ofafaramaim orot ana yawas tabaib na’at, turobe orot ana ef yamutufurin isan boro ofafaramaim tan.
22 Aku-na-kolo aku sipa seli ungu-mane se naa perimu, naa pelemo. Pulu Yemonga bokumuni i-sipa mele nilimú:
22 Baise Bukamaim eorereb tanowar, tafaram tutufin etei i bowabow kakafin ana fair bai karatan. Imih ef ta’imon God ana omatanen bain nowatamih matar isan i Jesu Keriso akisinamo tanitumitum.
23 Yesusini olionga nimba senderimu mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondomolo aulkamo u wendo naa opili Mosisini ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤sirimu⸥mane olio “Mongo língi kene mindili nangi.” nimbándo ka mele sirimu. Yesusini pe omba olionga nimba senderimu mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumu ulka-ki mele lepa, ungu-mane u perimumanga ka-ulkamonga lloko mele perimu kanumu pe ki lindimbamonga Mosisini u sirimu ungu-manemane aku serimu.
23 Baitumatum i ufibo natit, baise wantoro’ot i ofafar buwit ana dibur yariyit tama nan imaibo baitumatum natit irerereb.
24 ⸤I-sipu mele nikiru:⸥ ‘ ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanopili.’ ningu ‘Karasini olionga nimba senderimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ nimba Karasi u mana naa opili Pulu Yemone ‘Ungu-manemane olio yunga nokondopili.’ nimba, ungu-manema sirimu.
24 Isan imih ofafar i ata bai’obaiyen orot na’atube bonawiyit tana Keriso biyan tatit, naatu boun i baitumatumamaim ata ef yamutufur God nanamaim tatit.
25 Aku-sipa na-kolo kiniá olio Karasini senderimu mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondopo molomolo aulkamo wendo omba pelemo-na ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane u sirimumane olio naa nokolemo.
25 Imih it boro men ofafar ana bonawiyenamaim tanama’amih, nati i sawar, anayabin boun i baitumatum ana veya tit.
26 — ausente —
26 Naatu kwa etei’imak baitumatumamaim kwana Jesu Keriso bairi kwaita’imon God natunatun kwamatar.
27 — ausente —
27 Keriso wabinamaim bapataito kwabai ata kou’ay ta’imon matar, imih Keriso ana yawas a faifuwamih kwa’us.
28 ⸤Ono pali Karasinga yombo molemelema⸥ Juda yomboma lupa, Juda yombo naa molemele yomboma lupa mólo; kou-mone naa liku we kendemande kongono sendeli yomboma lupa, we molemele yomboma lupa mólola; yema lupa, amboma lupa mólola; kiniá ono pali Yesusi Karasinga yombo talape selumu mindi molemelemonga yombo lupa lupama naa molemele.
28 Imih kwa i men a itinin tata’amih, men Jew o Ufun Sabuw, men akir o roufamen sabuw, men orot o babin, kwa etei i ta’imon Keriso Jesu ana baita’imonin wanawananamaim kwama’am.
29 Ono Karasinga yomboma molongi liemu ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemelela; Pulu Yemone u ⸤Eporayamone kalopa limba yomboma⸥ “Simbu.” nimba, nimba panjerimu mélemo ono pea lingí.
29 Keriso kwa nowa namamatar na’at, kwa i Abraham wawawan naatu God abisa eo’omatan boro kwanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.