Atos 18
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs ARA
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Pe Pollo Atene taono mundupa kelepa kolea-awili Korini purumu.
1 Depois disto, deixando Paulo Atenas, partiu para Corinto.
2 Korini akuna Juda ye se molorumu, yemonga imbimu Akuwilla. Yunga pulu kolea Pondasi. Yu kinia yunga menu Pirisilla kinia olo kolea Italli poropinji molkole nondoko mele kolea-awili Korini yando ongo molangili Pollo yu pe orumu. Romo koleamanga pali nokorumu ye nokoli kingimuni u nimbale: “Juda yomboma pali kolea-awili Romo munduku kelko pangi.” nimba panjerimu-kulu oringili. Pollo olo moloringilina pumbale nirimumuni,
2 Lá, encontrou certo judeu chamado Áquila, natural do Ponto, recentemente chegado da Itália, com Priscila, sua mulher, em vista de ter Cláudio decretado que todos os judeus se retirassem de Roma. Paulo aproximou-se deles.
3 olo serele-ulka seko mo seringili mele yu aku sipa u sepa mo serimumunga yu olo kinia kopu seko molko kou-mone lingí kongono seringi.
3 E, posto que eram do mesmo ofício, passou a morar com eles e ali trabalhava, pois a profissão deles era fazer tendas.
4 ‘Juda yomboma kinia Pulu Yemonga ungu pilieringi yombo-lupama kinia onone ⸤Yesusi yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molopa, olionga nimba kolondopa, lomboropa ola molorumu mele⸥ ‘Paa sika.’ ningu pilku kuru mondangi.’ nimba Pollo yu ⸤Juda yombomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemanga pali ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba ono-kinia angelema nimba tondolo mundupa ta nimba nimba sirimu.
4 E todos os sábados discorria na sinagoga, persuadindo tanto judeus como gregos.
5 Aku-na-kolo Saillas kinia Timotitolo kolea Masedonia poropinji munduku kelko kolea-awili Korini oringili kinia Pollo ⸤serele-ulka kongono serimumu mundupa kelepa,⸥ walemanga pali Juda yomboma ungu nimba sipa tondolo mundupa nimbale: “Yesusi yu Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nimba molorumu.
5 Quando Silas e Timóteo desceram da Macedônia, Paulo se entregou totalmente à palavra, testemunhando aos judeus que o Cristo é Jesus.
6 Aku-na-kolo yuni nirimu mele Juda yombomane pilku naa liku, ungu-taka tondoringi kinia ‘Seko kinjikimilimanga nane ono mundupu kelkero mele kanangi.’ nimba yuni yunga wale-pakolina norupulu lierimuma tanda sipa eltopa onondo nimbale: “Ono seko kinjikimilimunga Pulu Yemone ono mindili simu liemu méle onongamo. Nanga ungu se mólo. Onone ungumu pilku mokoli seko “Mólo.” nikimilimunga umbuna menge kinia ulu onongamo. ‘Ye nokoli Karasimunga ungumu naa pilimulú.’ nikimili-na kiniá na ono Juda yomboma mundupu kelepo yombo-lupama molemelena pukuru.” nirimu.
6 Opondo-se eles e blasfemando, sacudiu Paulo as vestes e disse-lhes: Sobre a vossa cabeça, o vosso sangue! Eu dele estou limpo e, desde agora, vou para os gentios.
7 Kanu-kinia Pollo Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo mundupa kelepa ulka se nondopa gilierimuna purumu, kanu ulka pulu yemo, yemonga imbimu Tisias Jasitas, yu Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondorumu yemo.
7 Saindo dali, entrou na casa de um homem chamado Tício Justo, que era temente a Deus; a casa era contígua à sinagoga.
8 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo nokorumu ye nokolimu, yemonga imbimu Kirisipas, yu kinia yunga ulka moloringi yomboma pali Pollone nirimu Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ ‘Yu sika ⸤Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu pilku kuru mondoringi. Korini yomboma Pollone ungu nirimumu pilieringi yombo awisili ‘Sika nikimu.’ ningu ⸤konopu topele toko⸥ no liltingi.
8 Mas Crispo, o principal da sinagoga, creu no Senhor, com toda a sua casa; também muitos dos coríntios, ouvindo, criam e eram batizados.
9 — ausente —
9 Teve Paulo durante a noite uma visão em que o Senhor lhe disse: Não temas; pelo contrário, fala e não te cales;
10 — ausente —
10 porquanto eu estou contigo, e ninguém ousará fazer-te mal, pois tenho muito povo nesta cidade.
11 Akumunga Pollo Korini yomboma Pulu Yemonga ungumu mane sipa molopili kalia-ingi selu oli talo-pakara omba purumu.
11 E ali permaneceu um ano e seis meses, ensinando entre eles a palavra de Deus.
12 Ye Gallio yu kolea Akaya poropinji Romo gapomano endisi molorumu kinia Juda yomboma Pollo-kinia mumindili kolko maku toko ongo yu ambolko likuli, Gallio molorumuna mengo pungu kote sendeko ninguli:
12 Quando, porém, Gálio era procônsul da Acaia, levantaram-se os judeus, concordemente, contra Paulo e o levaram ao tribunal,
13 “I yemone olio ⸤Juda yombomane⸥ ungu-mane pilipu selemolo mele naa nimba, Pulu Yemonga ungu-mane sipa, Pulu Yemo kape nimbu imbi manda ambolopo paka tondomolo mele nilimúmu manda naa selemo.” niringi.
13 dizendo: Este persuade os homens a adorar a Deus por modo contrário à lei.
14 Pollone pundu topa ungu se nimbá serimu kinia Gallione Juda yemando nimbale: “I yemone Romo gapomano ungu-mane se pulua tolka molo yombo se sepa kinjilkanje ono Juda yemane kote papu sendelemolá, nane ononga ungumu pilka.
14 Ia Paulo falar, quando Gálio declarou aos judeus: Se fosse, com efeito, alguma injustiça ou crime da maior gravidade, ó judeus, de razão seria atender-vos;
15 Aku-na-kolo onone ononga unguma kinia imbima kinia ungu-manema kinia nilimili puluma akumanga ongo yu kote sendekemelemo manda naa sekemo. Ono onono anju pungu piliangi. Nane i kotemo naa pilimbu.” nirimu.
15 mas, se é questão de palavra, de nomes e da vossa lei, tratai disso vós mesmos; eu não quero ser juiz dessas coisas!
16 Aku nimbale, yuni ono kotena makoropa pena mundorumu.
16 E os expulsou do tribunal.
17 Akumunga, Juda yombo lupamane pali Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo nokorumu ye nokoli Sotenis ambolko liku, Gallio kanopa molopili yu toringi. Aku-na-kolo Gallio yu aku seringi mele kanopale siye kolorumu.
17 Então, todos agarraram Sóstenes, o principal da sinagoga, e o espancavam diante do tribunal; Gálio, todavia, não se incomodava com estas coisas.
18 Pollo wale awisili kolea-awili Korini we molopale nirimumuni, pe Karasinga yombomando nimbale: “Na pukuru. Ono konopu pe nipili molko kondaa.” nimbale yu pumba, Sengiria taono nomu kelona pumba, sipina kolea Siria poropinji purumu. Akuwilla kinia Pirisilla-tolo Pollo pea kopu seko puringi. Sipina u naa pumba Sengiria taono we molopale yuni Pulu Yemo kinia “Ulu se paa sika sembó.” nimba mi lepale yunga penge-indi ye sendo “Porondou.” nirimu.
18 Mas Paulo, havendo permanecido ali ainda muitos dias, por fim, despedindo-se dos irmãos, navegou para a Síria, levando em sua companhia Priscila e Áquila, depois de ter raspado a cabeça em Cencreia, porque tomara voto.
19 — ausente —
19 Chegados a Éfeso, deixou-os ali; ele, porém, entrando na sinagoga, pregava aos judeus.
20 — ausente —
20 Rogando-lhe eles que permanecesse ali mais algum tempo, não acedeu.
21 — ausente —
21 Mas, despedindo-se, disse: Se Deus quiser, voltarei para vós outros. E, embarcando, partiu de Éfeso.
22 Sipimu pumba kolea-awili Sisaria lierimu kinia Pollo mania pumbale, Karasinga yombo talape ⸤kolea-awili Jerusalleme⸥ moloringina olando pumba “Ono manda molemeleye?” nimbale, kelepa ⸤kolea-awili Sisaria maniando omba sipi senga⸥ kolea-awili Andiyokondo kamu purumu.
22 Chegando a Cesareia, desembarcou, subindo a Jerusalém; e, tendo saudado a igreja, desceu para Antioquia.
23 Kolea-awili Andiyoko molopili wale awisili omba purumu kinia pe yu kelepa kolea-awili Andiyoko mundupa kelepa, kolea Gallesia poropinji kinia Pirisia poropinjitolonga pumba aku koleatolonga lierimu koleamanga pali andopa “Yesusinga lombili andoli yomboma yunga ungumu komu naa sindiku, siye naa kolko mimi siku pilku molaa.” nimba, nimba silipa purumu.
23 Havendo passado ali algum tempo, saiu, atravessando sucessivamente a região da Galácia e Frígia, confirmando todos os discípulos.
24 Juda ye senga imbi Apollos, kanu yemonga pulu kolea Allekesandia, yu Epesasi taono orumu. Yu ungu paa nimba kondopa, Pulu Yemonga bokuna molemo unguma pali pilierimu yemo.
24 Nesse meio tempo, chegou a Éfeso um judeu, natural de Alexandria, chamado Apolo, homem eloquente e poderoso nas Escrituras.
25 Ye-Awilimuni yomboma molko kondongendo senge aulkamo akisinderimu mele u yu mane siringi pilipale, Yesusinga semanemo yomboma sumbi sipa topa sipa, paa tondolo mundupa nirimu, aku-na-kolo yu No Lindeli Jonone yomboma no lindimbando mane sirimu mele mindi pilipale mane sirimu.
25 Era ele instruído no caminho do Senhor; e, sendo fervoroso de espírito, falava e ensinava com precisão a respeito de Jesus, conhecendo apenas o batismo de João.
26 Apollos yu Epesasi taono ombale, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pulu polopa ungumu nimba simbando pipili naa kolopa tondolo mundupa nirimu. Akuwilla kinia Pirisilla-tolo yu ungu nirimu mele pilkuli olonga ulkana mengo pungu, Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa paa mindili naa nongo molko kondonge aulkamo akisinderimu mele pali kamu mimi siku ningu siringili.
26 Ele, pois, começou a falar ousadamente na sinagoga. Ouvindo-o, porém, Priscila e Áquila, tomaram-no consigo e, com mais exatidão, lhe expuseram o caminho de Deus.
27 Pe Apollos “Na kolea Akaya poropinji pambo.” nirimu kinia Karasinga yombo Epesasi taonona moloringimane yundu ninguli: “Papu nikinu. Nu Karasinga kongono kolea Akaya poropinji pungu se-pani.” ningu, ‘Yesusinga lombili andoli yombo kolea Akaya moloringimane yu kanoko imbi sikuli ‘Pea molamili.’ niengi.’ ningu pepá toko siringi. Yu pepámo memba kolea Akaya poropinji pumbale nirimumuni, Pulu Yemone we kondo kolorumumunga Ye-Awili Yesusinga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoko Karasinga yomboma moloringima Apollosini ono paa lipa tapondorumu.
27 Querendo ele percorrer a Acaia, animaram-no os irmãos e escreveram aos discípulos para o receberem. Tendo chegado, auxiliou muito aqueles que, mediante a graça, haviam crido;
28 Yomboma kanoko molangi Apollos tondolo mundupa, Juda yombo “Yesusinga ungumu nikimili akumu kolo tokomele.” niringima kinia yu-kinia angelema niringi, Yesusi yu sika Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molorumu Pulu Yemonga bokuna nimba molorumu mele mimi sipa lipa ora sipa mane sirimu.
28 porque, com grande poder, convencia publicamente os judeus, provando, por meio das Escrituras, que o Cristo é Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.