Apocalipse 11

PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Manda manjeli koló pepena se na sipa nimbale: “Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemo kinia akuna mélema popo toko kalolemele polomo kinia akutolo pungu manda manjiku, akuna Pulu Yemo popo toko kape ningu imbi ambolko paka tondoko molemele yomboma kambu siliani pu.” ⸤nirimu.⸥
1 Imaibo fufufunen ana isikar ta tutukabe hibai hitu naatu hi’uwu, “Kwen God ana Tafaror Bar naatu sibor ana gem kufufunen, naatu sabuw kwafirenayah auman kwiyab.
2 Aku-na-kolo Pulu Yemonga ulka-tembele palana sukundu koleamo yombo talape lupama sirimulu kene akumu manda naa manjani. Kanu yomboma Pulu Yemonga kolea awili kake sélimunga kululiku andoko molangi oli paono talo kelepa talo omba pumbá.
2 Baise seboseb tetenane hikuru’uru’um inihamiy, men inafufunimih, anayabin nati i Eteni Sabuw hitih. Naatu nati Ufun Sabuw boro sumar 42 wanawananamaim nati Tafaror Bar kakafiyin merarawat hinawas fufufur nare.
3 Nane nanga unguma andoko ningu sindingilí yetolo ‘Olo tondolo pupili.’ nimbu enge simbú kinia wale wane tausini tu anderete sikiti andoko nane ungu-umbu tondomboma pilku pe wendo ombá mele ningu siliku andongele. Yomboma kola-ulka molongendo méle pingi kirima pakolemele mele olo aku siku wale-pakoli pingi kirima pakoko yomboma nanga unguma ningu siliku andongele.” nirimu.
3 Naatu ayu boro fair au kourerebayah orot rou’ab anitih, i boro dawer faifuw hina’osen veya etei 1,260 wanawananamaim dinabatur hinao rerereb”.
4 I yetolo u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Sekarayane “Unju ollipi talo kinia sepe-llame talo kinia ma-koleamo nokolemo Ye Nokoli Ye Awilimunga kumbikerena gilimbili.” nirimu akumu i yetolondo nirimu.
4 Iti dinab orot rou’ab ana itinin i ai olive rou’ab naatu ramef rou’ab na’atube, mar tafaram etei ana Regah nanamaim tebatabat.
5 Yombo sene kanu yetolo ulu se sepa kinjimba sembá kinia olonga kerena sepe wendo omba olonga opa-touma nomba kondomba. Yombo sene ‘Olo ulu se sepo kinjambo.’ nimbá yombomo yu paa sika aku sipa kolomba.
5 Orot babin yait nasinaftobon biyababan baitihimih nabiwa’an, wairaf boro awahine natit hai rakit na’ar fufurih, orot yait biyababan baitihimih nabiwa’an ana morob boro iti na’atube namorob.
6 Olo Pulu Yemonga ungu wendo ombá mele ningu siliku andongele kinia ‘Lo naa opili.’ ningu pipi singilí engemo olo-kinia pembala. Olone ‘Noma meme topili.’ ningilí engemo olo-kinia pembala. Olone ‘Mana we-yomboma ulu umbunama wendo opili.’ ningilí engemo pembala. Aku siku olone ‘Yomboma mindili simbulú.’ konopu lengele kinia manda mindili singilí.
6 Iti orot hairi i fair hibai dinabatur hio’orereb ana veya, auyom mar boro hinahir toun men nayar, naatu fair hibai harew boro hinabotabir rara namatar, naatu sawow yumatah ta ta hinakokok sinaf mataramih boro hinasinaf hinamatar.
7 Olone Pulu Yemonga unguma andoko ningu siku pora singilí kinia méle-takara enge nili se komuru se paa lepa mindi pumba pora naa nilimúmunga wendo olemomo wendo omba olo molongelena ‘Tambo.’ nimba omba olo topa kondomba.
7 Naatu hinaorereb nasasawar, sawaidab boro Sou Awan Wanu’uminane nayen baiyow nabusuruf nanunih hinatit na’asbunubunuwih hinamorob.
8 Olonga ónotolo kolea-awili, u olonga Ye-Awilimu unjuna toringi kolorumu kolea paa awili akumunga aulka senga akuna we lemba. Aku koleamo imbi leko ungu-iku tokole ‘Sodomo’ ningu ‘Isipi’ nilimili.
8 Naatu biyah boro bar merar gagamin ef yanamaim hina’in, hai Regah hio’onafimaim. Sabuw nati bar merar gagamin wabin i Sodom o Egypt hai i’inan hiwabih.
9 Yombo talape lupa lupama, ungu lupa lupa leko, kangi lupa lupa gilipa, kolea lupa lupa molonge yombomane olonga ónotolo neme-neme ningu kano-pu-pu senge-na-kolo marene ‘Óno samili.’ naa ningí. Aku seko molangi wale yopoko omba pumba kise-sipamo wendo ombá.
9 Veya tounu naatu veya baikwafi’inin turin, sabuw tafaram ta ta, big ta ta, tur ta ta, biyah ta ta boro hinanuw biyah hina’itan naatu bow ya isan boro hinakwahir hina’in.
10 Mana molonge yombomane olonga ónotolo kanokole konopu siku, kere-langi koyoko nongo, ononga pulu lemó yomboma mélema we siku mundungí. Kanu yetolone mana molonge yomboma u mindili liku singilímunga aku senge.
10 Tafaram ana sabuw boro orot rou’ab himomorob isan hinaru’ay hiniyasisir, turahinah bairi hai siwar hinafarambonen, anayabin iti dinab orot rou’ab i biyababan gagamin maiyow hibai hina tafaram wanawanan sabuw tutufin etei isah.
11 Aku-sipa na-kolo wale yopoko omba pumba kise-sipamo wendo orumu kinia Pulu Yemone konde mololi popomo lipa mundorumu kinia yetolonga kangina sukundu purumu kinia olo konde molko ola gilieringili kinia yombomane kanokole paa pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi.
11 Baise veya toun ana turin auman ufunamaim yawas ana’a’ar tainen Godane na biyah wanawanan run naatu himisir ah yan hibat. Naatu sabuw iyabowat hinuw hi’i’itih ana veya hai bir ra’at.
12 Kanu-kinia olone mulu-koleana ungu se tondolo mundupale nirimumu pilieringili. Kanumuni olondo nimbale: “Inia olando wale.” nirimu. Kanu-kinia olonga opa-touma kanoko giliangi olo kupa senga mulu-koleana olando puringili.
12 Naatu orot fanan aumetawat maramaim dinab orot rou’ab isah eo, “Kwayen kwana iti’imaim!” naatu hai rakit sabuw hibat himtitiyih hiyen mar wakasakas wanawananamaim hirun.
13 Olando pungilí puringili kinia waltikele ma jimi-jimi tondolo mundupa serimu kinia kolea-awilimu ówa topa rureponga talo sepa, ówa senga ulka mélema pali topa kalorumu. Ma jimi-jimi serimumuni yombo sepen tausini topa kondorumu kinia yombo naa kolko we moloringimane paa pungu-pungu ningu mini-wale munduku mulu-koleana molemo Pulu Yemo kape ningu yunga imbi ambolko paka tondoringi.
13 Nati ana maramaim iriyoy fairin anababatun tit bar merar auwaraunane turin gurus. Sabuw etei 7,000 eas bunubunuwih himorob, afa morobo’e erebirubir merarayow mar ana God hitin.
14 Ulu umbuna talo-sipamo pora nimu; yopoko-sipamo nondopa wendo ombá sekemo.
14 Bai’akir bairou’abin sawar, naatu bai’akir baitounin boro’omo natit!
15 Kanu-kinia pe angello yopoko-pakarane bikolloma amboloringimanga yopoko-pakara sipamone yunga bikollo ungu sirimu kinia mulu-koleana kere awisilinga ungu se tondolo mundupa wendo omba nimbale:
15 Tounamatar bai seven ana tour babin niduw, naatu maramaim fanah gagamin maiyow tit hio, “Tafaram ana aiwob i na, it ata Regah ata God ana aiwobomih matar naatu i ana Roubinayan orot auman,
16 Kanu-kinia ye awili towapu Pulu Yemonga kumbikerena ononga ye nokoli kingi polomanga moloringi akuma mania pungu tamalu peko Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondokole
16 Naatu regaregah ai’in nah 24 hai urama’ama’amaim hima’am God nanamaim yumatah aubabe hira’iy God hikwafir,
17 ninguli:
17 hio,
18 Koleamanga pali we-yombomane
18 Tafaram tutufin wanawanan Eteni Sabuw God men hisusu’ub yah so’ar naatu boun o ayaso’ar na.
19 ⸤Ye nokoli towapu seluni ‘Pulu Yemo imbi ola molopili.’ ningu aku siku niringi⸥ kinia Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembele mulu-koleana sukundu gilierimu akumu kuna lipa lierimu, akuna sukundu Pulu Yemone mi lepa nimba panjerimu ungumu sukundu perimu okolomo mona lierimu kanorundu. Kanu-kinia kariapá sepa, ungu mare wendo omba, mulú kilkala nimba, ma jimi-jimi sepa, lo kopu-mongo awisili torumu.
19 Imaibo God ana Tafaror Bar maramaim botawiy naatu ana bar wanawanan omatanen ana mouw inu’in hi’itin, naatu namanamar bokiyakiyat, farafarar rouware, iriyoy me ibiguw, naatu toun kabay totomar tounabe yar re.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.