1 Coríntios 4
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO (UBU-ANDELALE) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Akumunga, Apollos olto molembolo mele yombomane pilku kanonge mele i-sipa: Olto Karasinga kongonomo sendeli kendemande-yetolo molopo, ungu u lopi sepa perimuma Pulu Yemone u nimba pára naa sirimu unguma nokopo yomboma nimbu silimbulu yetolo molembolo. ‘Aku siku yetolo molembele.’ ningu piliengi liemu papu.
1 Naatu boun it i Keriso ana akir wairafih na’atube sabuw hina’itit, naatu God ana buriburih koubuna’ayah na’atube hina’itit.
2 Akumunga ungu se pelemóla: Yombo sene yombo senga kongonomo sendelemo yombomone yunga ye awilimuni ‘Sei.’ nilimú mele paa mimi sipa pilipa sepili. Mimi sipa pilipa naa semu liemu manda mólo, ono pilielemele.
2 Naatu sabuw iyab hitutumih iti bowabow hibitih hai orot ukwarih isah hinabosunusunub.
3 ‘⸤Nane kongono selio mele⸥ onone molo kote sendelemo ye sene kanoko apuruku ⸤ ‘Mimi sipa sepa kondolemonje.’ ningu⸥ kanongi liemu unguri mólo.’ nimbu konopu kimbu sipu naa molio. Nanu kepe selio mele naa apuruliu.
3 Ayu au yawas kwanafufun o sabuw au yawas hinafufufun isan men abiyababan. Anababatun a tur ao’owen taiyuwu au yawas men afufufun.
4 Nane nanga konopumuni pilipuli ‘⸤Pulu Yemone “Sei.” nilimú kongonomo sepole⸥ sika ungu se sepo naa kinjiliu.’ nimbu pilielio-na-kolo ‘Nane sika sepo naa kinjiliu. Na ye sumbi nili se molio.’ nanu manda naa nimbú. Nane kongono selio mele Ye-Awilimuni yuyu pilipa apurulimú.
4 Ayu taiyuw au not iu’uwu men kakafin ta asinaf, baise boro men nati’imaim anab au kakafin en ana’omih. Regah akisin boro ayu nibatiyu.
5 Akumunga, ‘Ye-Awilimuni omba kote piliepili.’ ningu nokoko molkole iseli-u yombomane uluma selemele mele onone naa apurangi. Yu ombale simbuluna pelemo uluma ‘Pa selina mona liepili.’ nimba, yombomane uluma sengendo konopumane pilielemele mele mona nimba pára simba. Aku sembá walemonga Pulu Yemone olione selemolo mele pilipa apurupale ⸤sepo kondolemolo ulumanga⸥ olio kape nimbá.
5 Isan imih orot babin baibatiyin isan veya hiyai’iyai boro enan, kwanakaif Regah nan natitabo. I nanan ana veya gugumin wanawanan abisa wa’iwa’irin inu’in marakaw boro nakusisiar narun naatu orot dogoroh ana wa’iwa’irin etei boro nabow hinatit hinirerereb. Imaibo orot ta’ita’imon abisa hisisinaf isan God boro nabora’ara’ahih.
6 Ango-keme, ⸤nane ‘Nokoli yombomanga unguma mimi siku pilku kongono seko kondangi.’ ⸥ nikiru mele ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu ‘Apollos oltone selembolo mele kanangi.’ nikiru. ‘Semboló mele pe kanokole ungu se pelemomonga pulumu ono manda sumbi siku piliangi.’ nimbu molio. Kanu ungumu i-sipa:
6 Taitu, boun ayu akokok Apollos airi biyai’imaim bai’obaiyen ta anayai kwata’itin, saise tur abisa hio hikikirum yabin kwanaso’ob. “Tur abisa hikikirum ana fofoninamaim kwanao, men kwanatetebon.” Orot ta kwanabora’ah naatu ta kwananuw furuw kwanau kwaniyimih.
7 ⸤Ono ‘Yombo awilima molemolo.’ nilimili ango-keme,⸥ ‘Olio imbi molopili. Yombo lupama imbi naa molopili.’ nawene nilimúye? Ono méle peanga liltingima ⸤Pulu Yemone⸥ naa sirimuye? Pe tondolo liltingima Pulu Yemone simu liemu nambi semu-na ononga imbima onono ambolko paka toko kape nilimiliye?
7 Yait eo kwanowar kwa i turanah etei tafahimaim? Sawar etei kwabow kwama’ama etei i God it. Aisim taiyuw kwabobora’ara’ahi, ana itinin iti usar i kwabai kwaniyibe?
8 ‘Méle awisili koronga manda liltimulu. ⸤Minimunga⸥ méle awisili taltopo manda molemolo.’ ningu pilielemeleye? ‘Koronga ⸤Karasi kinia pea⸥ kamako kingima molopo yomboma nokolemolo.’ ningu pilielemeleye? Aku liemu olto pea aku sipu naa molemolo akumu kiri. Aku-sipa na-kolo ‘Ono aku siku naa molemele.’ konopu lekero. ‘Ono paa sika ye nokoli kingima molemolánje papu. Aku lelkanje olto ono pea kingima molemolá. Aku lelkanje papu.’ konopu lekero. ⸤Aku-sipa na-kolo olio iseli-u kingima naa molemolo.⸥
8 Kwa a kok sawar etei i kwabow karam kwama’am. Naatu boun kwa i totobuyoy wairaf kwamatar, kwana kwai’aiwoboka, aki baise en. Au notamaim akokok mi’itube kwati’aiwob gewas, saise aki auman bairit tati’aiwob youn.
9 ⸤Olio molemolo⸥ mele nane pilkirumu niembo: ‘Olio Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema olio paa maniandopa.’ konopu lekero. Kote sendeko “Toko kondangi.” nilimili yomboma mele molemolo. ‘Yomboma konopu siku kanoko molangi toko kondangi.’ ningu penana sukundu mundulimili yomboma mele molemolo. Mana-yomboma kinia angelloma kinia yombomane pali olio neme-neme ningu kanoko molemele.
9 Ayu akisu au itinin, aki tur abarayah ai efan i urantoro’ot anababatun God yai, ana itinin dibur sabuw bebeyan ma’o’ow ana efanamaim terouw temomorob na’atube. Aki boro bebeyanamaim ana morob tounamatar naatu sabuw tutufin etei hinamau’uwi.
10 Karasinga semanemo andopo nimbu silimulumunga yombomane olio ‘Ye aromama.’ nilimili-na-kolo ono ⸤Korini Karasinga yomboma⸥ne ‘Karasinga yomboma molemolomonga olio pilipa kondoli pelemo yomboma molemolo.’ nilimili. Olio ⸤Karasini kongono sirimu yema⸥ndo “Ono enge se naa pelemo.” nilimili; onone onono ‘Olio enge paa pelemo.’ nilimili. Oliondo “Ono imbi naa molemo.” nilimili-na-kolo onone onono ‘Imbi paa molemo.’ nilimili.
10 Keriso wabinamaim taiyuwi ai’itinin na koko’awabe amatar, baise kwa i Keriso wanawananamaim kwana not wairafi kwamatar. Aki i ariririm, baise kwa a fair i erara’at, aki tinunuw furuwi, baise kwa i tekakakafiyi.
11 Olio ⸤Karasini ‘kongonomo sende-paa.’ nimba lipa mundorumu yema⸥ sika u molorumulu mele kiniá kepe we molemolo. Olio paa gelene kolopo, no nonowalene kolopo, mulu-maminia sungu-mangu nilima panjilimulula. Olio ‘paa mindili nongo, kolangi.’ ningu wale awisili kopene tolemele. Olio senga taka lepo molomolo ulka se naa gilimú.
11 Iti boun ana veya’amaim aki sikai harewamih mamah, abi’aamorob, ai ar ai faifuw tibiririk, segar hiborabirabi efamaim a’in ama areremor ai bar en.
12 ⸤Kou-mone lipu kere-langi kinia mélema limulúndu⸥ oliolio kála sepo kongono selemolo. Yombomane olio iri toko “Molko kinjangi!” nilimili kinia olione pundu topo “Pulu Yemone ono sepa kondopili.” nilimulu; ⸤Pulu Yemonga kongonomo selemolomonga⸥ yombomane olio mindili silimili kinia pundu topo ungu se naa nimbu umbunama we melemolo;
12 Bowabow gagamin maiyow abowabow isan ahahahar, sabuw teo rarafi ana veya’amaim aki baigegewasin abitih, terabi tibia’akiri ana veya aki ewawainabi.
13 yombomane olio ungu-taka tondoko ningu kinjilimili kinia olione ono pundu topo ungu peangama nilimulu. U kepe, pe yandopa kiniá kepe, yombomane ‘Olio yombo paa koropa, kere-langi norupulu toko eltolemelema mele molemolo.’ ningu pilielemele.
13 Tiu’uwi kwanikwaniyi ana veya, yabow turamaim abiyafutih. Boun ana veya’amaim aki i tafaram ana hain naatu bay ana merekas na’atube amatar.
14 ‘Ono pipili kolangi.’ nimbu nane i ungumu pepána naa tokoro. ‘Ono nanga paa konopu mondolio bolangoma.’ nimbu ungu se liepi-liepi topo i pepámo tokoro.
14 Ayu iti fef i men kwa itinin biya’ohow isan akikirumamih. Baise akokok animatnuwi, anayabin kwa i ayu natunatu au yabow.
15 ‘Ono Karasinga ungumu mimi siku piliangi.’ ningu nokolemolá tapu-ye paa awisili, tene tausini mele, molemolánje ononga lapa awisili naa molemolá. Nane Karasi Yesusinga ungumu u-pulu-pulu ono nimbu sirindu kinia ‘Semane peanga akumu sika.’ ningu kuru mondoringimunga na ononga lapamo molorundu, ⸤ono nanga bolangoma moloringi mele molemele⸥.
15 Basit kwa ayub ana bonawiyenayah etei 10,000 na’atube tibi’obaiyi, baise tamatanah i men moumurih, anayabin Keriso Jesu ana baikofanamaim ayu ana kwa tamat amatar tur gewasin abai ana ait.
16 ⸤Na ononga lapamo molio, ono nanga bolangoma molemele⸥ kene nane ono tondolo mundupu mawa sepo nimbuli: ‘Ulu selioma kanokole mimi siku manda manjiku sangi.’ nikiru.
16 Imih abifefeyani, ayu abisa asisinaf na’atube kwani’u’uru.
17 ‘Aku sangi.’ nimbu ‘Ono molemelena Timoti opili.’ nimbu lipu mundukuru. ⸤Yu Karasinga yemo molopa yu-kinia olto Karasinga kongonomo pea andopo selembolomonga⸥ yu nanga konopu mondolio kangomo. Yuni Ye-Awilimunga kongonomo mimi sipa nokolemo. Nane Karasi Yesusinga unguma pilipuli sepo molio mele kelko piliangi nimba simba. Na Karasi-kinia molopole sepo molio mele kinia, Karasinga yombo talapemanga andopo ‘Sangi.’ nimbu mane siliu mele kinia, selu-sipa. ⸤Aku sipa mele Timotini ono kelko piliangi nimba simba.⸥
17 Ana’an iti isan ayu natu au yabow kek wabin Timothy kwa isa abiyafar. Iti kek i Regah ana bowabow isan ebobosunusunub, i enan boro kwa nuhinakusib, ayu au yawas naatu au bowabow mi’itube Keriso ana yawasamaim ama abowabow boro nao kwananowar, naatu mi’itube ekaleisia sabuw efan ta ta abi’obaiyih auman boro nao kwananowar.
18 Ononga yombo marene ‘Pollo naa ombá.’ konopu leko kara pungu mongo kondolemele.
18 Kwa afa kwanotanot ayu boro men atan atinanawani kwarouw, imih kwa abai’oro’orot erara’at.
19 Aku-sipa na-kolo Ye-Awilimuni na “Pu.” nimu liemu na paa sika ono molemelena nondopo ombó. Ombole kara pungu mongo kondolemele yombomane ungu nilimili mele mindi pilimbundu naa ombó. ‘Ono sika tondolo se pelemonje ⸤molo Pulu Yemonga kongonomo naa seko unguma we nilimilinje⸥.’ nimbu kanombo ombó.
19 Baise ayu boro’omo anan aninanawani, Regah nakokok na’at. Imaibo boro taiyuwu anaso’ob, naatu men bai’o’orotoyah hai tur akisin, baise hai fair menane hibaib auman anaso’ob.
20 Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yomboma ungu mindi naa nilimili. Yunga tondolomone yunga kongonomo seko yunga yomboma sumbi siku molemele akumunga ⸤ ‘ne kara puli yomboma sika tondolo pelemonje.’ nimbu kanombo⸥.
20 Anayabin God ana aiwob i men turawat namomon, baise ana fair auman.
21 Nane ono nambolka unguri sembó kinia ‘Peanga.’ konopu lengeye? ‘Na ka-pulta membo ombo ono ka-pultane topo mane simbú kinia peanga.’ konopu lekemeleye? Molo nane ono molongena ombo konopu mondopo taka lepo mane sipu kondo kolombo kinia ‘Peanga.’ konopu lekemeleye? Ono piliaa.
21 Kwa a kok i boro abisa anab anan kwana’itin? Wabir anab anan ana wabir? O taiyuwu ana yara’iyu yabowamaim anan kwa isa?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.