Mateus 25
Rote Tii Alkitab (TXQ) vs VC
1 Boe ma Yesus tuti kokolan laꞌe-neu Manetualain parenda-koasan nae, “Ei muste mahani a fo soru Au fafaling, sama leo lololek ia. Talo ia: laꞌe esa, hambu ana feꞌok salahunu kalua leꞌodaek ma reni sira lambu tiꞌoen nara fo reu soru baroit touk nai sira nonoon uman.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Tehuu numa ana feꞌok kasalahunuk kara raa mai, hambu lima nggoa bebek kara, ma lima malelak kara.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Nggoa bebe kalimak kara raa lilii reni mina lenak.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Tehuu malela kalimak kara reni lenak memak ena.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Losa uma naa, te baroit touk naa oo bei ta mai boe. Doo-doo boe ma ana feꞌok kara raa tekaur, de ara sunggu seli.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Naa te neu fatilada, boe ma ara ramanene hatahorir eki rae, ‘Wee! Baroit mai ena! Mai fo ita teu sorun leo!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Ara ramanene rala naa, boe ma ana feꞌok kara raa rambadeik rame-rame. De reu raole sira lambu tiꞌoen nara.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Tehuu ana feꞌo nggoa bebek kara raa kokolak ro sira nonoon nara rae, ‘Wee, tia-lair, ee! Tulun baꞌe fee ai mina faa dei, huu ai lambun nara sangga mate ia ena!’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Tehuu ana feꞌo malelak kara raa raselu rae, ‘Awee! Boso mamanasa, te ta bisa, ou. Ai minan ia, ta dai soa-neu ita basa ngga! Malole lenak ei miu hasa nai kios leo.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Boe ma ara laꞌo reu hasa mina. Tehuu neu ara kalua, baroit naa losa ena. De ana feꞌo malelak kara raa maso tungga reni mamana feta reu sama-sama ro baroit ma basa fuik kara. Basa sara maso rala uma dale, boe ma hatahorir kena lelesu.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Basa de ana feꞌo nggoa bebek kara raa oo mai boe. Ara eki roke talu-talu rae, ‘Lamatuak! Lamatuak, ee! Tulun soi lelesu dei!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Tehuu ana naselu nae, ‘Heeh, ta bisa! Au ta alela ei!’
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Huu naa de ei oo muste mahani a ma manea makandoo boe, te ei oo ta bubuluk Au mamaing laꞌe-ndaa faik bee, do liꞌu bee boe.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Basa de Yesus tuti seluk lololek esa bali nae, “Mete ma Au laꞌo ela ei ena, na, ei muste maue-osa matalolole soa-neu Au, sama leo lololek ia. Talo ia: hambu malanggak esa nae neni mamana dook neu. Neu faik ana naole nae laꞌo ena, nanggou ndia hatahori neondan nara, boe ma ana parenda sara nae, ‘Ei pake doik ia dadi neu poko. Mete ma au fali mai ngga, neu ko ei muste tui au, ei hambu bunak baꞌu hata.’
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Boe ma ana fee hatahori neondak kaesan, doi lilo mbilas saku lima, fo ana nakabubunak kasa. Basa de ana fee hatahori neondak kaduan doik saku dua, ma hatahori neondak katelun doik saku esa, tungga esa-esak bebeꞌin. Basa boe ma ana laꞌo neni dook neu.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Hatahori neondak kaesan simbo nala doik kara raa, boe ma ana kalua memak fo neu danggan. Ta dook ka te ana hambu nala bunak doik saku lima ena bali.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Leo naak oo, no hatahori neondak kaduan, ana hambu nala bunak doik saku dua bali boe.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Tehuu hatahori neondak katelun fo mana simbo doik saku esa naa, neu kali bolok nai dae, de nafuni ndia malanggan doin naa.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Dook ka boe ma, dei de malanggan naa mai. De ana nakabubua nala ndia hatahori neondan nara fo mulai parisa ndia doin fo ara koladuk naa ena.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Hatahori neondak kaesan naa maso, de loo lima doik saku salahunu, ma nae, ‘Papa! Papa doin ndia ia. Fai maneuk kara papa fee au doik saku lima ena. Tehuu hatematak ia, au hambu bunak saku lima bali.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Malanggan namanene nala naa, boe ma ana namahoko. Ana kokolak nae, ‘Malole! O ia, hatahori neonda neulauk. O maue-osa no manggatek ena, ma tungga makandoo au parendang ena, mae au ta ngga nai ia. Neu ko au soꞌuk o fo koladu dedeꞌak moꞌon lenak bali, nahuu o bisa koladu mala dedeꞌa kadiꞌik leo iak. Neu ko au tao feta fo ita basa ngga tamahoko rame-rame.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Basa de hatahori neondak kaduan naa, mai loo lima neu ndia malanggan doin saku haa, ma nae, ‘Papa! Fai bakahulun, papa loo lima au doik saku dua. Mete dei, au hambu bunak doik saku dua bali.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Boe ma malanggan naa namahoko. Ana kokolak nae, ‘Malole! O ia oo, hatahori neonda neulauk boe. O maue-osa no manggatek ena, ma o tungga makandoo au parendang ena, mae au ta ngga nai ia. Neu ko au soꞌuk o fo koladu dedeꞌak moꞌon lenak bali, nahuu o bisa koladu mala dedeꞌa kadiꞌik leo iak. Neu ko au tao feta fo ita basa ngga tamahoko rame-rame.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Basa de hatahori neondak katelun mai. Boe ma ana nafada nae, ‘Papa! Au bubuluk papa ia hatahori dale batuk. Papa haꞌi nala hata fo hatahori laen taok, ma ketu-koru nala hata fo hatahori laen sele-tandek.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Au amataꞌu, boso losak doi kara iar mopo sara, boe ma papa hukun au. Huu naa de au afuni atalololen. Ndia ia, papa! Simbo mala falik kana leo, huu papa doin saku esa ia, bei tema-tema!’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Malanggan naa namanene nala naa, boe ma ana mbokan nae, ‘O ia, hatahori neonda manggarauk ma mbera-barek mateꞌen! Mete ma o bubuluk ena mae, au haꞌi hata fo hatahori laen taok, ma ketu-koru ala hata fo hatahori laen sele-tanden,
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 tao hata de o ta muu mbeda au doing nai kada bank? Mita fo au fali, na, au bisa hambu bunan, mae baꞌu anak ka oo malole boe!’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 De malanggan naa nadenu ndia hatahori neondan laen nae, ‘Haꞌi mala doik naa numa ndia mai, fo loo liman neu hatahori neondak mana hambu bunak doik saku lima naa.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Hatahori fo mana koladu nalole hata fo ana toꞌun ena, neu ko ana hambu tamba noꞌuk ka bali. Tehuu hatahori fo ta mana koladu hata fo ana toꞌuk naa ena, neu ko ara haꞌi rala basa-basan numa ndia mai.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Humu mala hatahori neondak fo nanalan taak ia. Leꞌa roroson fo nggari henin neni dea naa neu. Elan numa naa fo ana buꞌi nakarereu ma doidoso neu mamana makiuk naa!’ ”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Basa boe ma Yesus kokolak nakandoo nae, “Au, Hatahori Dae-bafo Isi-isik ia, neu ko konda fali pake Au Amang koasan ta neni babanggak, sama-sama ua Ndia atan nara ruma nusa tetuk do inggu temak mai. Boe ma Au anggatuuk uu Au kadera man-parenda ta neni babanggang, fo parisa basa hatahorir leleo-lalaꞌon.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Neu ko basa hatahorir fo mana leo nita nai dae-bafok ia, mai rasare Au. Boe ma Au bingga sara, sama leo mana lolo bingga heni bibi lombo numa bibi hiek mai, fo dadi reu bubuak dua.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Hatahorir mana leo-laꞌo tungga Manetualain hihii-nanaun, Au tao sara reu Au boboa konang. Tehuu laen nara tao sara reu Au boboa kiing.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Lelek naa, Au toꞌu parenda sama leo Manek. Neu ko Au afada hatahorir marai Au boboa konang ae, ‘Eir ia, ndia simbo babaꞌe-babatik numa Au Amang mai. Mai fo maso meni Ndia uman fo Ana sadia memak kana ena, numa makasososan mai soa-neu ei.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Au oke ei, nahuu fai bakahulun neu Au ndoe, ei fee Au uꞌa. Neu Au dale mada, ei fee Au inu. Au mai, sama leo hatahori deak, tehuu ei simbok mala Au nai ei umam.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Au bua-loꞌa taak, tehuu ei fee Au bua-loꞌa. Au amahedi, tehuu ei mai malalau Au. Au nai bui dale, tehuu ei mai tiro-dangga Au.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Hatahori dale ndoos marai Au boboa konang naa ramanene talo naa, neu ko ara raselu rasafali rae, ‘Lamatuak, talo bee ia? Lamatuak nae, Lamatuak ndoe, boe ma ai fee O muꞌa. Lamatuak dale mada, boe ma ai fee O minu.
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Lamatuak sama leo hatahori deak, boe ma ai simbok maso nai ai uman. Lamatuak bua-loꞌa taak, boe ma ai fee.
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Lamatuak namahedi, boe ma ai miu malalau. Lamatuak nai bui, boe ma ai miu tulu-fali. Tehuu neu faik bee ai tao basa matak kara leo naak?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Neu ko Au aselu sara ae, ‘Mamahere neu Au! Huu neu ei tao basa matak kara raa soa-neu Au hatahoring nggara, mae tao soa-neu hatahori ta kambareek kara oo, na, ei tao naa soa-neu Au ena boe!’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Boe ma Au afada hatahorir marai Au boboa kiing raa ae, ‘Weeh, hatahori manggarauk kara ein! Manetualain nakatoo ei ena. Malai heok numa ia mai! Neu ko Au adenu hatahorir piru ei meni aꞌi mbila ta kala matek miu. Huu Manetualain sadia memak mamana doidosok naa ena, fee nitur ma sira malangga moꞌon.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Au husi heni ei, nahuu neu Au ndoe, ei ta fee Au uꞌa. Neu Au dale mada, ei ta fee Au inu.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Au mai sama leo hatahori deak, tehuu ei ta simbo Au nai ei umam. Au bua-loꞌa taak, tehuu ei ta fee Au bua-loꞌa. Au amahedi, tehuu ei ta mai malalau Au. Au nai bui, tehuu ei ta mai tulu-fali Au.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Hatahori manggarauk kara raa ramanene rala naa, neu ko ara raselu rae, ‘Lamatuak, talo bee ia ena? Lamatuak nae, Lamatuak ndoe, tehuu ai ta fee O muꞌa. Lamatuak dale mada, tehuu ai ta fee O minu. Lamatuak sama leo hatahori deak, tehuu ai ta simbok maso nai ai uman dale. Lamatuak bua-loꞌan taa, tehuu ai ta fee. Lamatuak namahedi, tehuu ai ta miu malalau. Lamatuak nai bui, tehuu ai ta miu tulu-fali. Tehuu neu faik bee ai tao Lamatuak talo naa?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Neu ko Au aselu sara ae, ‘Mamahere neu Au! Huu neu ei ta tulu-fali hatahori ta kambareek kara, na, naa sama leo ei ta tulu-fali Au.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Boe ma hatahori manggarauk kara raa, hambu doidosok rakandoo losa doon naa neu. Tehuu hatahori dale ndoos sara, hambu masoi-masodak rakandoo ro Manetualain losa doon naa neu.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.