Mateus 12
Rote Tii Alkitab (TXQ) vs VC
1 Laꞌe esa, ndaa no hatahori Yahudir fai hahae tao ue-osan, Yesus ma ana nunin nara laꞌok resik hatahori osin. Ndia ana nunin nara ndoe, huu naa de ara koru rala hade-nggandum mbulen, boe ma raꞌa laꞌo-laꞌo.
1 Atravessava Jesus os campos de trigo num dia de sábado. Seus discípulos, tendo fome, começaram a arrancar as espigas para comê-las.
2 Numa naa, hambu hatahori hida ruma partei anggama Farisir mai, fo mana toꞌu rahere hatahori Yahudi dala-hadan. Neu ara mete-rita Yesus ana nunin nara tao talo naa, boe ma ara rahara berak neun rae, “O ana nunim mara koru hade-nggandum laꞌe-ndaa fai hahae tao ue-osa! Ta bole talo naa! Naa, lena-langga ita hohoro-lalanen ena.”
2 Vendo isto, os fariseus disseram-lhe: Eis que teus discípulos fazem o que é proibido no dia de sábado.
3 — ausente —
3 Jesus respondeu-lhes: Não lestes o que fez Davi num dia em que teve fome, ele e seus companheiros,
4 — ausente —
4 como entrou na casa de Deus e comeu os pães da proposição? Ora, nem a ele nem àqueles que o acompanhavam era permitido comer esses pães reservados só aos sacerdotes.
5 Nai naa, neni surak laꞌe-neu malangga anggama mana maono-lalau nai uma huhule-haradoik, ndaa no fai hahae tao ue-osa. Tehuu ara ta hambu salak hata esa boe na.
5 Não lestes na lei que, nos dias de sábado, os sacerdotes transgridem no templo o descanso do sábado e não se tornam culpados?
6 Nenene, ee! Lele uluk uma huhule-haradoik ndia nenenin lenak, tehuu hatematak ia hambu esa nenenin lenak seli bali. Ndia Au, Hatahori Dae-bafo Isi-isik ia.
6 Ora, eu vos declaro que aqui está quem é maior que o templo.
7 Nai Manetualain Susura Malalaon dale, Manetualain nae, ‘Au hihii-nanaung talo ia: Au hatahoring nggara muste ratudu dale kasian esa mbali esa. Mete ma ara ta tao talo naa, na, sira tunu-hotun banda fo ara renin fee Au naa, nanalan ta faa boe na.’ Dadi mete ma ei bubuluk no neulauk Manetualain kokolan naa, neu ko ei ta makasasaꞌek salak neu Au ana nuning nggara. Te ara ta tao salak hata-hata na!
7 Se compreendêsseis o sentido destas palavras: Quero a misericórdia e não o sacrifício... não condenaríeis os inocentes.
8 Au ia, Hatahori Dae-bafo Isi-isik. Au ndia aena haak fo aketu ae, hatahori bole tao hata ndaa no fai hahae tao ue-osa.”
8 Porque o Filho do Homem é senhor também do sábado.
9 Basa boe ma Yesus laꞌo ela mamanak naa, fo neni sira uma huhule-haradoin neu.
9 Partindo dali, Jesus entrou na sinagoga.
10 Numa naa, hambu touk esa fo liman seri mates. Hatahori Farisir raa sangga-sangga dalak fo fee salak neu Yesus, mete ma Ana tao nahai hatahori fo lima mate seserik naa laꞌe-ndaa fai hahae tao ue-osa. De ara ratanen rae, “Tungga ita anggaman hohoro-lalanen, hatahori bole tao nahai hatahori laꞌe-ndaa fai hahae tao ue-osa, do taa?”
10 Encontrava-se lá um homem que tinha a mão seca. Alguém perguntou a Jesus: É permitido curar no dia de sábado? Isto para poder acusá-lo.
11 Boe ma Yesus naselu nae, “Mete ma hatahori bibi lombon esa tuda neni bolok dale neu laꞌe-ndaa fai hahae tao ue-osa, neu ko tenu bibik naa neu leꞌa falik bibi lombo naa, hetu?
11 Jesus respondeu-lhe: Há alguém entre vós que, tendo uma única ovelha e se esta cair num poço no dia de sábado, não a irá procurar e retirar?
12 Leo naak oo, Manetualain sue-lai hatahori dae-bafok lena heni tenu bibik naa sue ndia bibi lombon boe. Huu naa de hatahori bole tao hata neulauk laꞌe-ndaa fai hahae tao ue-osa.”
12 Não vale o homem muito mais que uma ovelha? É permitido, pois, fazer o bem no dia de sábado.
13 Boe ma Ana kokolak no hatahori fo lima mate seserik naa nae, “Kaꞌa, ee! Loo o limam mai!” Boe ma ana loo liman seri fo matek naa neu, de liman naa hai tutik ka, sama leo ndia liman seri boe.
13 Disse, então, àquele homem: Estende a mão. Ele a estendeu e ela tornou-se sã como a outra.
14 Hatahori Farisir raa mete-rita naa, boe ma ara luri. De ara rambadeik laꞌo ela uma huhule-haradoik naa, boe ma reu rala harak rae, “Ita muste sangga dalak fo tao tisan!”
14 Os fariseus saíram dali e deliberaram sobre os meios de o matar.
15 Tehuu Yesus bubuluk sira nanae manggaraun nara raa, huu naa de Ana laꞌo neni mamana laen neu. Hatahori noꞌuk ka tunggan, boe ma Ana tao nahai basa hatahori kamahedik kara.
15 Jesus soube disso e afastou-se daquele lugar. Uma grande multidão o seguiu, e ele curou todos os seus doentes.
16 Tehuu Ana kaꞌi sara nae, “Ei boso mafada hatahori laen laꞌe-neu Au.”
16 Proibia-lhes formalmente falar disso,
17 Ana tao talo naa, tungga hata fo Manetualain nafada neu Ndia mana toꞌu dedeꞌan Yesaya ena nae,
17 para que se cumprisse o anunciado pelo profeta Isaías:
18 “Mete sudik kana! Ndia ia, Au Hatahori neondang fo Au here alan ena.
18 Eis o meu servo a quem escolhi, meu bem-amado em quem minha alma pôs toda sua a afeição. Farei repousar sobre ele o meu Espírito e ele anunciará a justiça aos pagãos.
19 Ana ta nalela fefemba tenden.
19 Ele não disputará, não elevará sua voz; ninguém ouvirá sua voz nas praças públicas.
20 Ndia dalen malole.
20 Não quebrará o caniço rachado, nem apagará a mecha que ainda fumega, até que faça triunfar a justiça.
21 Neu ko basa hatahori nusak kara ramahere neun, nahuu ara bubuluk rae Ndia naa, see.”
21 Em seu nome as nações pagãs porão sua esperança {Is 42,1-4}.
22 Laꞌe esa, hatahorir reni Yesus reu roo hatahori nitu saꞌek esa. Hatahori ia nitu saꞌen losa ana poke ma ta bisa kokolak. Boe ma Yesus husi kalua heni nitu naa fo tao nahain. De hatahori naa bisa mete-nita ma kokolak tutik ka.
22 Apresentaram-lhe, depois, um possesso cego e mudo. Jesus o curou de tal modo, que este falava e via.
23 Basa hatahorir mete-rita naa, boe ma ara heran bali-bali. Ara rakokola aok rae, “Fama te Ndia ia, Dauk tititi-nonosin fo Manetualain mana toꞌu dedeꞌan nara surak memak kana numa lele uluk mai ena. Ndia ia, ndia Hatahori fo ita tahani a neun naa ena!”
23 A multidão, admirada, dizia: Não será este o filho de Davi?
24 Tehuu neu hatahori Farisir ramanene rala talo naa, boe ma ara ta simbok. De ara rakokola aok rae, “Weeh! Hatahori ia bisa husi kalua heni nitu, nahuu nitur malanggan Balsebul, ndia feen koasa.”
24 Mas, ouvindo isto, os fariseus responderam: É por Beelzebul, chefe dos demônios, que ele os expulsa.
25 Tehuu Yesus bubuluk hatahori Farisir kokolan naa. Boe ma Ana nafada sara nae, “Ei kokolam naa, ta maso nai duduꞌa-aꞌafi neulauk! Mete ma nai nusak esa dale, rau-inggun nara rahuu-ratofak, talo bee de nusak naa bei bisa nakatataka! Leo naak oo, mete ma hatahorir marai kota esa, do uma esa, raruꞌi-raꞌuk esa no esa boe, na, sira iar rabingga-baꞌek losa rakalulutu!
25 Jesus, porém, penetrando nos seus pensamentos, disse: Todo reino dividido contra si mesmo será destruído. Toda cidade, toda casa dividida contra si mesma não pode subsistir.
26 Dadi mete ma nitur kada ramusuk ma kada rahusi-mbuuk esa mbali esa, na, sira malanggan ta bisa toꞌu parenda nala dook ka bali!
26 Se Satanás expele Satanás, está dividido contra si mesmo. Como, pois, subsistirá o seu reino?
27 Masaneda, ee! Ei hatahorim mara oo ralela husi nitu boe. Ara pake koasa numa nitu mai, do? Taa! Dadi ei boso kokolak sadi ndaa mae, Au pake nitu koasan fo husi nitu. Neu ko ei hatahori heli-helim mara ndia raketu rae, hata fo ei makasasaꞌek salak naa, sala.
27 E se eu expulso os demônios por Beelzebul, por quem é que vossos filhos os expulsam? Por isso, eles mesmos serão vossos juízes.
28 Tehuu mete ma Au tebe-tebe husi nitu pake koasa numa Manetualain Dula-dalen mai, naa natudu nae, Manetualain naa, memak Manek mana toꞌu parenda fo nai ei idu-matam mara ena.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que expulso os demônios, então chegou para vós o Reino de Deus.
29 Mete ma naꞌo manu-meo nae mai foꞌai bua-baꞌu nai hatahori barakaik esa uman, na, ana muste humu nala hatahori naa, boe ma futu-paꞌan dei. Basa dei fo ana bisa foꞌai uma naa bua-baꞌun nara.
29 Como pode alguém penetrar na casa de um homem forte e roubar-lhe os bens, sem ter primeiro amarrado este homem forte? Só então pode roubar sua casa.
30 Masaneda matalolole! Hatahori ta mana mabua-aok esa no Au, ndia naa mana musuk no Au. Ma hatahori ta mana tulun Au ue-osang, hatahori naa kada nakalulutu Au ue-osang.
30 Quem não está comigo está contra mim; e quem não ajunta comigo, espalha.
31 Dadi nenene matalolole Au kokolang ia! Manetualain sadia koka heni hatahori sala-singgon nara. Mete ma hatahori kokolak ta neulauk neu hatahori laen, Manetualain bei sadia fee ambon neun. Tehuu mete ma hambu hatahori nambarani kokolak ta neulauk neu Manetualain Dula-dale Malalaon, Manetualain ta koka heni ndia salan naa.
31 Por isso, eu vos digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não lhes será perdoada.
32 Mete ma hatahori kokolak manggarauk neu Au, Hatahori Dae-bafo Isi-isik ia, Manetualain sadia fee ambon neun. Tehuu mete ma hatahori kokolak rakadadaek laban Manetualain Dula-dale Malalaon, na, Manetualain ta koka heni ndia salan naa, numa hatematak ia losa doon naa neu!”
32 Todo o que tiver falado contra o Filho do Homem será perdoado. Se, porém, falar contra o Espírito Santo, não alcançará perdão nem neste século nem no século vindouro.
33 Basa de Yesus kokolak nakandoo mbali hatahori Farisir raa nae, “Duꞌa matalolole! Ai huu neulauk naboa neulauk. Tehuu ai huu ta neulauk naboa ta neulauk. Numa ai huuk boan naa mai, hatahori bisa bubuluk nae, ai huuk naa, neulauk do taa.
33 Ou dizeis que a árvore é boa e seu fruto bom, ou dizeis que é má e seu fruto, mau; porque é pelo fruto que se conhece a árvore.
34 Eir ia, nok bali mengge mana puta-paik! Ei ta bisa kokolak hata fo neulauk kara. Huu hata fo neni nehindak nai hatahori dalen dale, naa ndia kalua numa bafan mai.
34 Raça de víboras, maus como sois, como podeis dizer coisas boas? Porque a boca fala do que lhe transborda do coração.
35 Hatahori neulauk, neu ko kokolak neulauk, nahuu hambu hata fo neulauk kara neni nehindak nai dalen dale. Tehuu hatahori manggarauk, neu ko kokolak manggarauk, nahuu hambu hata fo manggarauk kara neni nehindak nai ndia dalen dale.
35 O homem de bem tira boas coisas de seu bom tesouro. O mau, porém, tira coisas más de seu mau tesouro.
36 Mamahere neu Au! Neu ko dae-bafok fai mateꞌen losa, Manetualain parisa basa hatahorir dedeꞌan nara. Faik naa, hatahori esa-esak muste naselu-nataa ndia dedeꞌa-kokolan fo sosoan taak.
36 Eu vos digo: no dia do juízo os homens prestarão contas de toda palavra vã que tiverem proferido.
37 De besa-besa, ee! Neu ko Manetualain timba-tai ei dedeꞌa-kokolam, de naketu nae, ei hambu huku-dokik, do taa.”
37 É por tuas palavras que serás justificado ou condenado.
38 Meser anggama ketuk ma hatahori Farisir ramanene Yesus kokolan talo naa, boe ma roken rae, “Papa Meser! Ai hii mete-mita Papa tao tanda heran fo dadi bukti nae, Papa koasan naa tebe-tebe numa Manetualain mai.”
38 Então alguns escribas e fariseus tomaram a palavra: Mestre, quiséramos ver-te fazer um milagre.
39 Tehuu Yesus mbokak kasa nae, “Wiih! Ei hatahori hatematak ia, ta nau nenene neu Manetualain! Ei kada malela tao manggarauk mesa kana! Leo mae ei moke tanda heran, tehuu Au ta fee. Lele uluk, Manetualain fee tanda heran pake Ndia mana toꞌu dedeꞌan Yunus ena. Naa, dai ena!
39 Respondeu-lhes Jesus: Esta geração adúltera e perversa pede um sinal, mas não lhe será dado outro sinal do que aquele do profeta Jonas:
40 Yunus leo hatu-leledok fai telu numa iꞌa moꞌok poꞌon dale. Leo naak oo, Au Hatahori Dae-bafo Isi-isik ia boe. Neu ko Au leo hatu-leledok fai telu nai batu bolok mamana hatahori mates dale.
40 do mesmo modo que Jonas esteve três dias e três noites no ventre do peixe, assim o Filho do Homem ficará três dias e três noites no seio da terra.
41 Neu ko neu dae-bafok fai mateꞌen, mete ma Manetualain dadi mana maketu-maladi dedeꞌak, hatahori Niniwer rambariik dadi sakasii fo rakasasaꞌek salak neu ei rae, ‘Ei basa ngga iar, nggoa bebek kara!’ Lele uluk, hatahori Niniwe raa ramanene neu Manetualain mana toꞌu dedeꞌan Yunus, de ara sale dalen do tuke tein nara ma laꞌo ela sala-singgon nara. Tehuu ei taa. Naa te, hatematak ia hambu Hatahori nai ei taladam mara ta neni babanggak lena heni Yunus, ndia Au ia. Tehuu ei ta nau tao matak faa boe na neu Au.
41 No dia do juízo, os ninivitas se levantarão com esta raça e a condenarão, porque fizeram penitência à voz de Jonas. Ora, aqui está quem é mais do que Jonas.
42 Neu ko neu dae-bafok fai mateꞌen, mete ma Manetualain dadi mana maketu-maladi dedeꞌak, mane inak Seba numa kona mai, ana oo nambariik dadi sakasii boe. Ana dedeu liman fo nakasasaꞌek salak neu ei basa ngga mana masodak hatematak ia nae, ‘Ei basa ngga iar, nggoa bebek kara, ee!’ Lele uluk, mane inak naa numa dook ka mai fo mete-nita no mata heli-helin manek Soleman malelan. Naa te, hatematak ia hambu Hatahori nai ei taladam mara ta neni babanggak lena heni Manek Soleman, ndia Au ia. Tehuu ei ta nau tao matak faa boe na neu Au.”
42 No dia do juízo, a rainha do Sul se levantará com esta raça e a condenará, porque veio das extremidades da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. Ora, aqui está quem é mais do que Salomão.
43 “Mete ma nitu neni husi henik numa hatahori esa mai, nitu naa neni mamana nees neu sangga mamana hahae aok. Tehuu ana ta hambu mamana mandaak.
43 Quando o espírito impuro sai de um homem, ei-lo errante por lugares áridos à procura de um repouso que não acha.
44 Boe ma ana duꞌa nae, ‘Aweꞌ! Ta hambu mamanak talo ia, de malole lenak au fali uu leo nai hatahori bakahuluk naa.’ Basa de ana fali, boe ma mete-nita mamanak naa, laok ma neni nefafaꞌu neulauk ena.
44 Diz ele, então: Voltarei para a casa donde saí. E, voltando, encontra-a vazia, limpa e enfeitada.
45 Boe ma nitu naa neu noke ndia nonoon hitu, fo manggaraun nara lenak bali numa ndia mai. Basa sara reu leo rai hatahori naa, de ara nggafu feen rame-rame. Dadi hatematak ia, hatahori naa masodan hambu sosoek lenak bali. Leo naak oo, hatahori tembo-tanak hatematak ia boe.”
45 Vai, então, buscar sete outros espíritos piores que ele, e entram nessa casa e se estabelecem aí; e o último estado daquele homem torna-se pior que o primeiro. Tal será a sorte desta geração perversa.
46 Faik naa, Yesus bei kokolak no hatahori noꞌuk kara. Boe ma Ndia inan ma fadin nara mai fo rae ratonggo roon. Ara rambariik reu kada uma dea, de radenu hatahori neu noken.
46 Jesus falava ainda à multidão, quando veio sua mãe e seus irmãos e esperavam do lado de fora a ocasião de lhe falar.
47 Boe ma hatahori mai nafadan nae, “Papa, ee! Papa mamam ma fadim mara rai dea naa. Ara rae ratonggo ro Papa.”
47 Disse-lhe alguém: Tua mãe e teus irmãos estão aí fora, e querem falar-te.
48 Boe ma Yesus naselu nae, “Au mama tebe-tebeng naa, ndia see? Ma Au toranoo tebe-tebeng nggara raa, sira seer?”
48 Jesus respondeu-lhe: Quem é minha mãe e quem são meus irmãos?
49 De Ana dudu neu hatahorir mana tungga Ndia, ma kokolak nae, “Mete, te sira iar, Au mamang ma Au toranoong nggara.
49 E, apontando com a mão para os seus discípulos, acrescentou: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Hatahori mana tao tungga Au Amang manai nusa tetuk do inggu temak hihii-nanaun, sira raa Au nufanelu tebe-tebeng.”
50 Todo aquele que faz a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.