Mateus 5

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu ighita eval tiina kat titaghoni tilam, tauvene izala loloz ee ziige, ve mboole izi ta sewe.
1 Quando Jesus viu aquelas multidões, subiu um monte e sentou-se. Os seus discípulos chegaram perto dele,
2 ve i ipaduduuŋ zi ighe:
2 e ele começou a ensiná-los. Jesus disse:
3 “Zeran tau tighilaal ila lolozi tighe timbool pa ŋgar to Maaron, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
3 — Felizes as pessoas que sabem que são
4 Yes tau lolozi ipataŋan ve titaŋ, ene yes paam aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
4 — Felizes as pessoas que choram,
5 Yes tau atezi maate ve titatan tauzi ezazi, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
5 — Felizes as pessoas humildes,
6 Yes tau pitool zi ve murun zi pa ŋgar duduuŋa to Maaron, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
6 — Felizes as pessoas que têm fome e sede
7 Yes tau lolozi isaghatin tamtamon ve tiuluul zi pa pataŋani toozi, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
7 — Felizes as pessoas que têm misericórdia
8 Yes tau lolozi ŋgalaaŋa, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
8 — Felizes as pessoas que têm o coração puro,
9 Yes tau tighamgham uraat pa ravuuŋ motin malmal ve tilup tamtamon timin eemon, ene yes irau tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
9 — Felizes as pessoas que trabalham pela paz,
10 Ve yes tau titaghon ŋgar duduuŋa to Maaron, ve tamtamon tighurghur pataŋani pazi, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
10 — Felizes as pessoas que sofrem perseguições
11 “Yam tau ataghon ghau, ve tamtamon tisik saveeŋ veleghiiŋ payam, ve tighur pataŋani, ve tiŋgal saveeŋ sasaghati naol payam na, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam.
11 — Felizes são vocês quando os insultam, perseguem e dizem todo tipo de calúnia contra vocês por serem meus seguidores.
12 Tintinmim ve lolomim poia kat. Pa ŋgar tau muuŋ tigham pa yes propet tau tivotia Maaron aliiŋa na, tauta aazne tigham payam paam. Tauvene atuya tsiam tiina igheen izi nugh sambam ve isasaŋan gham.”
12 Fiquem alegres e felizes, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Porque foi assim mesmo que perseguiram os
13 Yesu isaav muul ighe: “Yam amin te to taan.
13 — Vocês são o sal para a humanidade; mas, se o sal perde o gosto, deixa de ser sal e não serve para mais nada. É jogado fora e pisado pelas pessoas que passam.
14 Ve yam amin yaryarooŋa to taan. Pasaa, yam atotoi ghazooŋa to Maaron pa tamtamon. Iit tawatagh: Isaav ighe nugh eta igheen izala nugh mbua, ene irau iyooŋ mako.
14 — Vocês são a luz para o mundo. Não se pode esconder uma cidade construída sobre um monte.
15 Isaav ighe tamtamon titun lam, pale tipagudu pa uur? Mako. Pale tisaroni izaa ituuk. Leso mbonari isul tamtamon tisov tau tileep ila ruum loolo na.
15 Ninguém acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto. Pelo contrário, ela é colocada no lugar próprio para que ilumine todos os que estão na casa.
16 Yam tauvene paam. Ghazooŋa to Maaron tau igheen tsiam na, aŋgooza sov. Atotoia ivot ighazooŋ. Leso tamtamon tighita ŋgar popoia tau yam aghamgham zi na, ve tipakur Tamamim tau ileep sambam.”
16 Assim também a luz de vocês deve brilhar para que os outros vejam as coisas boas que vocês fazem e louvem o Pai de vocês, que está no céu.
17 Yesu isaav muul ighe: “Mindai, yam aghe yau nalam to nareu tutuuŋ to Mose ve saveeŋ to yes propet? Mako. Yau nalam to nagham ŋgar tauvene mako. Yau nalam to napaghazoŋai saveeŋ toozi, ve nagham anooŋa ivot.
17 — Não pensem que eu vim para acabar com a
18 Yau nasaav payam kat. Sambam ve taan pale tilalez. Eemon tutuuŋ to Maaron ziiri ŋgiira rigta irau ilale mako. Mako le mako kat. Ighengheen tauvene mon le irau Maaron ipasovuur uraat tooni naol isov.
18 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: enquanto o céu e a terra durarem, nada será tirado da Lei — nem a menor letra, nem qualquer acento. E assim será até o fim de todas as coisas.
19 Tauvene isaav ighe tamtamon eta maata veleghin tutuuŋ ziiri rigta, ve isaav pa tamtamon siriv to tigham tauvene paam, ene aat tighita tighe i ŋeer sorok kat izi nugh sambam. Ve tamtamon tau ighe itaghon duduŋai tutuuŋ naol isov, ve ipaghazoŋai tamtamon pani, ene aat tighita tighe i eeza tiina kat izi nugh sambam.
19 Portanto, qualquer um que desobedecer ao menor mandamento e ensinar os outros a fazerem o mesmo será considerado o menor no
20 “Yau nasaav payam: Isaav ighe yam aduduuŋ ila Maaron maata mako, ene aat irau aloŋ ala nugh sambam mako. Yam aat aduduuŋ kat ila i maata, le aliiv yes zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ, o aloŋ ala.”
20 Pois eu afirmo a vocês que só entrarão no Reino do Céu se forem mais fiéis em fazer a vontade de Deus do que os
21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Saveeŋ tau muuŋ Maaron isavia pa timbuunŋa na, ene yam alooŋa wa. Ighe: ‘Urav tamtamon imaat sov. Ŋeer eta ighe irav tamtamon imaat, ene aat tipayooze pa savsaveeŋ ve tighur atuya pani.’
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não mate. Quem matar será julgado.”
22 Eemon yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe tamtamon eta ighur koi pa iitete eta, ene i paam pale tipayooze pa savsaveeŋ ve tighur atuya pani. Ve isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ veleghiiŋ pa iitete eta ighe: ‘Yo dabam ŋginaaŋa. Lem ŋgar mako!’ ene aat tipayooze ila lupuuŋ to yes pooza naghozi to tighur atuya pani paam. Ve isaav ighe ŋeer eta maata veleghin iitete eta, ve isaav pani ighe: ‘Yo lem ŋgar mako kat! Uwatagh Maaron rigta mako!’ ene iyamaan ghi. Pa yes tau tigham ŋgar tauvene, pale tila nugh saghati, ve yav ighan zi.
22 Mas eu lhes digo que qualquer um que ficar com raiva do seu irmão será julgado. Quem disser ao seu irmão: “Você não vale nada” será julgado pelo tribunal. E quem chamar o seu irmão de idiota estará em perigo de ir para o fogo do inferno.
23 “Tauvene isaav ighe yo ula artaal to ugham watooŋrau, ve matam iŋgal etam eta tau i le savsaveeŋ tomani ghom,
23 Portanto, se você estiver oferecendo no altar a sua oferta a Deus e lembrar que o seu irmão tem alguma queixa contra você,
24 na upul watooŋrau tsio tana izi igheen artaal puughu, ve ula tooni, ve yamru agharaat lolomim le isov, o mako umuul ula ve ugham uratoi watooŋrau tsio tana.
24 deixe a sua oferta ali, na frente do altar, e vá logo fazer as pazes com o seu irmão. Depois volte e ofereça a sua oferta a Deus.
25 “Ve isaav ighe tamtamon eta ighe ipayooz ghom pa savsaveeŋ, na usaŋan sov. Saawe tau yamru alaghlaagh ala pa nugh to gharatooŋ saveeŋ, na rekia mon utoova to ugharaat saveeŋ tomania, le loolo poia. Mako pale ighur ghom ula to daaba to gharatooŋ saveeŋ, ve daaba tawe ighur ghom ula uraata tooni niima, ve aana ighur ghom uloŋ ula ruum to yavyavuuŋ.
25 — Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, entre em acordo com essa pessoa enquanto ainda é tempo, antes de chegarem lá. Porque, depois de chegarem ao tribunal, você será entregue ao juiz, o juiz o entregará ao carcereiro, e você será jogado na cadeia.
26 Onoon kat, yau nasaav payo. Yo irau uvot rekia ne mako. Pale ulepleep ta sewe lee irau upasov atuya tau tighuru payo na le isov kat.
26 Eu afirmo a você que isto é verdade: você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
27 “Tutuuŋ ee tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Ughur boog sov.’
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Eemon yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe ŋeer eta ighita livaa eta, ve loolo ighaar pani, ene pale Maaron ighita ighe ŋeer tana ivaghamunia tutuuŋ to vaiŋ ila loolo wa.
28 Mas eu lhes digo: quem olhar para uma mulher e desejar possuí-la já cometeu adultério no seu coração.
29 Tauvene isaav ighe matam tau igheen ila pa nimam tapir ighegherev ghom pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati, na poia to upeii, ve usiki ilale. Mako pale ighegherev ghom, ve murei tisik anoŋam dodoli ila nugh saghati.
29 Portanto, se o seu olho direito faz com que você peque, arranque-o e jogue-o fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ser atirado no inferno.
30 Nimam tapir tauvene paam. Isaav ighe ighegherev ghom pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati, na poia to urav motini, ve usiki ilale. Mako pale ighegherev ghom, ve murei tisik anoŋam dodoli ila nugh saghati.
30 Se a sua mão direita faz com que você peque, corte-a e jogue-a fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 “Tutuuŋ ite tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Isaav ighe ŋeer eta ighe irav motin vaiŋ tooni ve iziir azaawa, i aat ibood azaawa le rau eta, leso ipaghazoŋai zi ighe vaiŋ toozi isov wa.’
31 — Foi dito também: “Quem mandar a sua esposa embora deverá dar a ela um documento de divórcio.”
32 Eemon yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe ŋeer eta azaawa ighur boog mako, ve ŋeer tana iziir sorokini, ene i aat iyamaan ghi. Pale imin puughu pa azaawa imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ. Pa ighe livaa tana ila ve ivai tamoot paaghu, ene aat Maaron ighita ighe yesuru tamoot paaghu tana timalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ. Eemon isaav ighe livaa eta ighur boog, ene azaawa irau irav motin vaiŋ toozi.
32 Mas eu lhes digo: todo homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, será culpado de fazer com que ela se torne adúltera, se ela casar de novo. E o homem que casar com ela também cometerá adultério.
33 “Tutuuŋ ite tau Maaron isavia pa timbuunŋa ve yam paam alooŋa wa, ene tauvene: ‘Uwaat Maaron eeza to upariaaŋ saveeŋ karom sov. Ve isaav ighe umbu saveeŋ tomania Maaron le iyaryaaŋ, na ureua sov. Matam iŋgal saveeŋ tsio, ve utaghoni le anooŋa tooni ivot.’
33 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não quebre a sua promessa, mas cumpra o que você jurou ao Senhor que ia fazer.”
34 — ausente —
34 Mas eu lhes digo: não jurem de jeito nenhum. Não jurem pelo céu, pois é o trono de Deus;
35 — ausente —
35 nem pela terra, pois é o estrado onde ele descansa os seus pés; nem por Jerusalém, pois é a cidade do grande Rei.
36 Dabamim paam, awaato to apariaaŋ saveeŋ tsiam sov.
36 Não jurem nem mesmo pela sua cabeça, pois vocês não podem fazer com que um só fio dos seus cabelos fique branco ou preto.
37 Yam irau asaav mon aghe: ‘Vee’ o ‘Mako.’ Ene irau. Pa isaav ighe yam awaat gabua siriv ezazi to apariaaŋ saveeŋ tsiam, ene ŋgar tauvene ilam pa Ŋeer Saghati.
37 Que o “sim” de vocês seja sim, e o “não”, não, pois qualquer coisa a mais que disserem vem do Maligno .
38 “Tutuuŋ ite tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Isaav ighe yo uvaghamunia etam ite maata, ene aat tivaghamunia yo matam paam. Ve isaav ighe urav etam ite le liivo eta ipol, ene aat tirav ghom paam ve livom ipol. Leso iyat ŋgar tau ughamu na.
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Eemon yau nasaav payam tauvene: Ŋgar saghati tau tamtamon tigham payam, na ayatu sov. Ayokia taumim mon. Tauvene isaav ighe ŋeer eta iposai paŋam ila pa tapir, na uyol niima sov. Utoor ghom, ve iposai paŋam ite paam.
39 Mas eu lhes digo: não se vinguem dos que fazem mal a vocês. Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também.
40 Ve isaav ighe ŋeer eta ipayooz ghom pa savsaveeŋ ve ighe igham nonoghiiŋa tsio eta, na uyau avom pani sov. Upuli ila pani, ve ugham le nonoghiiŋa tsio to ŋgoaaŋ paam.
40 Se alguém processar você para tomar a sua
41 Isaav ighe ŋeer eta isaav ariaaŋ payo ighe yo aat uule pa badooŋ yauyauŋ tooni irau sooso malau rig, na ubaado ula le umalaaŋ pa sooso tawe, ve usakia laghooŋ ula rig muul.
41 Se um dos soldados estrangeiros forçá-lo a carregar uma carga um quilômetro, carregue-a dois quilômetros.
42 Ve isaav ighe tamtamon eta ighason ghom pa le gabua, na ugham pani mon. Ve isaav ighe ŋeer eta ighason ghom ighe uyokia gabua tsio eta pani to igham uraat pani, na uŋguruuta sov. Uyokia pani mon.
42 Se alguém lhe pedir alguma coisa, dê; e, se alguém lhe pedir emprestado, empreste.
43 “Tutuuŋ ite tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Lolom pa zetamŋa ve ugham poghani zi, ve ughur koi pa koiamŋa.’
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame os seus amigos e odeie os seus inimigos.”
44 Eemon yau nasaav payam naghe: Yam aat ataghon ŋgar ite tauvene: Lolomim pa koiamimŋa ve agham poghani zi. Ve isaav ighe tamtamon tighur pataŋani payam pasaa, yam ataghon ghau, na aghur zi ila suŋuuŋ tsiam.
44 Mas eu lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Leso ataghon ŋgar to Tamamim Maaron tau ileep sambam. Pasaa, i itotoi poia tooni pa tamtamon tisov. Igham aaz tooni ighaaz pa zeran popoiazi, ve yes tau sasaghatizi paam. Ve igham uman izizi pa zeran duduŋazi, ve yes tau ŋgar toozi iduduuŋ mako na paam.
45 para que vocês se tornem filhos do Pai de vocês, que está no céu. Porque ele faz com que o sol brilhe sobre os bons e sobre os maus e dá chuvas tanto para os que fazem o bem como para os que fazem o mal.
46 Isaav ighe lolomim pa yes tau lolozi payam na mon, ene pale agham lemim atuya poia mindai? Mako. Pa ŋgar tauvene, zeran sasaghatizi tau tiyauyau takes na tighamghamu paam.
46 Se vocês amam somente aqueles que os amam, por que esperam que Deus lhes dê alguma recompensa? Até os cobradores de impostos amam as pessoas que os amam!
47 Ve isaav ighe agham toŋvetaz tsiam mon toman lolomim poia, ene pale aliiv tamtamon siriv mindai? Mako. Pa ŋgar tauvene, yes tau tiwatagh Maaron mako na tighamghamu paam.
47 Se vocês falam somente com os seus amigos, o que é que estão fazendo de mais? Até os pagãos fazem isso!
48 Tauvene yam aat azuari gham le ŋgar tsiam isov iduduuŋ ve poia mon imin Tamamim Maaron tau ileep sambam.”
48 Portanto, sejam perfeitos, assim como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.