Mateus 23

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Murei ra, Yesu isaav pa eval tiina tomania mbiwa tooni ighe:
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 “Zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tikis saveeŋ to Mose, ve tigham Mose niia to anazi tipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa.
2 Ele disse:
3 Tauvene saveeŋ isov tau tipaduduuŋ gham pani na, matamim kisini ve ataghoni. Eemon ŋgar tau tighamghamu na, ataghoni sov. Pa saveeŋ naol tau tipaduduuŋ tamtamon pani na, tauzi titaghoni mako.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Yes tiseeŋ Maaron tutuuŋ tooni pa tutuuŋ katini itaghon tauzi ŋgar toozi, ve avozi iyaryaaŋ pa tamtamon leso titaghon zi. Tauta tigham pataŋani tintiina pa tamtamon imin ai posaaŋ tau ipataŋan kat pa badooŋ. Eemon lolozi pa tiuul zi rigta pa badooŋ ne mako.
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 Ŋgar naol isov tau yes tighamgham zi na, ene to tamtamon tighit zi ve tipait ezazi mon. Aghita. Gabua toozi tau saveeŋ siriv to Maaron igheen iloŋ ila ve tipoos zi ila ndamozi ve nimazi, ene tintiina kat. Iliiv tamtamon siriv toozi. Ve nonoghiiŋa tau tinonogh zi pani na, tauvene paam. Mbuuru mamalaua. Leso tamtamon tighita ve tipakur zi.
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 Isaav ighe tila pa ghanghaniiŋ, ma tiloŋ tila rumei, ene tighe le tileep ila paŋ popoiazi tau tighur zi pa yes tau ezazi tintiina na.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Ve isaav ighe tilaagh ila maaran aate, ene tighe tamtamon tighit zi ve tisavia saveeŋ popoia pazi imin pakuruuŋ zi, ve tipoi zi tighe ‘Rabi’ (o ‘Paduduŋaaŋ’).
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 “Eemon yam tau ataghon ghau ne, tamtamon tipoi gham tighe ‘Paduduŋaaŋ’ sov. Pa paduduŋaaŋ tsiam eemon kat, ene yau. Tauvene yam avaghito gham aghe yam raratemim mon. Pa yam asov amin toŋvetaz.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Ve apakur tamtamon eta to taan ve apoii aghe ‘tamamim’ sov. Pa Tamamim eemon, ene Maaron tau ileep sambam.
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Ve tipoi gham tighe ‘daaba tsiei’ sov. Pa daaba tsiam eemon, ene Mesia.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 Tauvene isaav ighe tamtamon eta ighe eeza imin tiina kat ila yam lolomim, i aat itatan tauu eeza, ve imin besooŋa payam.
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Pa tamtamon tau ighe ipakur tauu eeza, ene pale titatan eeza izi. Ve isaav ighe tamtamon eta itatan tauu eeza, ene pale tipait eeza imin tiina.”
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 — ausente —
13 — Ai de vocês,
14 — ausente —
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 “Yam zeran tutuuŋa ve yam ŋgara to tutuuŋ, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Pasaa, yam alaghlaagh taan, ve aravraav irau nugh naol isov, leso ayau lemim tamtamon ve titaghon gham pa ŋgar tsiam. Ve isaav ighe agham ŋeer eemon geeg, ene aghita aghe uraat tsiam ighur anooŋa wa. Eemon yes zeran tau agham zi timin lemim na, ayes zi pa ŋgar tsiam sasaghati, le tiliiv gham kat. Tauvene murei yamŋa pale asov ala nugh saghati.
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 “Akaria taumim wa! Yam matamim kumkuuma. Eemon aghe atotoi eez to Maaron pa tamtamon. Yam akaukau tamtamon ŋgar toozi. Pasaa, asavsaav pazi tauvene: ‘Isaav ighe tamtamon eta iwaat Rumei Tiina eeza to ipariaaŋ saveeŋ tooni, ene saveeŋ tana imin yaghur sorok. Iyaryaaŋ mako. Ve ighe iwaat maet gol tau igheen ila Rumei Tiina loolo na eeza, ene aat saveeŋ tooni iyaryaaŋ kat. Irau itoor aliiŋa muul mako.’
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 Yam matamim kumkuuma, ve lemim ŋgar mako kat! Saa kaut ta gabua tiina kat ila Maaron maata? Rumei tooni, ma maet gol tau igheen ila rumei loolo na? Maet gol, ene gabua tiina mako. Rumei to Maaron, ta igham maet tawe imin gabua patabuyaaŋ ila Maaron maata.
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 Ve yam asavsaav paam tauvene: ‘Tamtamon eta ighe iwaat artaal eeza to ipariaaŋ saveeŋ tooni, ene aat saveeŋ tooni tana imin yaghur sorok. Iyaryaaŋ mako. Eemon isaav ighe i iwaat gabua tau igham pa watooŋrau na eeza, ene aat saveeŋ tooni iyaryaaŋ kat. Irau itoor aliiŋa muul mako.
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 Yam matamim kumkuuma! Saa kaut ta gabua tiina kat ila Maaron maata? Gabua tau tamtamon tigham pa watooŋrau na, ma artaal? Gabua tau tamtamon tigham pa watooŋrau, ene gabua tiina mako. Artaal, tauta igham gabua toozi imin gabua patabuyaaŋ to Maaron.
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Tauvene isaav ighe tamtamon eta iwaat artaal eeza to ipariaaŋ saveeŋ tooni, ene ilup artaal tomania gabua isov tau tigheen izala.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 Ve isaav ighe tamtamon eta iwaat Rumei Tiina eeza to ipariaaŋ saveeŋ tooni, ene imin i iwaat Maaron eeza paam. Pasaa, Rumei Tiina, ene Maaron niia.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Ve isaav ighe tamtamon eta iwaat nugh sambam to ipariaaŋ saveeŋ tooni, ene imin i iwaat Maaron niia to ghamuuŋ pooz, ve Maaron eeza paam. Pasaa, Maaron ilepleep ila niia ta sewe.
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 “Yam zeran tutuuŋa ve yam ŋgara to tutuuŋ, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Onoon, saiŋ soroksorok tau aghagharaat sur pani, ene matamim iŋgalŋgal pa valaghiiŋ zi timin ŋgun saŋavul, ve aghamgham ŋgun eŋaeŋa pa Maaron. Ene poia. Ŋgar tana, apuli sov. Eemon tutuuŋ tau tintiina kat ila Maaron maata, ene lolomim iveghveegh pazi! Tutuuŋ tauvene: ‘Ugabiiz poghania pataŋani to tamtamon ve ugharaata le iduduuŋ’, ‘lolom isaghatin tamtamon ve uul zi’, ve ‘usavia saveeŋ onoon mon ve utaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.’ Tutuuŋ tauvene, yam aat ataghon zi paam, o poia.
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 Yam matamim kumkuuma! Eemon aghe atotoi eez to Maaron pa tamtamon. Yam amin tamtamon tau ramraam itap izila rubruub tooni loolo ve itapaara ilale. Eemon kamel tau gabua tiina kat na, i ighita mako, ve itoona mon.
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 “Yam ŋgara to tutuuŋ ve yam zeran tutuuŋa, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Yam amin tamtamon tau imin rubruub le muuri iŋgalaaŋ kat. Eemon loolo, ene tiŋtiŋai. Pasaa, ŋgar tau yam aghamgham zi ila tamtamon matazi, ena agharaat zi le popoia kat. Eemon lolomim, ene ivon pa ŋgar to umbuuŋ, ve matamim aniiŋ, ve matamim iŋgalŋgal pa taumim mon.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 Yam zeran tutuuŋa, matamim kumkuuma! Yam aat agharaat lolomim le iŋgalaaŋ imin maata. Leso ŋgar tau aghamghamu ila tamtamon matazi na iŋgalaaŋ paam.
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 “Yam ŋgara to tutuuŋ ve yam zeran tutuuŋa, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Yam amin naal pavozi tau tamtamon tigharaat zi le paghunazi kat. Eemon lolozi, ene tivoniir pa mateegha tuazi ve gabua mbuzazi naol.
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 Yam raratemim imin gabua tawe. Pasaa, ŋgar tau yam aghamu ila tamtamon matazi, ene tamtamon tighita ve tighe pa yam zeran duduŋamim ila Maaron maata. Eemon lolomim ivon pa karom tomania ŋgar naol tau isapir pa tutuuŋ to Maaron.
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 “Yam ŋgara to tutuuŋ ve yam zeran tutuuŋa, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Matamim iŋgal ila pa yes propet ve zeran duduŋazi tau muuŋ timbumimŋa tighur koi pazi ve tiravuur zi timatmaat na. Zeran tawe, ta aazne yam agharaat naal toozi pavozi, ve apabood zi le paghunazi kat imin pakuruuŋ zi.
29 — Ai de vocês,
30 Ve asavsaav tauvene: ‘Imin ta yei nileep pa saawe tawe, kanaŋ ŋgar saghati tau timbumaiŋa tigham pa yes propet na, yei irau nitaghoni mako.’
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 Tauvene yam avotia taumim. Zeran tau muuŋ tiravrav yes propet timatmaat na, paaghu toozi ta yam!
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 Poia. Apasov uraat to timbumimŋa tana le isov kat!
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 “Yam moot saghati! Yam moot sasaghati natŋa! Pale apaghau taumim pa Maaron aatyavyav tooni mindai? Mako. I aat ighur atuya payam, ve isik gham azila nugh saghati.
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 Tauvene yau nasaav payam kat tauvene: Yau aat nambaaŋ yes propet, tomania zeran tau lezi ŋgar popoia, ve zeran ŋgara to tutuuŋ tilat payam. Tamtamon toozi siriv, yam pale arav zi timaat. Ve siriv, arav zi tizala ai pambarooŋ. Ve siriv, alos zi iloŋ ila rumei tsiam, ve aghur pataŋani maata maata pazi, ve anaan zi taghon nugh nugh gha tila.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 Tauvene atuya tau pale izaa tsiam, ene tiina le tiina kat. Pasaa, zeran duduŋazi to taan tisov tau tamtamon tiliŋ siŋ pazi na, siŋ toozi atuya pale izaa tsiam. Muuŋ, Avel i ŋeer duduuŋa. Eemon toogha Kain iravu imaat. Saawe tana, ve taghon ilam le saawe tau arav Barakia naatu Sakaria imaat izi bodbodaaŋ to artaal ve Rumei Tiina. Zeran duduŋazi tisov tane, siŋ toozi atuya pale izaa tsiam.
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Onoon kat, yau nasaav payam: Ŋgar sasaghati isov tana atuya pale izaa to yam zeran to aazne.”
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 Ra Yesu isaav muul toman loolo ipataŋan ighe: “Aa Yerusalem, Yerusalem, yo nugh tau uravrav propet to Maaron timatmaat. Ve yes uraata tau i imbaaŋ zi tilat payo na, yo uravrav zi pa maet gha timatmaat. Saawe naol, yau naghe nalup tamtamon tsio tilam tsiau. Leso napagud zi imin tatareek ipagud natŋa pa baage. Eemon yes lolozi pa ŋgar tauvene mako.
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Tauvene Maaron pale ipul rumei tsio igheen sorok, ve le tamtamona mako.
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Ve yau nasaav payo: Yo aat ughit ghau muul mako le irau ŋgar to tamtamon tsio ivot ve tisaav aghe:
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.