Mateus 22
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NAA
1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pa yes daaba tana ighe:
1 De novo Jesus lhes falou por parábolas, dizendo:
2 “Pooz to nugh sambam, ene imin kinik ee tau ighe igham ghanghaniiŋ tiina pa vaiŋ to naatu.
2 — O Reino dos Céus é semelhante a um rei que preparou uma festa de casamento para seu filho.
3 Tauvene isain tamtamon katini ighe tilam tighita vaiŋ tau pale ivot. I itartar pa gabua naol le isov, ra imbaaŋ besooŋa tooni siriv tila pa yauŋ yes tau poiŋ tooni igham zi na. Eemon tila le zeran tawe lolozi pa tila mako.
3 Enviou os seus servos a chamar os convidados para a festa, mas estes não quiseram vir.
4 “Tauvene kinik imbaaŋ besooŋa tooni siriv muul tila, ve isaav pazi ighe: ‘Zeran tau yau nasain zi na, yam ala ve asavia aliŋag pazi tauvene: Yau natartar pa aniiŋ to ghanghaniiŋ isov wa. Ve narav makau toman tumbuŋazi siriv paam. Tauvene nagharaat gabua naol isov, ve nasaŋan zi mon. Rekia tilam pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tane.’ [Tauvene yes besooŋa tana tila, ve tipaesia kinik aliiŋa pa zeran tawe.]
4 Enviou ainda outros servos, dizendo: “Digam aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e animais da engorda já foram abatidos, e tudo está pronto; venham para a festa.”
5 Eemon yes matazi veleghin poiŋ to kinik imin kaut sorok, ve tiburig tiparghaughau pa uraat toz toz. Ee ila igham uraat pa uum tooni, ite ila pa uraat tooni to raukoliiŋ,
5 Mas os convidados não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio.
6 ve siriv tikis yes besooŋa to kinik, ve tipamayaŋin zi, ve tirav zi timatmaat.
6 Outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 “Ŋgar tau tighamu na, ipas kinik aate, le aate yavyav kat. Tauvene imbaaŋ zaaba tooni tila, ve tiravuur yes tau tirav besooŋa tooni na, le tisov timataar, ve titun nugh toozi paam.
7 — O rei ficou furioso e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e incendiou a cidade deles.
8 Murei ra, i ipoi besooŋa tooni siriv tilam, ve isaav pazi ighe: ‘Wais, aniiŋ to natug vaiŋ tooni, natartar pani wa. Eemon zeran tau nasain zi na, yes popoiazi irau to tilam pa ghanghaniiŋ tane ne mako.
8 Então disse aos seus servos: “A festa está pronta, mas os convidados não eram dignos.
9 Tauvene yam amuul ala, ve ayooz irau eez booga booga ta naol ne. Ve sei ma sei tau ighe aghit zi, na asain zi tisov tilam pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tane.’
9 Vão, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidem para o banquete todos os que vocês encontrarem.”
10 “Tauvene yes besooŋa tana tila tirau eez ta naol ne, ve tiyauur tamtamon tisov tau tindeeŋ zi na tilam, le ruum to vaiŋ tana loolo ivon kat. Tigham zeran popoiazi, ve yes sasaghatizi paam.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou cheia de convidados.
11 “Ra kinik iloŋ ila ruum to vaiŋ, ighe ighita yes tau tilam pa ghanghaniiŋ na. Maata ila le ighita ŋeer ee ilepleep. I ighur nonoghiiŋa poia to vaiŋ mako, ve ilam sorok.
11 — Mas, quando o rei entrou para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 Tauvene kinik ighasoni ighe: ‘Ŋeer tsiau, mindai ta unonogh ghom pa nonoghiiŋa to vaiŋ mako, ve uloŋ ulam ta sene? [Yo matam izi payau?]’ Ŋeer tawe, le saveeŋ mako.
12 e perguntou-lhe: “Amigo, como você entrou aqui sem veste nupcial?” E ele emudeceu.
13 Tauvene kinik isaav pa uraata tooni siriv ighe: ‘Akau aaghe toman niima, ve asiki ivot ila pa muuri ta ndoroom tiina we. Yes tau tileep izi nugh tawe, ene yavyavuuŋ tiina igham zi, ve tiyakyak toman livozi kikikia.’”
13 Então o rei ordenou aos serventes: “Amarrem os pés e as mãos dele e atirem-no para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.”
14 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Poiŋ to Maaron, ene ila pa eval tiina. Eemon tamtamon eŋaeŋa, ta i igham zi timin i tauu le.”
14 Porque muitos são chamados, mas poucos são escolhidos.
15 Murei ra, zeran tutuuŋa siriv tila tilup zi ve tiil eez pa Yesu. Yes tighe titombaana pa savsaveeŋ, ve ighe isik aliiŋa eta isosor, mako imin puughu pani to tipayooze pa savsaveeŋ.
15 Então os fariseus se retiraram e consultaram entre si como surpreenderiam Jesus em alguma palavra.
16 Tauvene timbaaŋ ziŋerazi siriv tomania Erod ziŋeera siriv tila to Yesu, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Yo ŋeer to saveeŋ onoon mon. Isaav ighe upaghazoŋai tamtamon pa eez to Maaron, na saveeŋ tsio isov ene onoon mon. Ve isaav ighe tamtamon ezazi tintiina, ma lezi ezazi mako, na yo ugham ŋgar pa gabua tauvene mako. Usasavia ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov, ve usavsaav ghazooŋ ila matazi.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para lhe dizer: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e que ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade, sem se importar com a opinião dos outros, porque não olha para a aparência das pessoas.
17 Tauvene usaav ghazooŋ payei. Ugham ŋgar mindai? Isaav ighe iit Yuda tasik takes ila pa kinik tiina to Rom, pale iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?”
17 Assim sendo, diga-nos o que o senhor acha: é lícito pagar imposto a César ou não?
18 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi saghati wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Yam zeran to karom. Apapamir taumim sorok pa ghuruuŋ ila tsiam! Puughu mindai ta aghe atoov ghau?
18 Mas Jesus, percebendo a maldade deles, respondeu:
19 Maet tau tasiksiki pa takes na, atotoi eta ve naghita.” Tauvene tigham maet denari ee ila tooni,
19 Mostrem-me a moeda do imposto. Trouxeram-lhe um denário.
20 ve ighason zi ighe: “Laak, sei anunu ve eeza tane?”
20 E Jesus lhes perguntou:
21 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Ena kinik tiina to Rom.”
21 Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
22 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane le tirur pani. Tauvene tipul Yesu, ve tighau.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram embora.
23 Yes Sadusi tisavsaav tighe yes mateegha irau tiburig mako. Saawe eemon tana, Sadusi siriv tila to Yesu,
23 Naquele dia, alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
24 ve tighasoni tighe: “Mos puughu, muuŋ Mose isaav tauvene: ‘Ighe ŋeer eta ivai, ve yesuru azaawa livaa lezi natuzi eta mako, ve tamoot imaat, ene aat taazi ivai naar tooni. Leso livaa ipoop, ve natuzi tana iyol taama olman tau imaat na, ve iyooz pa gabua tooni.’
24 — Mestre, Moisés disse: “Se alguém morrer, não tendo filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.”
25 Laak, saawe ee, toŋvetaz liim ve ru tileep tomani ghei. Ŋeer aidaaba ivai, eemon le natu mako ve imaat. Tauvene taazi tau itaghoni na, igham naar tawe ve ivaii.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher para seu irmão.
26 Eemon taazi tawe paam le naatu mako ve imaat. Ŋgar raraate tane ivot pa tazizŋa ila ila le tisov timaat.
26 O mesmo aconteceu com o segundo, com o terceiro, até o sétimo.
27 Murei ra, naar tana paam, aana imaat.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 Laak, saawe to Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livaa tawe imin sei kat azaawa? Pa yes liim ve ru ta tisov tivaii.”
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete ela será esposa? Porque todos casaram com ela.
29 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Oyai, yam tane awatagh Maaron tapiri ve saveeŋ tooni rigta mako. Tauta ŋgar tsiam ikau.
29 Jesus respondeu:
30 Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene tamtamon irau tivai muul mako. Lepoghazi pale imin yes aŋela tau tileep izi nugh sambam.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento, mas são como os anjos no céu.
31 — ausente —
31 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês nunca leram o que Deus disse a vocês:
32 — ausente —
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”? Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos.
33 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tooni tane le tirur pani, ve ŋgar toozi imbool.
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 Zeran tutuuŋa tilooŋ tighe Yesu igham yes Sadusi tilil pa savsaveeŋ, tauvene tilup zi ve tila to Yesu,
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que Jesus havia silenciado os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 ve tamtamon toozi ee tau le ŋgar tiina pa tutuuŋ na, aana itoov ghasoniiŋ Yesu ighe:
35 E um deles, intérprete da Lei, querendo pôr Jesus à prova, perguntou-lhe:
36 “Mos puughu, tutuuŋ sindei ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov?”
36 — Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe:
37 Jesus respondeu:
38 “Tutuuŋ tane ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 Ve tutuuŋ tiina ite tau imin ru pani, ene ŋgara igharau rig.
39 E o segundo, semelhante a este, é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
40 “Saveeŋ to Mose ve yes propet, ene isov ighenaar ila tutuuŋ ru tane lolozi.”
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 Zeran tutuuŋa tana tilup zi gha tilepleep, ve Yesu aana ighason zi ighe:
41 Estando reunidos os fariseus, Jesus lhes perguntou:
42 “Laak, yam agham ŋgar mindai pa Mesia? Pale ivot ila siŋ to sei?”
42 — O que vocês pensam do Cristo? De quem é filho? Eles responderam: — De Davi.
43 Tauvene Yesu ighason zi muul: “Ighe tauvene, puughu mindai ta Maaron Avuvu ipaburigin David, ve i iwaat Mesia ighe ‘Tiina tooni’?
43 E Jesus perguntou:
44 Pa muuŋ, David isaav tauvene:
44 “Disse o Senhor ao meu Senhor:
45 “Isaav ighe David tauu iwaat Mesia ighe ‘tiina tooni’, pale Mesia ivot ila siŋ to David mindai?”
45 — Portanto, se Davi o chama de Senhor, como ele pode ser filho de Davi?
46 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane le tineneeŋ. Ŋeer eta irau iyol Yesu saveeŋ tooni mako. Tauvene saawe tana ve ila, tamtamon eta ighasoni pa saveeŋ eta muul mako. Pasaa, tiroi pani.
46 E ninguém podia lhe responder uma palavra; e a partir daquele dia ninguém mais ousou fazer perguntas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.