Mateus 19

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yesu isavia saveeŋ tana le isov, ra ipul taan sirivu to Galilaia, ve ilaagh ila le ivot taan sirivu to Yudea tau igheen ila pa yaa Yordan ziige ite.
1 Quando Jesus terminou de dizer essas coisas, deixou a Galileia e foi para a região da Judeia, a leste do rio Jordão.
2 Ve eval tiina kat tikeet taghoni gha yesŋa tila. Tilepleep ta sewe, ve i igharaat moroghooŋa toozi le tinizi poia.
2 Grandes multidões o seguiram, e ele curou os enfermos.
3 Zeran tutuuŋa siriv tila tivot tooni tighe titoova. Tauvene tighasoni tighe: “Mindai? Isaav ighe tamoot eta irav motin vaiŋ tooni pa puughu eta, ve iziir azaawa, ene iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?”
3 Alguns fariseus apareceram e tentaram apanhar Jesus numa armadilha, perguntando: “Deve-se permitir que um homem se divorcie de sua mulher por qualquer motivo?”.
4 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Yam awaat saveeŋ to Maaron, ma mako? Saveeŋ tooni isaav tauvene: Indeeŋ saawe imin maata kat tau Maaron ighur sambam ve taan, i ighur tamtamon. Ighur tamoot ve livaa.
4 “Vocês não leram as Escrituras?”, respondeu Jesus. “Elas registram que, desde o princípio, o Criador ‘os fez homem e mulher’
5 Ve Maaron isaav ighe: ‘Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama gha tiina, ve yesuru azaawa tilup zi timin eemon.’
5 e disse: ‘Por isso o homem deixa pai e mãe e se une à sua mulher, e os dois se tornam um só’.
6 Muuŋ, yesuru tileep lez lez. Ve saawe tau tivai, timin tamtamon eemon. Tauvene yesuru irau tileep lez lez muul mako. Pa tivalupu zi timin eemon wa. Yes tau Maaron tauu ilup zi timin eemon na, tamtamon eta irau ivalagh zi muul mako.”
6 Uma vez que já não são dois, mas um só, que ninguém separe o que Deus uniu.”
7 Tauvene zeran tutuuŋa tawe tighasoni muul: “Ighe tauvene, puughu mindai ta Mose ibood tutuuŋ pait tauvene: ‘Ŋeer eta ighe irav motin vaiŋ tooni, i aat ibood livaa le rau eta imin paesiiŋ, leso ipaghazoŋai zi ighe vaiŋ toozi isov wa. Mako iziire ila.’”
7 Eles perguntaram: “Então por que Moisés disse na lei que o homem poderia dar à esposa um certificado de divórcio e mandá-la embora?”.
8 Yesu iyol aliŋazi muul ighe: “Saveeŋ tsiam onoon. Ve Mose iyok payam ighe yam irau arav motin vaiŋ tsiam ve aziir azuwamimŋa tila pasaa, ŋgar saghati iyaryaaŋ kat ila lolomim. Eemon indeeŋ saawe imin maata tau Maaron ighur zitamoot ve zilivaa, ŋgar tauvene igheen mako.
8 Jesus respondeu: “Moisés permitiu o divórcio apenas como concessão, pois o coração de vocês é duro, mas não era esse o propósito original.
9 Tauvene yau nasaav payam: Tamoot eta irau irav motin vaiŋ tooni sorok ne mako. Puughu eemon geeg tauvene: Isaav ighe azaawa ighur boog, ene tamoot tana irau irav motin vaiŋ toozi. Eemon isaav ighe i irav motin vaiŋ toozi pa puughu ite paam, ve ivai livaa paaghu, ene imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ.”
9 E eu lhes digo o seguinte: quem se divorciar de sua esposa, o que só poderá fazer em caso de imoralidade, e se casar com outra, cometerá adultério”.
10 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Wai, isaav ighe Maaron ighur tutuuŋ ariaaŋa tauvene pa vaivaiŋa tomania azuwazŋa, na poia to tamtamon tivai sov!”
10 Os discípulos de Jesus disseram: “Se essa é a condição do homem em relação à sua mulher, é melhor não casar!”.
11 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Saveeŋ tsiam poia. Eemon tamtamon tisov irau titaghoni mako. Yes tau Maaron ighur zi pa lepoogh tauvena, yes mon ta irau titaghoni.
11 “Nem todos têm como aceitar esse ensino”, disse Jesus. “Só aqueles que recebem a ajuda de Deus.
12 Tamtamon tau tivai mako, ene yes lezi puughu naol. Tamtamon siriv, tinazŋa tipoop zi toman pataŋani siriv. Tauta igham zi irau tivai mako. Ve siriv, tamtamon tipaal zi, leso tigham ŋgar pa vaiŋ sov.
12 Alguns nascem eunucos, alguns foram feitos eunucos por outros e alguns a si mesmos se fazem eunucos por causa do reino dos céus. Quem puder, que aceite isso.”
13 Tamtamon tigham natuzŋa tila to Yesu, leso ighur niima izala pavozi, ve isuŋ Maaron to ipalot zi. Eemon mbiwa tooni tighit zi, ve tiyaon zi.
13 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas e orasse em seu favor, mas os discípulos repreendiam aqueles que as traziam.
14 Tauvene Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ai, yam apoon eez pa geegeu sov! Apul zi tilam payau. Pa pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene to yes tau ŋgar toozi imin geegeu tane.”
14 Jesus, porém, disse: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino dos céus pertence aos que são como elas”.
15 Yesu ighur niima izala geegeu tawe pavozi, ve ighur poia to Maaron izaa toozi, ra ipul nugh tawe ve ila.
15 Então, antes de ir embora, pôs as mãos sobre a cabeça delas e as abençoou.
16 Yesu ilaghlaagh ila, ve ŋeer ee iŋaruini ilam, ve ighasoni ighe: “Mos puughu, pale nagham saa ŋgar poia, leso naleep matag yaryaare le alok?”
16 Um homem veio a Jesus com a seguinte pergunta: “Mestre, que boas ações devo fazer para obter a vida eterna?”.
17 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Puughu mindai ta yo ughason ghau tauvene? Maaron mon ta poia. Isaav ighe lolom pa uloŋ ula nugh tooni ve uleep matam yaryaare, na matam kisin tutuuŋ tooni tisov, ve utaghon duduŋai zi.”
17 “Por que você me pergunta sobre o que é bom?”, perguntou Jesus. “Há somente um que é bom. Se você deseja entrar na vida eterna, guarde os mandamentos.”
18 Tauvene ŋeer tawe ighason Yesu muul ighe: “Saa tutuuŋ?”
18 “Quais?”, perguntou o homem. Jesus respondeu: “Não mate. Não cometa adultério. Não roube. Não dê falso testemunho.
19 Matam loŋloŋai pa tamam gha tinam ve utandagh pazi. Ve lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.’”
19 Honre seu pai e sua mãe. Ame o seu próximo como a si mesmo”.
20 Ŋeer paaghu tana ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai, mos puughu, yau nataghoniir tutuuŋ tana tisov. Saa ŋgar muul ta yau nambool pani ne?”
20 “Tenho obedecido a todos esses mandamentos”, disse o homem. “O que mais devo fazer?”
21 Tauvene Yesu isaav pani muul tauvene: “Isaav ighe yo lolom pa ŋgar tsio ve gabuam isov iduduuŋ mon ila Maaron maata, na ula ugholia gabua tsio tisov, ve urei maeta pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem kuaz tauu izi nugh sambam. Le isov, o ulam utaghon ghau.”
21 Jesus respondeu: “Se você quer ser perfeito, vá, venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
22 Ŋeer paaghu tana ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig, ipul Yesu ve ila toman loolo ipataŋan. Pasaa, i kuaz tauu kat.
22 Quando o rapaz ouviu isso, foi embora triste, porque tinha muitos bens.
23 Ra Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Yes kuaz tauŋa, ipataŋan pazi kat to titaghon pooz to Maaron, ve tiloŋ tila nugh sambam.
23 Então Jesus disse a seus discípulos: “Eu lhes digo a verdade: é muito difícil um rico entrar no reino dos céus.
24 Yau nasaav payam muul. Isaav ighe kamel eta itoova to izeev ghi iloŋ ila sarum puura, pale irao? Ene aat mako. Ve yes kuaz tauŋa tauvene paam. Isaav ighe tauzi titoova to titaghon pooz to Maaron, ve tiloŋ tila nugh sambam, ene pale tirao mako kat.”
24 Digo também: é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
25 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, le tirur tiina ve ŋgar toozi imbool. Tauvene tighasoni tighe: “Wai, ighe tauvene, sei ta pale Maaron igham mulini ve ileep poi izi nugh tooni?”
25 Ao ouvir isso, os discípulos ficaram perplexos e perguntaram: “Então quem pode ser salvo?”.
26 Yesu maata ila pazi, ve isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamtamon tauzi titoova, ene aat tirao mako. Eemon Maaron, gabua eta irau ikeeka mako.”
26 Jesus olhou atentamente para eles e respondeu: “Para as pessoas isso é impossível, mas tudo é possível para Deus”.
27 Yesu isaav tauvene, ve Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ughita. Yei tane, nipul gabua tsiei naol isov izi ileple, ve nilam nitaghon ghom. Saa anooŋa ta pale ivot payei?”
27 Então Pedro disse: “Deixamos tudo para segui-lo. Qual será nossa recompensa?”.
28 Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Saawe tau Maaron igharaat gabua naol isov timin paaghu, ve Tamtamon Naatu ileep ila niia to ghamuuŋ pooz toman mbonari ve tapiri tiina, yam tau ataghon ghau ne, pale aleep ila niamim to ghamuuŋ pooz irau saŋavul ve ru, ve aŋgin rumei saŋavul ve ru to yes Israela.
28 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que, quando o mundo for renovado e o Filho do Homem se sentar em seu trono glorioso, vocês, que foram meus seguidores, também se sentarão em doze tronos para julgar as doze tribos de Israel.
29 Ve tamtamon tisov tau tigham ŋgar pa yau ezag, ve tipul ruum toozi, toŋvetaz toozi, tamazŋa ve tinazŋa, natuzŋa, ma uum toozi, ene pale poia tiina to Maaron izazaa toozi, le iyol gabua tisov tau tipul zi na, irau ndiŋndiŋ ee (100). Ve yes pale tileep matazi yaryaare le alok.
29 E todos que tiverem deixado casa, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou propriedades por minha causa receberão em troca cem vezes mais e herdarão a vida eterna.
30 Eemon tamtamon katini tau aazne timuŋmuuŋ, ene pale tizi tileep murei geeg. Ve yes tau aazne tileep murei geeg, ene pale anazi tila timuuŋ.”
30 Contudo, muitos primeiros serão os últimos, e muitos últimos serão os primeiros.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.