Mateus 18
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NAA
1 Saawe tana, mbiwa to Yesu tila tooni, ve tighasoni tighe: “Yes tau titaghon pooz to nugh sambam na, sei ta eeza tiina kat?”
1 Naquela hora, os discípulos se aproximaram de Jesus e perguntaram: — Quem é o maior no Reino dos Céus?
2 Yesu ipoi ŋeer marani ee ilam, ipayooze ila sosozi, ve isaav pazi ighe:
2 E Jesus, chamando uma criança, colocou-a no meio deles
3 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe yam atoor ŋgar tsiam imin geegeu ŋgar toozi mako, yam aat irau ataghon pooz to Maaron ve aloŋ ala nugh sambam mako.
3 e disse:
4 Pasaa, sei tau ighe itatan tauu eeza imin ŋeer marani tane, ene i eeza tiina kat iliiv tamtamon tisov tau titaghon pooz to nugh sambam.
4 Portanto, aquele que se humilhar como esta criança, esse é o maior no Reino dos Céus.
5 Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ghau, ve igham marani eta tauvene, ve iuule pa yau ezag, ene igham ghau paam.”
5 E quem receber uma criança, tal como esta, em meu nome, é a mim que recebe.
6 Yesu isaav muul ighe: “Yes geegeu tau tighur ilam tsiau ne, isaav ighe tamtamon eta imin watiiŋ pa toozi eta, ve ighamu itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i raa, ikaria tauu wa. Tamtamon tauvene, poia to timbit maet tiina ila luua, ve tipazalia izila mazavan belbeluuŋa loolo gha ilale.
6 — E, se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que creem em mim, seria melhor para esse que uma grande pedra de moinho fosse pendurada ao seu pescoço e fosse afogado na profundeza do mar.
7 Tamtamon to taan tau timin watiiŋ pa zetazŋa na, tikaria tauzi wa. Onoon, tovaaŋ naol aat ivotvot, ve ipaburigin tamtamon pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati, ve igham zi titap pa ghuruuŋ ila toozi. Eemon tamtamon tau ighe imin watiiŋ pa iitete, ve ighamu itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i ikaria tauu wa.
7 — Ai do mundo por causa das pedras de tropeço! Porque é inevitável que elas existam, mas ai de quem é responsável por elas!
8 “Isaav ighe nimam ma aghem eta ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to urav motini ve usiki ilale. Onoon, yo pale umin narape. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Pa ighe nimam ru ve aghem ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila yav tau ighanghan irau saawe.
8 — Se a sua mão ou o seu pé leva você a tropeçar, corte-o e jogue fora; pois é melhor você entrar na vida manco ou aleijado do que, tendo duas mãos ou dois pés, ser lançado no fogo eterno.
9 Ve matam tauvene paam. Isaav ighe matam ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to upeii ve usiki ilale. Onoon, yo pale matam piind ee. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Pa ighe matam ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani.”
9 E, se um dos seus olhos leva você a tropeçar, arranque-o e jogue fora; pois é melhor você entrar na vida com um só dos seus olhos do que, tendo os dois, ser lançado no inferno de fogo.
10 — ausente —
10 — Fiquem atentos, para não desprezarem nenhum destes pequeninos! Porque eu afirmo a vocês que os anjos deles, lá nos céus, veem incessantemente a face de meu Pai celeste.
11 — ausente —
11 Porque o Filho do Homem veio salvar o que estava perdido.
12 Yesu isaav muul ighe: “Laak, yam agham ŋgar mindai? Isaav ighe ŋeer eta, i le sipsip ndiŋndiŋ ee (100), ve toozi eta ipas ivot gha ilale, ene pale tamtamon tana igham mindai? I pale ipul sipsip tooni tamoot paaŋ saŋavul liim ve paaŋ (99) tana tizi loloz ziige, ve ila iil i tau ilale na.
12 — O que vocês acham? Se um homem tiver cem ovelhas, e uma delas se desgarrar, não deixará ele nos montes as noventa e nove, indo procurar a que se desgarrou?
13 Ve yau nasaav payam. I pale iliilo le ighe indeeŋa, ene aat loolo poia kat pa sipsip eemon tana le iliiv sipsip tooni siriv tau tilalez mako na.
13 E, se consegue encontrá-la, em verdade lhes digo que ficará mais alegre por causa desta do que pelas noventa e nove que não se desgarraram.
14 Ve Tamamim tau ileep sambam, ŋgar tooni raraate. I loolo pa geegeu tsiau tane eta ilale mako.”
14 Assim, não é da vontade do Pai de vocês, que está nos céus, que se perca um só destes pequeninos.
15 Yesu isaav muul tauvene: “Isaav ighe toŋvetaz tsio eta igham sosor payo, na ula tooni, ve yamru mon aleep, ve upaghazoŋaini pa sosor tooni, leso ighilaalo. Isaav ighe i ilooŋ aliŋam, ene poia. Pasaa, yo ugham mulin toŋvetaz tsio gha yamru avalupu gham muul.
15 — Se o seu irmão pecar contra você, vá e repreenda-o em particular. Se ele ouvir, você ganhou o seu irmão.
16 Eemon isaav ighe i ilooŋ ghom mako, o ula ugham tamtamon ruta ma eta, ve yamŋa ala atoov saveeŋ pani muul. Leso saa saveeŋ tau ighe i isavia, na yes tilooŋa paam. Ve isaav ighe murei, apaesia aliiŋa pa tamtamon siriv, yes aat tighur ila saveeŋ tsiam pasaa, yam zeran ru ma tol, ta apariaaŋ saveeŋ tana.
16 Mas, se não ouvir, leve ainda com você uma ou duas pessoas, para que, pelo depoimento de duas ou três testemunhas, toda questão seja decidida.
17 Ve isaav ighe i ilooŋ gham mako, na apaesia saveeŋ tooni iloŋ ila lupuuŋ to Maaron. Leso yes paam anazi tilooŋa ve titiir saveeŋ tooni. Ve isaav ighe tamtamon tana imbuzir pa lupuuŋ to Maaron paam, o apul murimim pani, ve ileep imin yes zeran to yauŋ takes ve yes tau tiwatagh Maaron mako na.
17 E, se ele se recusar a ouvir essas pessoas, exponha o assunto à igreja; e, se ele se recusar a ouvir também a igreja, considere-o como gentio e publicano.
18 “Yau nasaav payam kat: Isaav ighe yam aŋgalsek pa ŋgar eta izi taan, ene aat ŋgalsekiiŋ raraate tauvene ivot izi sambam. Ve isaav ighe ayok pa ŋgar eta izi taan, ene aat yokiiŋ raraate tauvene ivot izi sambam paam.
18 — Em verdade lhes digo que tudo o que ligarem na terra terá sido ligado nos céus, e tudo o que desligarem na terra terá sido desligado nos céus.
19 “Ve yau nasaav payam muul tauvene: Isaav ighe tamtamon tsiam ruta ma tolta tilup lolozi ve tighason Tamaŋ tau ileep sambam pa gabua eta, i aat ilooŋ suŋuuŋ toozi, ve igham anooŋa ivot.
19 Em verdade também lhes digo que, se dois de vocês, sobre a terra, concordarem a respeito de qualquer coisa que vierem a pedir, isso lhes será concedido por meu Pai, que está nos céus.
20 Pa isaav ighe tamtamon ruta, ma tolta tilup zi pa yau ezag, yau aat naleep tomani zi.”
20 Porque, onde estiverem dois ou três reunidos em meu nome, ali estou no meio deles.
21 Ra Petrus ila igharau Yesu ve ighasoni ighe: “Tiina, isaav ighe toŋvetaz tsiau eta ighamgham sosor payau, ene pale napul sosor tooni irau pai piiz? Pai liim ve ru, pale irao?”
21 Então Pedro, aproximando-se, perguntou a Jesus: — Senhor, até quantas vezes meu irmão pecará contra mim, que eu lhe perdoe? Até sete vezes?
22 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Mako, liim ve ru, ene irao mako. Unini sov. Ighe yo upul sosor tooni irau pai tamoot tol saŋavul liim ve ru (77), ene paam irao mako.
22 Jesus respondeu:
23 Alooŋ. Pooz to nugh sambam, ene imin kinik ee. I ighe igabiiz yes besooŋa tau tiŋginŋgin maet tooni na. Leso iwatagh: Yes tiŋgin poghania maet tooni, ma mako?
23 — Por isso, o Reino dos Céus é semelhante a um rei que resolveu ajustar contas com os seus servos.
24 I ipaburigin uraat to gabizooŋ zi, ve tigham besooŋa tooni ee ila ivot tooni. Ŋeer tawe, bun tooni tiina le tiina kat. Tanini, aat tazaa pani mako.
24 E, passando a fazê-lo, trouxeram-lhe um que lhe devia dez mil talentos.
25 Besooŋa tana, i le maet irau to iyat bun tooni mako. Tauvene kinik isaav ariaaŋ ighe tigholia ŋeer tana tomania azaawa, natŋa, ve gabua tooni naol isov. Leso tigham maeta ve tiyat bun tooni sirivu.
25 Não tendo ele, porém, com que pagar, o senhor desse servo ordenou que fossem vendidos ele, a mulher, os filhos e tudo o que possuía e que, assim, a dívida fosse paga.
26 Besooŋa tana ilooŋ saveeŋ to kinik, ve iput aaghe izi naagho, ve itaŋ raraini ighe: ‘Aa kinik tsiau, utatan atem, ve ughur sooso malau rig payau. Leso nayol bun tsiau isov ilat tsio.’
26 Então o servo, caindo aos pés dele, implorava: “Tenha paciência comigo, e pagarei tudo ao senhor.”
27 Tauvene kinik loolo isaghatini, ve ipul bun tooni tomania sosor tooni, ve ipuli ila.
27 E o senhor daquele servo, compadecendo-se, mandou-o embora e perdoou-lhe a dívida.
28 “Besooŋa tana ivot ila muuri, ve izaa to iitete ite tau besooŋa to kinik paam. Iitete tawe, i igham bun tiina rig ila tooni. Bun tooni irau denari
28 — Saindo, porém, aquele servo, encontrou um dos seus conservos que lhe devia cem denários. Agarrando-o, começou a sufocá-lo, dizendo: “Pague-me o que você me deve.”
29 “Tauvene iitete tana iput aaghe izi naagho, ve itaŋ raraini ighe: ‘Aa ŋeer tsiau, utatan atem ve ughur sooso malau rig payau. Leso nayat bun tsiau ilat tsio.’
29 Então o seu conservo, caindo aos pés dele, pedia: “Tenha paciência comigo, e pagarei tudo a você.”
30 Eemon i ilooŋa mako. Ŋgar tooni iyaryaaŋ kat. Tauvene isaav gha tighur iitete tana iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ. Leso ilepleep ta sewe le irau iyat suvinia bun tooni.
30 Ele, porém, não quis. Pelo contrário, foi e o lançou na prisão, até que saldasse a dívida.
31 “Eemon besooŋa siriv to kinik tighita ŋgar tau i ighamu na, le irau lolozi mako. Lolozi ipataŋan kat. Tauvene tila to tiina toozi, ve tipaes pani.
31 — Vendo os seus companheiros o que havia acontecido, ficaram muito tristes e foram relatar ao seu senhor tudo o que havia acontecido.
32 Kinik ilooŋ saveeŋ toozi tana, ve rekia mon ipoi ŋeer tawe ilam, ve isaav pani ighe: ‘Yo tane, besooŋa saghati kat! Yo utaŋ rarai ghau, tauta lolog isaghatin ghom, ve napul bun tsio isov.
32 Então o senhor, chamando aquele servo, lhe disse: “Servo malvado, eu lhe perdoei aquela dívida toda porque você me implorou.
33 Ŋgar tau nagham payo na, yo paam irau utaghon ŋgar raraate ve lolom isaghatin etam ite. Puughu mindai ta ugham tauvene mako?’
33 Será que você também não devia ter compaixão do seu conservo, assim como eu tive compaixão de você?”
34 Tauvene kinik aate yavyav kat, ve aana ighur besooŋa tana ila uraata tooni siriv nimazi, leso tighur yavyavuuŋ tiina pani lee irau iyat suvinia bun tooni.”
34 E, indignando-se, o senhor entregou aquele servo aos carrascos, até que lhe pagasse toda a dívida.
35 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Tauvene yau nasaav payam: Ighe toŋvetaz tsiam eta igham sosor payam, na yam aat lolomim isaghatini ve apul sosor tooni toman lolomim. Ighe agham tauvene mako, ene pale Tamaŋ tau ileep sambam, igham ŋgar raraate mon payam imin kinik tawe igham pa besooŋa tooni.”
35 Assim também o meu Pai, que está no céu, fará com vocês, se do íntimo não perdoarem cada um a seu irmão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.