Mateus 14

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Saawe tana, Erod, daaba tau iŋgin taan sirivu to Galilaia na, ilooŋ Yesu vaaru pa uraat tau i ighamghamu na, le igham ŋgar naol.
1 Naquele tempo Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar a respeito de Jesus.
2 Tauvene isaav pa uraata tooni siriv ighe: “Ewe aat ŋeer rughuzaaŋa Yoan. I imaat ve Maaron ipaburigini pa mateegh. Tauta tapiri tiina igheen tooni, ve ighamgham gabua ŋgeretazi.”
2 Então ele disse aos seus funcionários: — Esse homem é João Batista, que foi ressuscitado. Por isso esse homem tem poder para fazer milagres.
3 — ausente —
3 Pois Herodes tinha mandado prender João, amarrar as suas mãos e jogá-lo na cadeia. Ele havia feito isso por causa de Herodias, esposa do seu irmão Filipe.
4 — ausente —
4 Pois João Batista tinha dito muitas vezes a Herodes: “Pela nossa Lei você é proibido de casar com Herodias!”
5 Erod ighe irav Yoan imaat. Eemon iroi pa eval tiina pasaa, yes tighur ila tighe Yoan, i propet to Maaron.
5 Herodes queria matá-lo, mas tinha medo do povo, pois eles achavam que João era profeta .
6 Tilepleep le tizaa pa saawe to Erod tiina ipoopa, ra Erod yesŋa zeetŋa siriv tilup zi pa ghanghaniiŋ. Saawe tana, azaawa Erodias natliva iloŋ ila, ve itor izi naghozi le isan Erod aate.
6 No dia do aniversário de Herodes, a filha de Herodias dançou diante de todos, e ele gostou tanto,
7 Tauvene Erod iburig gha isik aliiŋa pani ighe: “Onoon saaŋa! Saa kaut tau yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo!” Ra ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni tawe le iyaryaaŋ kat.
7 que prometeu à moça: — Juro que darei tudo o que você me pedir!
8 Livaa paaghu tiina igharaat saveeŋ pani wa. Tauta isaav pa Erod ighe: “Yau naghe yo urav motin ŋeer rughuzaaŋa Yoan luua, ughur daaba ila oon loolo, ve ughamu ilam payau ta sene.”
8 Seguindo o conselho da sua mãe, ela pediu: — Quero a cabeça de João Batista num prato, agora mesmo!
9 — ausente —
9 O rei Herodes ficou triste, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, ordenou que o pedido da moça fosse atendido.
10 — ausente —
10 E mandou que cortassem a cabeça de João Batista, na cadeia.
11 Ra ighur daaba ila oon loolo, ve ighamu ilam, ve izuzuuna ila pa livaa paaghu. Mako i aana isakia ila to tiina Erodias.
11 Aí trouxeram a cabeça num prato, entregaram para a moça, e ela a levou para a sua mãe.
12 Yes mbiwa to Yoan tilooŋ gabua tana vaaru. Tauvene tila tigham Yoan paata gha tila titavia. Ra tila tipaes pa Yesu.
12 Então os discípulos de João vieram, levaram o corpo dele e o sepultaram. Depois foram contar isso a Jesus.
13 Yesu ilooŋ mateegh to Yoan vaaru, ve ipul Nasaret, izaa waaŋ, ve iraav ila le ilooŋ nugh ŋginaaŋa ee. Leso zigani ileep. Eemon eval tiina tilooŋ vaaru, ve tipul nugh toz toz, ve tilaagh taan gha titaghoni tila.
13 Ao saber o que havia acontecido, Jesus saiu dali num barco e foi sozinho para um lugar deserto. Mas as multidões souberam onde ele estava, vieram dos seus povoados e o seguiram por terra.
14 Tauvene saawe tau Yesu ilooŋ taan ve iyaat izi pa waaŋ, i ighita eval tiina kat tilup zi ve tilepleep. I ighit zi le loolo isaghatin zi, ve igharaat moroghooŋa toozi.
14 Quando Jesus saiu do barco e viu aquela grande multidão, ficou com muita pena deles e curou os doentes que estavam ali.
15 Tilepleep le ravrav izi, ra mbiwa tooni tila tisaav pani tighe: “Ughita. Ene taleep izi nugh ŋginaaŋa ve mboŋ izi wa. Usaav pa eval tiina tane tila pa nugh siriv tau tigheen tataŋgan ne. Leso tighol lezi aniiŋ.”
15 De tardinha, os discípulos chegaram perto de Jesus e disseram: — Já é tarde, e este lugar é deserto. Mande essa gente embora, a fim de que vão aos povoados e comprem alguma coisa para comer.
16 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Yes lezi puughu eta to tipul ghiit ve tighau tila ne mako. Yam taumim agham aniiŋ pazi ve tighan.”
16 Mas Jesus respondeu:
17 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, iit leen aniiŋ naol mako. Ughita. Ene mberet liim, ve iigh ru mon.”
17 Eles disseram: — Só temos aqui cinco pães e dois peixes.
18 Yesu isaav pa mbiwa tooni muul ighe: “Agham mberet tomania iigh tana ilam.”
18 — Pois tragam para mim! — disse Jesus.
19 Ra isaav pa eval tiina mbolezi izi ila kikiliiŋ paavo, ve igham mberet liim tomania iigh ru tawe, ikis zi, maata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tana. Isuŋ le isov, ra iteev mberet tomania iigh, ve ighur zi ila mbiwa tooni nimazi, ve anazi tila tireii pa eval tiina.
19 Então mandou o povo sentar-se na grama. Depois pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus. Partiu os pães, entregou-os aos discípulos, e estes distribuíram ao povo.
20 Tisov tighan le apozi isuŋ. Ve avozi muuri tau izi na, mbiwa tooni tigoog zi, ve tinonogh zi tila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir.
20 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda recolheram doze cestos cheios dos pedaços que sobraram.
21 Yes tau tighan aniiŋ tana, yes zitamoot mon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) ma vene. Ve zilivaa tomania natuzŋa, ene tinin zi mako.
21 Os que comeram foram mais ou menos cinco mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
22 Tighan le isov, ra Yesu ipasul mbiwa tooni ighe tizaa waaŋ, ve timuuŋ tila tivool pa yaa naliu Galilaia ziige ite. Ve i ileep, leso ighur eval tiina tawe timuul tila pa nugh toz toz.
22 Logo depois, Jesus ordenou aos discípulos que subissem no barco e fossem na frente para o lado oeste do lago, enquanto ele mandava o povo embora.
23 I ighur zi tila, ra zigani izala pa loloz, leso ileep ta sewe, ve isuŋ. Zigani ilepleep ta sewe le mboŋ izi.
23 Depois de mandar o povo embora, Jesus subiu um monte a fim de orar sozinho. Quando chegou a noite, ele estava ali, sozinho.
24 Saawe tana, waaŋ to mbiwa tooni ighaughau ila le tivot bodbodaaŋ to yaa naliu. Tigharau taan soone. Pasaa, tisoop yaghur tomania dibom.
24 Naquele momento o barco já estava no meio do lago. E as ondas batiam com força no barco porque o vento soprava contra ele.
25 Yesu ilepleep le igharau ighe nughitun, ra izila nari, ve ilaagh izala yaa paavo gha iŋarui zi ila.
25 Já de madrugada, entre as três e as seis horas, Jesus foi até lá, andando em cima da água.
26 Mbiwa tooni matazi ila, le tighita Yesu ilaghlaagh izala yaa paavo iŋarui zi ilam. Tighita le toz ilale. Ve tiboob tighe: “Wai, ewe mariaam eta ta ilam ne!” Tauvene roiŋ tiina igham zi, ve tisaŋeeŋ saghat.
26 Quando os discípulos viram Jesus andando em cima da água, ficaram apavorados e exclamaram: — É um fantasma! E gritaram de medo.
27 Eemon Yesu rekia mon ve isaav pazi ighe: “Ai, aroi sov! Atemim izi. Ene yau!”
27 Nesse instante Jesus disse:
28 Tauvene Petrus iburig ve isaav ila pa Yesu ighe: “Tiina, ighe yo taum tana, o usaav, ve nalaagh izala yaa paavo ve nalat.”
28 Então Pedro disse: — Se é o senhor mesmo, mande que eu vá andando em cima da água até onde o senhor está.
29 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Poia, ulam lak!” Tauvene Petrus izi pa waaŋ, ve ilaagh izala yaa paavo gha iŋarui Yesu ila.
29 — Venha! — respondeu Jesus. Pedro saiu do barco e começou a andar em cima da água, em direção a Jesus.
30 Eemon ighita yaghur toman dibom tintiina, le iroi ve ighe izal. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe: “Tiina, uul ghau lak!”
30 Porém, quando sentiu a força do vento, ficou com medo e começou a afundar. Então gritou: — Socorro, Senhor!
31 Rekia mon Yesu niima ila ikis Petrus, ve isaav pani ighe: “Yo tane, ghuruuŋ ila tsio ŋgiira rigmon kat. Lolom ruru pasaa?”
31 Imediatamente Jesus estendeu a mão, segurou Pedro e disse:
32 Ra yesuru tila tizaa waaŋ. Saawe tana, yaghur ma dibom imaat.
32 Então os dois subiram no barco, e o vento se acalmou.
33 Tauvene zetazŋa tau tileep waaŋ paavo na, tiput aghezi pa Yesu ve tipaiti tighe: “Onoon kat, yo Maaron Naatu!”
33 E os discípulos adoraram Jesus, dizendo: — De fato, o senhor é o Filho de Deus!
34 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivool yaa naliu ziige ite, ve tila tilooŋ nari to nugh Genesaret.
34 Jesus e os discípulos atravessaram o lago e chegaram à região de Genesaré.
35 Zitamoot to nugh tawe tighita Yesu ve tighilaalo. Tauvene timbaaŋ ila pa nugh tisov tau tigharau na, tighe tiyau moroghooŋa toozi, ve tigham zi tilam.
35 Ali o povo reconheceu Jesus e avisou todos os doentes das regiões vizinhas. Então muitas pessoas levaram doentes a ele,
36 Tauvene yes tilam toman moroghooŋa toozi, ve titaŋ rarai Yesu tighe tikis nonoghiiŋa tooni ziige rigta, o poia. Ve tamtamon tisov tau tikisi na, i igham zi tinizi poia.
36 pedindo que deixasse que os doentes pelo menos tocassem na barra da sua roupa. E todos os que tocavam nela ficavam curados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.