Mateus 13

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Aaz eemon tana, Yesu ipul ruum, ve ivot gha izila pa yaa naliu Galilaia, ve mboole izi nari.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Ve eval tiina kat tila tilivuti tighe tilooŋ saveeŋ tooni. Tauvene i izaa waaŋ ee ve tiparuuze ivot ila rig pa nari. Ra mboole izi, ve ivotia Maaron aliiŋa pazi. Eval tiina tawe tiyozyooz izi nari, ve tighurghur taliŋazi pa saveeŋ tooni.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Yesu ipaghazoŋai zi pa gabua naol ila saveeŋ palelaaŋ. I isaav pazi ighe:
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Saawe tau isusuruuv uuv tawe, siriv timburur tizi eez. Tauvene man tiroov tila ve tighan suvinia.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Ve siriv timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa, ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo. Tauvene rekia mon titum tizaa.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Eemon saawe tau aaz ighaaz ve taan ituntun, wit tawe rauazi timalai ve timatmaat. Pasaa, wariazi tizila geeg mako.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Ve uuv siriv timburur ila waar tuatua lolozi. Tauvene waar tawe titum tomania wit tizaa, ve tinduruv zi le timatmaat.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Eemon uuv siriv titap tizala taan poia. Tauvene titum poi tizaa, ve anoŋazi katini. Siriv anoŋazi irau ndiŋndiŋ ee (100), siriv anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau tamoot ee saŋavul (30).”
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane le isov, ve ipariaaŋa ighe: “Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane ve igham ŋgar pani poi.”
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Murei ra, mbiwa tooni tila tooni, ve tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yo usavsaav pa tamtamon ila saveeŋ palelaaŋ mon?”
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene ŋgara yoŋgaaŋa. Eemon yam, Maaron igham poghani gham, ve ipaghazoŋai ŋgar tana payam. Ve tamtamon siriv, i igham tauvene pazi mako.
11 Jesus respondeu:
12 Pasaa, tamtamon tau ighe iwatagh Maaron aliiŋa ve itaghoni, ene pale Maaron iuule ve iseeŋ ŋgar tooni pa ŋgar siriv muul. Leso tamtamon tana irau kat pa ŋgar popoia. Eemon isaav ighe tamtamon eta iwatagh Maaron aliiŋa rigta, ve itaghoni mako, ene pale Maaron iwalaav ŋgar tooni rigmon tana pani, ve i ileep sorok.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Puughu tau nasavsaav pazi ila saveeŋ palelaaŋ, ene vene:
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 “Ŋgar tau yes tighamu, ene iduduuŋ kat pa Maaron aliiŋa tau muuŋ propet Isaia ivotia na. Saveeŋ tauvene:
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Pasaa, zeran tane, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat. Lolozi pa ghilalooŋ gabua mako.
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauvene yam tane, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam. Pa gabua tau matamim aghita, ve taliŋamim alooŋa na, yam aghazooŋ pa puughu.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Yau nasaav payam kat. Muuŋ, propet naol tomania zeran duduŋazi katini tighe le tighita gabua naol tau aazne yam aghit zi ne. Eemon tighit zi mako. Ve tighe le tilooŋ saveeŋ tau yam aloŋlooŋa ne. Eemon tilooŋa mako.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 Yesu isaav pazi muul ighe: “Alooŋ. Saveeŋ palelaaŋ to suruvaaŋ wit uuve, ene puughu tauvene:
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Uuv siriv tau timburur tizi eez, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ pa pooz to nugh sambam, eemon ŋgar toozi ighazooŋ pani mako. Tauvene Ŋeer Saghati ila ve isan saveeŋ tawe ighau pa lolozi.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Ve uuv siriv tau timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, ve rekia mon tighamu toman lolozi poia kat.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Eemon saveeŋ tawe igheen tuŋia ila lolozi mako. Yes timin aniiŋ tau waria izila taan loolo geeg mako. Tauvene tiyooz tuŋia mako. Isaav ighe tamtamon tigham saghatin zi, ma pataŋani ite paam ivot pazi pasaa, titaghon Maaron aliiŋa, ene rekia mon ve tipul ghuruuŋ ila toozi, ve tighur murizi pa Maaron.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Ve uuv siriv tau timburur ila waar tuatua lolozi, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ to Maaron. Eemon pataŋani naol to taan, tomania kuaz ve gabua popoia tau tamtamon lolozi ighaar pani na, ene ikau ŋgar toozi. Tauvene saveeŋ tau igheen ila lolozi na, ighur anooŋa poia eta ivot mako.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Ve uuv siriv tau ŋeer tana isuruuv zi ila taan poia, ene izaa to yes tau tilooŋ saveeŋ to Maaron ve tighazooŋ pani. Tauvene ghuruuŋ ila toozi ighur anooŋa popoia katini. Siriv, anoŋazi ivot irau ndiŋndiŋ ee (100), siriv anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau tamoot ee saŋavul (30).”
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer ee tau isuruuv wit uvezi popoia ila uum tooni.
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Eemon saawe tau eval tiina tigheen le lolozi iveegh, ŋeer tawe koia ila isuruuv wit olia uvezi iloŋ ila wit lolozi, ve ighau ila. Wit olia tawe, ghitooŋa raraate imin wit tauu. Eemon ene oot saghati.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Saawe tau wit itum izaa gha ighur anooŋa, ra tighilaal wit olia tana.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 Tauvene yes besooŋa to uum tauu tila tooni, ve tipaes pani tighe: ‘Wai, tiina, ŋgarig gha nighilaal wit olia tau itum tomania wit tsio! Ilaagh mindai ta itum ta sewe? Pa yo usuruuv wit uvezi popoia mon.’
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 “I iyol aliŋazi ighe: ‘Koiag eta aat igham ŋgar tane.’
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 “Eemon i iyol aliŋazi ighe: ‘Aiss, agham vene sov! Pale akuruv wit popoia siriv tomani zi ma vene.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Apul zi tigheen tomania wit tauu le saawe to mariri ivot, o nasaav pa uraata tsiau to tila tikuruv wit olia tawe, ve tiyau zi tila tilup zi, leso tisik zi tila yav. Mako tindou poghania wit tauu anoŋazi, ve tighur zi iloŋ ila ruum tsiau to aniiŋ.’”
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin mastet uuve tau ŋeer ee ighamu, ve ila isuruuva ila uum tooni.
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Mastet uuve, ene geegeu kat.
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin yis rig tau livaa ee ikepu tomania palawa tiina. Yis rigmon tana iloŋ ila irau palawa tawe loolo le ipasaria.”
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 Ŋgar isov tana, Yesu isavia pa eval tiina ila saveeŋ palelaaŋ mon. I isavia saveeŋ eta ighazooŋ pazi mako. Saawe isov, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ mon.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Tauvene Maaron aliiŋa tau propet ee ivotia na ighur anooŋa. Isaav ighe:
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Yesu ipul eval tiina, ve iloŋ ila ruum, ra mbiwa tooni tila tooni, ve tighasoni tighe: “Saveeŋ palelaaŋ to wit olia tau yo usavia na, irau upaghazoŋai puughu payei?”
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ŋeer tau isuruuv wit uvezi popoia, ene Tamtamon Naatu.
37 Jesus respondeu:
38 Ve uum tooni, ene izaa to taan naol isov. Uuv popoia, ene izaa to yes tau titaghon pooz to nugh sambam. Ve wit olia, ene izaa to yes tau titaghon ŋgar to Ŋeer Saghati.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Uum tauu koia tau isuruuv wit olia uvezi, ene Ŋeer Saghati. Saawe to mariri, ene taan saawe. Ve yes uraata tau tila tindou aniiŋ wit anooŋa, ene yes aŋela.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Taan saawe ighe ivot, ene pale ŋgar raraate mon ivot pa zeran sasaghati imin yes uraata tigham pa wit olia tawe. Pale tiyau zi tila tilup zi, ve yav ighan zi.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Pasaa, Tamtamon Naatu pale imbaaŋ aŋela tooni tila tiyau tamtamon tisov tau timin watiiŋ pa zetazŋa, tomania tamtamon tisov tau timamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron na, ve tighur zi tila soghan pa yes tau titaghon pooz tooni.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 Mako tisik zi tizala yav tiina ighan zi. Yes pale tilepleep ta sewe, ve tiyakyak toman livozi kikikia.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Eemon zeran tau titaghon ŋgar duduuŋa na, yes pale tileep poia izi nugh to Tamazi Maaron, ve mbonarizi tiina imin aaz. Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane ve igham ŋgar pani poi.”
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer ee tau ilaagh ila le ighita kuaz paghuuna ee tau tiŋgooza ila uum loolo. I ighita kuaz tawe, ve isakia ŋgozaaŋni muul. Ra ila toman tintini, igholia gabua tooni naol isov, ve igham maeta gha ighol motin taan tawe. Leso kuaz tana imin le motot.”
44 — O
45 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer to raukoliiŋ tau ilaghlaagh ve iliil ŋgool maata popoia.
45 — O
46 I ighita ŋgool maata ee tau poia kat ve atuya tiina. Tauvene ila igholia gabua tooni naol isov, ve igham maeta gha ighol ŋgool maata eemon tana.”
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin puugh tau tigherevu ila te gha iigh maata maata tila tighoon ila.
47 — O
48 Saawe tau puugh ivon pa iigh, yes uraata tigherevu iloŋ ila nari, mbolezi izi, ve tipit iigh popoiazi pa puugh, ve tinonogh zi tila nakaral siriv. Eemon iigh sasaghati, ene tisuruuv zi tila soghan.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Taan saawe ighe ivot, ene pale ŋgar raraate mon ivot. Yes aŋela pale tipul nugh sambam, ve tizilam gha tipas tamtamon sasaghatizi ila zeran duduŋazi sosozi,
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 ve tisik zi tila yav tiina. Yes pale tileep ta sewe, ve tiyakyak toman livozi kikikia.”
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 Yesu isavia saveeŋ tana le isov, ra ighason mbiwa tooni ighe: “Mindai, saveeŋ isov tane, puughu ighazooŋ payam, ma mako?”
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauvene yes ŋgara to tutuuŋ tau tighazooŋ pa pooz to nugh sambam ve titaghoni, ene yes tisov timin ruum tauu ta ipaspas kuaz paghpaaghu ve muŋganazi pa katkaat tooni.”
52 Jesus disse:
53 — ausente —
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 — ausente —
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 Mindai, i to nugh ite, ta iit takankaan pani ne? Taama, i ŋeer to raoŋ ruum. Tiina Maria. Ve tazŋa, ene Yakobus, Yosep, Simon, ve Yudas.
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Ve livŋa, ta tilepleep tomani ghiit ne. Ŋeer tane igham tapiri ve ŋgar tiina tane izi sindei?”
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Tauvene matazi veleghini, ve lolozi pa tighur ila tooni mako.
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Tauvene Yesu igham gabua ŋgeretazi tintiina naol izi ta sewe mako. Pasaa, yes tighur ila tooni mako.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.