Marcos 8

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Saawe tana, eval tiina kat tila tilup zi toman Yesu muul, ve yesŋa tilepleep le aniiŋ toozi isov. Tauvene Yesu ipoi mbiwa tooni tilam, ve isaav pazi ighe:
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 “Yau lolog isaghatin eval tiina tane. Pasaa, itiŋa takaria lepoogh gha mboŋ imin tol wa. Ve lezi aniiŋ eta to tighan mako.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Isaav ighe naziir zi tila toman pitool zi, ene pale tapirizi isov ve matazi ililiit izi eez livuugha. Pasaa, tamtamon toozi siriv tilaagh nugh malau tilam.”
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Mbiwa tooni tiyol aliiŋa tighe: “Wai, ene taleep nugh ŋginaaŋa. Pale tagham aniiŋ sindei ve tagham pa eval tiina tane?”
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Mberet tsiam piiz ighengheen?”
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Ra Yesu isaav pa eval tiina mbolezi izi taan, ve igham mberet liim ve ru tawe, ve ipait Maaron pani. Le isov, ra iteeva, ve ighuru ila to mbiwa tooni. Leso anazi tila tireii pa eval tiina. Tauvene tighamu tila, ve tireii pazi.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Yes lezi iigh geegeu siriv paam. Yesu ipait Maaron pa iigh tana, ra isaav pazi tila tireii pa tamtamon.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Eval tiina tawe tighan le apozi isuŋ. Ve avozi muuri tau izi na, mbiwa tooni tigooga, ve tinonogh zi tila nakaral tintiina liim ve ru le tivoniir.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 — ausente —
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 — ausente —
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Yesu ileep ta sewe, ve zeran tutuuŋa siriv tiŋaruini tila tighe titoova. Yesŋa Yesu tivazorai zi, ve tizoornugh tighe i igham gabua ŋgereeta imin ilaal pazi. Leso tiwatagh tighe Maaron to sambam ileep tomania pa uraat tooni.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 Yesu isaav pazi imin mbuziriiŋ ighe: “Oyais, puughu mindai ta zeran to aazne tizuari zi pa ghitooŋ ilaal? Yau nasaav payam kat: Maaron irau itotoi gabua eta imin ilaal pazi ne mako. Mako kat.”
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Ra ipul zi tileep, ve izila nari gha izaa waaŋ muul, ve yesŋa mbiwa tooni timuul tila tivool pa yaa naliu ziige ite.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 Mbiwa tooni lolozi iveegh ve tigham lezi tamaz mako. Tigham mberet eemon geeg ta igheen izi waaŋ.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Yes tighaughau tila, ve Yesu maata iŋgal pa ŋgar sasaghati to Erod ve yes zeran tutuuŋa. Tauvene iveveen mbiwa tooni ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim, ve ayamaan gham pa yis to Erod ve yes zeran tutuuŋa!”
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Eemon mbiwa tooni tighilaal saveeŋ tooni puughu mako. Tauvene ayazi iŋgal zi sorok ve tivasavo zi tighe: “I aat isaav pait pasaa, loloon iveegh ve tagham leen mberet mako.”
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pazi muul ighe: “Yam ayau avomim pa mberet pasaa? Aghilaal ghau soone? Lolomim aat iyaryaaŋ kat, tauta aghazooŋ payau soone.
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 — ausente —
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 — ausente —
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 Yesu ighason zi muul ighe: “Ve saawe tau nateev mberet liim ve ru pa tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000) na, yam agoog aniiŋ siriv siriv ve apavon nakaral piiz?”
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Ra Yesu isaav pazi ighe: “Mindai? Ŋgar tsiam ighazooŋ soone?”
21 Então Jesus perguntou:
22 Yesu tomania mbiwa tooni tila tilooŋ nugh Betsaida, ve tamtamon siriv tigham ŋeer maata kumkuuma ee ilam tooni, ve titaŋ rarai Yesu tighe ighur niima izala ŋeer tawe paavo ve igharaat maata.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Tauvene Yesu ikis maata kumkuuma tana niima, ve igherevu gha yesuru tila tivot nugh ziige. Yesuru tiyooz ta sewe, ve Yesu ighur ŋazuuva ila ŋeer tana maata, ve niima ru izala paavo. Ra ighasoni ighe: “Mindai, ughita gabua eta, ma mako?”
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 Ŋeer tana maata ila, ve isaav pani ighe: “Vee! Yau naghita tamtamon siriv tilaghlaagh. Eemon naghit poghani zi mako. Ghitoŋazi imin ai ma vene.”
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Tauvene Yesu ighur niima ila ikis ŋeer tana maata muul. Ŋeer tana itughtugh maata ila ila le maata pakia, ve ighita gabua naol isov ighazooŋ.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Ra Yesu isaav pani ighe: “Umuul ula pa nughei sov. Malmalim ula pa ruum tsio.”
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Yesu tomania mbiwa tooni tipul nugh Betsaida, ve tighe tila pa nugh geegeu siriv tau tigharau nugh tiina Sisarea Pilipai. Tilaghlaagh taghon eez tila, ve Yesu ighason zi ighe: “Laak, tamtamon tigham ŋgar tighe yau sei?”
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Zeran siriv tighe yo ŋeer rughuzaaŋa Yoan, ve siriv tighe yo propet Ilia, ve siriv tighe yo propet ite paam.”
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 Yesu ighason zi muul ighe: “Ve yam taumim, aghe yau sei?”
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 Petrus isavsaav le isov, ra Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tivotia saveeŋ tana pa tamtamon eta sov.
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Saawe tana, Yesu iburig ve ipaghazoŋai tauu pa mbiwa tooni ighe: “Tamtamon Naatu, i aat ibaad pataŋani naol, ve yavyavuuŋ tiina ighamu itaghon Taama Maaron ŋgar tooni. Ve yes pooza tomania yes daaba to watooŋrau, ve yes ŋgara to tutuuŋ pale tizori, ve tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i pale iburig pa mateegh.”
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Yesu isaav ghazooŋa pazi. Tauvene Petrus ighamu ila ziige, ve iyaoni.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Eemon Yesu itoor ghi, maata imuul pa mbiwa tooni siriv, ve iyaon Petrus ighe: “Sadan, ughau ula pa murig! Ŋgar tsio itaghon Maaron ŋgar tooni mako. Yo utaghon ŋgar to tamtamon mon.”
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Ra Yesu ipoi eval tiina tilam tilup zi tomania mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Isaav ighe tamtamon eta ighe imin leg ve itaghon eez tsiau, i aat itatan tauu, ibaad ai pambarooŋ tooni,
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Pa ighe tamtamon eta iil eez pa tauu leso ileep poia izi taan, ene pale ilale. Ve isaav ighe tamtamon eta loolo eemon ve ipul tauu payau ve uraat to vaaru poia, i aat igham lepoogh poia ila to Maaron.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 Isaav ighe tamtamon eta igham gabua popoiazi naol isov to taan, eemon tauu anunu ilale, ene pale gabua naol tawe tiuule mindai? Mako.
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Pale tamtamon tana igham saa gabua ve iravol anunu pani? Mako kat.”
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 “Tamtamon to aazne, yes sasaghatizi kat. Tighur murizi pa Maaron imin livaa tau ipul azaawa ve igham tamoot paaghu. Isaav ighe tsiam eta maaya payau ve saveeŋ tsiau, ve ipaisamun ghau ila yes tane matazi, ene pale saawe to Tamtamon Naatu imuul ilam tomania aŋela tooni patabuyaaŋa, ve itotoi Taama Maaron mbonari ve tapiri ivot ighazooŋ, i pale ipaisamun tamtamon tana eeza paam.”
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.