Marcos 2
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NVT
1 Mboŋ siriv ilam ila, ra Yesu imuul ila pa Kapernaum, nugh tau i ilepleep pani na. Tamtamon tilooŋ Yesu vaaru tighe i imuul ila ileep izi ruum tooni,
1 Dias depois, quando Jesus retornou a Cafarnaum, a notícia de que ele tinha voltado se espalhou rapidamente.
2 — ausente —
2 Em pouco tempo, a casa onde estava hospedado ficou tão cheia que não havia lugar nem do lado de fora da porta. Enquanto ele anunciava a palavra de Deus,
3 — ausente —
3 quatro homens vieram carregando um paralítico numa maca.
4 Zeran paaŋ tana titoova to tiloŋ tila tigharau Yesu. Eemon tirao mako. Pasaa, eval tiina tipoon zi. Tauvene tigham narape tana, ve titaghon ndeet tizala pa ruum paavo. Ra tipas atov siriv ighau, ve titughu tomania moogh tau i igheen izala na iŋarui Yesu izila, le igheen izi naagho.
4 Por causa da multidão, não tinham como levá-lo até Jesus. Então abriram um buraco no teto, acima de onde Jesus estava. Em seguida, baixaram o homem na maca, bem na frente dele.
5 Yesu ighita zeran tana ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ kat. Tauvene isaav pa narape tana ighe: “Tazig, sosor tsio, yau nareua wa.”
5 Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Filho, seus pecados estão perdoados”.
6 Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tileep tomani zi ta sewe paam. Yes tilooŋ Yesu aliiŋa ziiri rig tane, ve tigham ŋgar naol ila lolozi tighe:
6 Alguns dos mestres da lei que estavam ali sentados pensaram:
7 “Wai, puughu mindai ta ŋeer tane isaav tauvene? I ivelegh Maaron! Tamtamon eta irau ireu sosor mako. Maaron mon, o ireu sosor.”
7 “O que ele está dizendo? Isso é blasfêmia! Somente Deus pode perdoar pecados!”.
8 Yesu rekia mon ighilaal ŋgar toozi ila loolo. Tauvene ighason zi ighe: “Puughu mindai ta yam agham ŋgar naol ila lolomim?
8 Jesus logo percebeu o que eles estavam pensando e perguntou: “Por que vocês questionam essas coisas em seu coração?
9 Saa saveeŋ ta raurauai payau to nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa narape tane naghe: ‘Sosor tsio, yau nareua wa’, ma naghe: ‘Yo uburig, ugham moogh tsio, ve ulaagh’?
9 O que é mais fácil dizer ao paralítico: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se, pegue sua maca e ande’?
10 Eemon yau naghe yam awatagh kat tauvene: Tamtamon Naatu, i eeza pa rewaaŋ sosor to tamtamon izi taan.” Ra isaav pa narape tana ighe:
10 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico:
11 “Yau nasaav payo: Uburig, ugham moogh tsio, ve umuul ula pa ruum.”
11 “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
12 I isaav tauvene, ve eval tiina tawe tisov timarar narape tana, ve rekia mon i iburig iyooz, igham moogh tooni, ve ivot gha ila. Yes tighita gabua ŋgereeta tana, ve tisov tirur pa Maaron tapiri, ve tipait eeza pa tapiri ve poia tooni tighe: “Wai, ta muuŋ ve ilam, iit taghita gabua tauvene pai eta soone.”
12 O homem se levantou de um salto, pegou sua maca e saiu andando diante de todos. A multidão ficou admirada e louvava a Deus, exclamando: “Nunca vimos nada igual!”.
13 Yesu ipul nugh tawe, ve indari izila nari to yaa Galilaia muul. Eval tiina tila tooni, ve i ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa.
13 Em seguida, Jesus saiu outra vez para a beira do mar e ensinou as multidões que vinham até ele.
14 Ra ilaagh muul ila, le ighita ŋeer ee to yauŋ takes ilepleep ila niia to uraat, eeza Levi. I Alpeus naatu. Yesu isaav pani ighe: “Yo ulam utaghon ghau.” Tauvene Levi iburig, ve itaghoni gha yesuru tila.
14 Enquanto caminhava por ali, viu Levi, filho de Alfeu, sentado no lugar onde se coletavam os impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Levi se levantou e o seguiu.
15 Murei ra, Levi igham ghanghaniiŋ izi ruum tooni. Yesu tomania mbiwa tooni tila tileep tomani zi, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Saawe tana, Levi zeetŋa katini to yauŋ takes, tomania tamtamon naol to ghamuuŋ sosor tilam paam ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Pasaa, tamtamon tauvene, katini titaghon Yesu.
15 Mais tarde, na casa de Levi, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e outros pecadores, pois eram muitos os que o seguiam.
16 Zeran tutuuŋa siriv tau lezi ŋgar tintiina pa tutuuŋ na, tighita Yesu tomania zeran to ghamuuŋ sosor ve yes to yauŋ takes tilup zi pa ghanghaniiŋ, ve tighason mbiwa to Yesu tighe: “Wai, mindai ta tiina tsiam yesŋa zeran to yauŋ takes ve yes to ghamuuŋ sosor tilup zi pa ghanghaniiŋ?”
16 Quando alguns fariseus, mestres da lei, viram Jesus comer com cobradores de impostos e outros pecadores, perguntaram a seus discípulos: “Por que ele come com cobradores de impostos e pecadores?”.
17 Yesu ilooŋ saveeŋ toozi, ve isaav pazi ighe: “Yes tau tinizi poia na, dokta le uraat pazi mako. Yes moroghooŋa mon, o i le uraat pazi. Yau tauvene paam. Nalam pa poiŋ tamtamon duduŋazi mako. Nalam to napoi yes to ghamuuŋ sosor.”
17 Ao ouvir isso, Jesus lhes disse: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes. Não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
18 Ŋeer rughuzaaŋa Yoan ziŋeera ve zeran tutuuŋa ziŋerazi, saawe naol tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Tauvene saawe ee, zeran siriv tiŋarui Yesu tila, ve tighasoni tighe: “Yoan ziŋeera ve zeran tutuuŋa ziŋerazi, saawe naol, tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ. Puughu mindai ta mbiwa tsio titaghon ŋgar tauvene mako?”
18 Certa vez, quando os discípulos de João e os fariseus estavam jejuando, algumas pessoas vieram a Jesus e perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar como os discípulos de João e os discípulos dos fariseus?”.
19 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi tauvene: “Isaav ighe ŋeer eta ivai paaghu ve yesŋa zeetŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tooni, pale zeetŋa lolozi ipataŋan ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ? Mako. Pa etazi ite tau ivai paaghu na ilepleep tomani zi.
19 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento jejuam enquanto festejam com o noivo? Não podem jejuar enquanto o noivo está com eles.
20 Eemon murei, saawe eta pale ivot, o tikis vaiŋ paaghu tana, ve tighamu ipul zeetŋa gha ila. Saawe tana, zeetŋa pale lolozi ipataŋan, ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ.”
20 Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
21 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite ighe: “Uuli muŋgaana tau perekia na, ene irau tisai uuli paaghu rigta izala paavo to ipoona ne mako. Pasaa, uuli paaghu tawe pale ighoghoov uuli muŋgaana tana, mako ivaputu ghi le isaghat kat.
21 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano novo encolheria a roupa velha e a rasgaria, deixando um buraco ainda maior.
22 Vaen tauvene paam. Irau tiliŋ vaen paaghu izila paatu muŋgaana tau tigharaata pa mekmek uuli ne mako. Pasaa, vaen paaghu pale ipasaria paatu muŋgaana le diŋia ve perekia. Mako vaen imaliŋ, ve paatu paam isaghat. Tauvene vaen paaghu izila patuzi paghpaaghu, o poia.”
22 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O vinho os arrebentaria, e tanto o vinho como os recipientes se estragariam. Vinho novo precisa de recipientes novos”.
23 Umbom patabuyaaŋ ee, Yesu tomania mbiwa tooni tilaghlaagh ila uum to wit lolozi, ve mbiwa tooni tiŋgoor wit anooŋa siriv gha tighan.
23 Num sábado, enquanto Jesus caminhava pelos campos de cereal, seus discípulos começaram a colher espigas.
24 Tauvene zeran tutuuŋa siriv tau tileep tigharau zi na, tighason Yesu tighe: “Ughita! Puughu mindai ta mbiwa tsio tigham ŋgar tana? Aazne, ene saawe to uraat mako. Ene umbom patabuyaaŋ to Maaron. Ŋgar tau tighamu ne, ene isapir pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ.”
24 Os fariseus lhe perguntaram: “Por que seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado?”.
25 — ausente —
25 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
26 — ausente —
26 Ele entrou na casa de Deus, nos dias em que Abiatar era sumo sacerdote, comeu os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer e os deu também a seus companheiros”.
27 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Maaron ighur umbom patabuyaaŋ to iuul tamtamon. Ighur tamtamon to timin besooŋa pa umbom patabuyaaŋ mako.
27 Então Jesus disse: “O sábado foi feito por causa do homem, e não o homem por causa do sábado.
28 Tauvene Tamtamon Naatu, i Tiina tau iŋgin umbom patabuyaaŋ.”
28 Portanto, o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.