Lucas 4

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 — ausente —
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 — ausente —
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Ra Ŋeer Saghati isaav pani ighe: “Laak, isaav ighe yo Maaron Naatu, na usaav pa maet tane, ve imin lem aniiŋ.”
3 Então o diabo disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra se transforme em pão.
4 Eemon Yesu iyol aliiŋa ighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene:
4 Mas Jesus lhe respondeu:
5 Ra Sadan ighamu ve tizala nugh ee tau igheen saaŋa kat, ve rekia mon itotoi nugh naol isov tau kinik to taan tiŋginŋgin zi na pani,
5 Então o diabo o levou para um lugar mais alto e num instante lhe mostrou todos os reinos do mundo.
6 — ausente —
6 E disse: — Eu lhe darei todo este poder e a glória destes reinos, porque isso me foi entregue, e posso dar a quem eu quiser.
7 — ausente —
7 Portanto, se você me adorar, tudo isso será seu.
8 Eemon Yesu iyol aliiŋa ighe: “Maaron aliiŋa ziiri ite tau tiboode na isaav tauvene:
8 Mas Jesus respondeu:
9 Ra Sadan ighamu muul gha tila Yerusalem, ve tizala tiyooz ila Rumei Tiina paavo tau igheen saaŋa kat na, ve isaav pani tauvene: “Isaav ighe onoon yo Maaron Naatu, na uleep ta sene, ve uyatov ghom uzila.
9 Então o diabo levou Jesus a Jerusalém, colocou-o sobre o pináculo do templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 — ausente —
10 porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito, para que o guardem.”
11 — ausente —
11 E: “Eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
12 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Eemon Maaron aliiŋa ziiri ite isaav tauvene:
12 Jesus respondeu ao diabo:
13 Tauvene Sadan itoov Yesu pa eez maata maata le mako, ra ipuli, ve ila isaŋan pa saawe ite paam.
13 Tendo concluído todas as tentações, o diabo afastou-se de Jesus, até momento oportuno.
14 Yesu imuul ila pa Galilaia ve Avuvu Patabuyaaŋ tapiri tiina igheen tooni. Tauvene vaaru ilaan irau taan sirivu tawe.
14 Então Jesus, no poder do Espírito, voltou para a Galileia, e a sua fama correu por toda aquela região.
15 I ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa irau nugh nugh ila rumei toozi lolozi. Ve tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tipait eeza.
15 E ensinava nas sinagogas, sendo elogiado por todos.
16 Yesu imuul ila pa nugh tooni puughu Nasaret tau i itum pani gha imin olman. Ilepleep le umbom patabuyaaŋ ivot, ra itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na, ve iloŋ ila rumei toozi, leso isuŋ tomani zi. I iburig iyooz, leso iwaat Maaron aliiŋa pazi.
16 Jesus foi para Nazaré, onde havia sido criado. Num sábado, entrou na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 Tizuzuun rau to propet Isaia ila tooni, ve i iraraava ve maata itaghoni izi le indeeŋ saveeŋ ziiri ee tau isaav ighe:
17 Então lhe deram o livro do profeta Isaías. E, abrindo o livro, achou o lugar onde está escrito:
18 — ausente —
18 “O Espírito do Senhor
19 — ausente —
19 e proclamar o ano aceitável
20 Yesu iwaat saveeŋ tane le isov, ra ilulun rau tana muul, ve ighuru ila to ŋeer tau iŋgin rumei, ve mboole izi, leso ivotia mos pazi. Tamtamon tisov tau tilepleep na, matazi ila pani,
20 Tendo fechado o livro, Jesus o devolveu ao assistente e sentou-se. Todos na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 ve i ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “Saveeŋ tau aazne alooŋa, ene ighur anooŋa ivot wa.”
21 Então Jesus começou a dizer:
22 Tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tirur pa saveeŋ popoia tau ivot ila aavo na, ve tipaiti. Eemon tighe: “Wai, ŋeer tane, Yosep naatu. Mindai ta i irau isavia saveeŋ tauvene?”
22 Todos davam testemunho dele e se maravilhavam das palavras cheias de graça que lhe saíam dos lábios. E perguntavam: — Não é este o filho de José?
23 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Yau nawatagh: Yam pale asik saveeŋ ziiri ee tau monmon ivotvot ila tamtamon avozi na payau aghe: ‘Dokta, matam iŋgal ve ugharaat taum imin maata.’ Yei nilooŋ tighe yo ughamgham gabua tintiina izi nugh Kapernaum. Mindai ta ugham zi izi nugh tsio puughu tane mako?”
23 Então Jesus disse:
24 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Yau nasaav payam kat. Isaav ighe tamtamon eta imin propet to Maaron, ene aat tauu nugh tooni puughu tighamu mako.
24 E Jesus prosseguiu:
25 Eemon yau nasaav payam kat: Saawe to propet Ilia, uman izi rigta mako kat irau ndaman tol ve sirivu, le pitool tiina ivot irau nugh. Saawe tana, zinaara katini to Israel tilepleep.
25 Na verdade lhes digo que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra,
26 Eemon Maaron imbaaŋ Ilia ila to iuul toozi eta mako. Imbaaŋo ila pa naar ee to nugh Zarepat tau igheen ila taan sirivu to Sidon.
26 e Elias não foi enviado a nenhuma delas, a não ser a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 Ve saawe to propet Elisa tauvene paam. Kolekole igham tamtamon katini to Israel. Eemon Elisa iuul toozi eta mako. Naeman tau ŋeer to taan sirivu to Siria na, i mon ta Elisa iuule le tiini poia.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, a não ser Naamã, o sírio.
28 Yes tau tileep ila rumei tana loolo na, tilooŋ saveeŋ tane, le ireu lolozi.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 Tauvene tiburig gha tiziir Yesu pa nugh toozi, ve tighamu tila tivot maetaaz tau iyooz ila nugh ziige, leso tisipiira izila. (Nugh toozi igheen izala loloz.)
29 E, levantando-se, expulsaram Jesus da cidade e o levaram até o alto do monte sobre o qual a cidade estava edificada, para que, de lá, pudessem atirá-lo abaixo.
30 Eemon mako. I ipas ghi ila sosozi, ve ighau gha ila.
30 Jesus, porém, passando pelo meio deles, foi embora.
31 Yesu izila ivot nugh Kapernaum to Galilaia, ve ileep tomani zi. Saawe to umbom patabuyaaŋ, i ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa.
31 E Jesus foi a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 Yes tilooŋ saveeŋ tooni le tirur pa ŋgar tooni. Pasaa, saveeŋ tooni, toman tapiri. Ve isavsaav imin tamtamon tau i le eeza pa uraat tauvene.
32 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 Saawe tana, ŋeer ee ilepleep tomani izi ila rumei loolo. I, avuvu saghati izeeva. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe:
33 E apareceu na sinagoga um homem possuído de um espírito de demônio imundo, o qual gritou em alta voz:
34 “Aii, Yesu to Nasaret, ulam sene pasaa? Yei nimbaaŋ payo? Ma ulam ughe uvaghamun ghei? Yau nawatagh ghom wa. Yo ŋeer patabuyaaŋ to Maaron.”
34 — Ah! O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
35 Eemon Yesu iyaoni ighe: “Ai! Yo uneneeŋ! Upuli ve ughau ula!” I isaav tauvene, ve avuvu saghati isik ŋeer tawe izila taan ila eval tiina naghozi. Eemon ivaghamunia mako. Ipuli ve ighau ila.
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: O demônio, depois de o ter jogado no chão no meio de todos, saiu daquele homem sem lhe fazer mal.
36 Yes tau tighita gabua ŋgereeta tana, tisov tirur ve tivasavo zi tighe: “Wai, saveeŋ tane, gabua mindai? Ŋeer tane, i le eeza ve tapiri. Aghita. Avuvu sasaghatizi tileep ila i saamba. Pasaa, i isavsaav pazi, ve tiloŋlooŋ aliiŋa gha tighau tila.”
36 Todos ficaram admirados e comentavam entre si: — Que palavra é esta? Pois, com autoridade e poder, ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Puughu tane ta Yesu vaaru ilaan irau nugh tisov to taan sirivu tawe.
37 E a fama de Jesus se espalhava por todos os lugares daquela região.
38 Yesu ipul rumei tana, ve malmali ila Simon ruum tooni, ve iloŋ ila. Simon rauliva imorooŋ le tiini iyes kat gha ighengheen. Tauvene tighason Yesu tighe iuule.
38 Deixando a sinagoga, Jesus foi para a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre muito alta, e pediram a Jesus em favor dela.
39 Yesu ila iyooz igharau olman tinazi ziige, ve iyaon moroghooŋ tawe. Rekia mon ve moroghooŋ ighau, ve tiini poia. Ra olman tinazi iburig gha ila igharaat lezi aniiŋ.
39 E inclinando-se para ela, Jesus repreendeu a febre, e esta a deixou. E imediatamente ela se levantou e passou a servi-los.
40 Tilepleep le aaz izila, ra tamtamon tiyauur zetazŋa tisov tau moroghooŋ maata maata igham zi na tilam to Yesu, leso iuul zi. I ighur niima izala tamtamon eŋaeŋa pavozi, ve igharaat zi le tisov tinizi poia.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos, com diferentes tipos de doença, os trouxeram a Jesus. E ele os curava, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 Avuvu sasaghati paam. Tipul tamtamon katini ve tighau tila, ve tiboboob tighe: “Yo Maaron Naatu!” Pasaa, yes tiwatagh tighe i Mesia. Eemon i iyaon zi, ve isaav ariaaŋ pazi ighe: “Aneneeŋ!”
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: — Você é o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam que ele era o Cristo.
42 Mboŋ le nughizau, ra Yesu iburig gha ipul ruum, ve ilaagh ila pa nugh ŋginaaŋa ee ighe zigani ileep ta sewe. Eemon mako. Eval tiina tiilo ve titaghoni tilam. Tilam peria tooni, ve tiŋguruuta tighe ileep tomani zi.
42 Quando amanheceu, Jesus saiu e foi para um lugar deserto. As multidões o procuravam, foram até junto dele e não queriam deixar que ele fosse embora.
43 Eemon i isaav pazi ighe: “Yau aat nala ve navotia saveeŋ pa pooz to nugh sambam izi nugh siriv paam. Pasaa, Maaron imbaaŋ ghau nalam pa uraat tane.”
43 Jesus, porém, lhes disse:
44 Tauta Yesu ilaagh irau taan sirivu to Yudea, ve ivovotia Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.