Lucas 23

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Tauvene yes daaba tana tisov tiburig gha tigham Yesu tila, ve tipayooze ila Piladus naagho.
1 Levantando-se toda a assembleia, levaram Jesus a Pilatos.
2 Ra tiŋgal saveeŋ pani tighe: “Yei nighita ŋeer tane monmon ikau tamtamon tsiei ŋgar toozi, ve ipapazaagh zi pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. I iŋgalsekin zi pa sikiiŋ takes ila pa kinik tiina to Rom paam. Ve ipapakur tauu ighe i Mesia ve kinik. Tauta nighamu ilam.”
2 E ali começaram a acusá-lo, dizendo: — Encontramos este homem pervertendo a nossa nação, impedindo que se pague imposto a César e afirmando ser ele o Cristo, o Rei.
3 Tauvene Piladus ighason Yesu ighe: “Mindai, yo tane, kinik to yes Yuda?”
3 Então Pilatos perguntou a Jesus: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
4 Tauvene Piladus isaav pa yes daaba to watooŋrau tomania eval tiina ighe: “Yau naghita naghe ŋeer tane, i le sosor eta mako.”
4 Então Pilatos disse aos principais sacerdotes e às multidões: — Não vejo neste homem crime algum.
5 Eemon yes daaba tana avozi iyaryaaŋ tighe: “Ŋeer tana ilaghlaagh irau taan isov to Yudea, ve ikaukau ŋgar to tamtamon pa saveeŋ tooni, ve ipapazaagh zi, leso tizoor gavman to Rom aliiŋa. I ipaburigin uraat tooni izi taan sirivu to Galilaia, ve taghon taghon gha aazne ilam ivot izi sene.”
5 Mas eles insistiam cada vez mais, dizendo: — Ele agita o povo, ensinando por toda a Judeia. Começou na Galileia e agora chegou aqui.
6 Piladus ilooŋ saveeŋ tane, ve ighason zi ighe: “O, ŋeer tane to Galilaia?”
6 Quando Pilatos ouviu isso, perguntou se o homem era galileu.
7 Piladus ilooŋ tighe Yesu ilam pa nugh tau Erod iŋgini na, tauta isakia Yesu ila to Erod, leso itiir saveeŋ tooni. Pasaa saawe tana, Erod ilepleep izi Yerusalem paam.
7 Ao saber que Jesus era da região governada por Herodes, e estando este em Jerusalém naqueles dias, Pilatos enviou Jesus a Herodes.
8 — ausente —
8 Quando Herodes viu Jesus, ficou muito contente, pois havia muito queria vê-lo, por ter ouvido falar a respeito dele. Esperava também vê-lo fazer algum sinal.
9 — ausente —
9 E de muitas maneiras o interrogava, mas Jesus não lhe respondia nada.
10 Yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ tau tiyozyooz tigharau Yesu na, avozi iyaryaaŋ ve tiŋgal saveeŋ naol pani.
10 Os principais sacerdotes e os escribas ali presentes o acusavam com veemência.
11 Ve Erod tomania zaaba tooni tiveleghi ve tipamogheraini. Tigham nonoghiiŋa poia ee imin tau kinik tinonogh zi pani na, ve tinonoghi pani. Ra tighamu ve tighuru imuul ila to Piladus.
11 Mas Herodes, juntamente com os seus soldados, tratou Jesus com desprezo. E, para zombar de Jesus, mandou que o vestissem com um manto luxuoso, e o devolveu a Pilatos.
12 Muuŋ, koi isap Erod yesuru Piladus sosozi. Eemon saawe tana, yesuru tivalupu zi timin eemon.
12 Naquele mesmo dia, Herodes e Pilatos se reconciliaram, pois antes eram inimigos.
13 Tauvene tigham Yesu imuul ila to Piladus, ve Piladus ipoi yes daaba to watooŋrau ve daaba siriv tomania eval tiina tilam tilup zi,
13 Pilatos, então, reuniu os principais sacerdotes, as autoridades e o povo
14 ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Yam agham ŋeer tane ilam, ve asaav aghe i ikaukau ŋgar to tamtamon tsiam, ve ipapazaagh zi, leso tizoor gavman to Rom aliiŋa. Eemon yau natiir saveeŋ tooni ila yam asov matamim, ve nandeeŋ sosor tooni eta imin tau yam asavia ne mako.
14 e lhes disse: — Vocês me apresentaram este homem como sendo um agitador do povo. Mas, tendo-o interrogado na presença de vocês, nada verifiquei contra ele dos crimes de que vocês o acusam.
15 Ve Erod paam indeeŋ sosor tooni eta mako. Tauta tighamu imuul ilam. Tauvene aghita. Ŋeer tane, i igham sosor tiina eta irau to taravu imaat ne mako.
15 Nem mesmo Herodes, pois o mandou de volta para cá. Assim, é claro que ele não fez nada que mereça a pena de morte.
16 — ausente —
16 Portanto, após castigá-lo, ordenarei que seja solto.
17 — ausente —
17 [E ele era obrigado a soltar-lhes um detento por ocasião da festa.]
18 Eemon yes tisov tilup avozi, ve tiboob tighe: “Ŋeer tana ileep sov. Uravu imaat, ve upul Barabas ilam payei.”
18 Toda a multidão, porém, gritava: — Fora com este! Solte-nos Barrabás!
19 Barabas tane, muuŋ ipazaagh tamtamon gha tigham malmal izi Yerusalem to tiziir gavman to Rom. Ve irav tamtamon imaat paam. Tauta tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ.
19 Barrabás estava preso por causa de uma revolta na cidade e também por homicídio.
20 Piladus ighe ipul Yesu ila. Tauvene itoov saveeŋ pazi muul.
20 Pilatos, querendo soltar Jesus, falou outra vez ao povo.
21 Eemon tinoknok bobaaŋ tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ! Uravu izala ai pambarooŋ!”
21 Eles, porém, gritavam mais ainda: — Crucifique! Crucifique-o!
22 Tauvene Piladus isaav pazi muul imin pai tol ighe: “Narav sorokin ŋeer tane pasaa? I igham saa sosor? Yau naghita naghe i igham sosor eta irau to imaat pani ne mako. Tauvene yau aat nalosi mon, ve napuli ilat.”
22 Então, pela terceira vez, Pilatos lhes perguntou: — Que mal fez este? De fato, não achei nada contra ele para condená-lo à morte. Portanto, depois de o castigar, mandarei soltá-lo.
23 Eemon tiyok pa saveeŋ tooni mako. Azezi katitiiŋ pa bobaaŋ tighe Piladus irav Yesu izala ai pambarooŋ. Piladus itoova to irav atezi. Eemon irao mako. Pasaa, avozi iyaryaaŋ kat.
23 Mas eles insistiam com grandes gritos, pedindo que fosse crucificado. E o clamor deles prevaleceu.
24 — ausente —
24 Então Pilatos decidiu atender-lhes o pedido.
25 — ausente —
25 Soltou aquele que estava encarcerado por causa da revolta e do homicídio, a quem eles pediam; e, quanto a Jesus, entregou-o à vontade deles.
26 Tauvene zaaba tigham Yesu gha yesŋa tilaagh tila le tizaa to ŋeer ee to nugh Sairini, eeza Simon. I ileep Yerusalem ziige, ve ighe iloŋ ila pa nugh tiina. Zaaba tighita, ve tikisi ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avaara, gha aana ibaado, ve itaghon Yesu gha tila.
26 E, enquanto o conduziam, eles agarraram um cireneu, chamado Simão, que vinha do campo, e puseram-lhe a cruz sobre os ombros, para que a levasse após Jesus.
27 Eval tiina kat titaghon zi gha yesŋa tila. Zilivaa siriv tau tilaghlaagh tomani zi na, lolozi isaghatin Yesu. Tauvene titaŋtaŋ pani.
27 Uma grande multidão de povo o seguia, e também mulheres que batiam no peito e o lamentavam.
28 Yesu maata imuul pazi, ve isaav ighe: “Yam Yerusalem tinazi, ataŋ payau sov. Ataŋ pa taumim ve natumimŋa.
28 Porém Jesus, voltando-se para elas, disse:
29 Pa yau nasaav payam. Murei, saawe saghati kat pale ivot, ve apasawal aghe: ‘Oyai, aazne zilivaa tau upazi, ve yes tau tipoop soone, ve yes tau payamyamŋa mako na, irau lolozi poia.’
29 Porque virão dias em que se dirá: “Bem-aventuradas as estéreis, que não geraram, nem amamentaram.”
30 Saawe tana ighe ivot, tamtamon pale tisaav ila pa loloz tighe: ‘Apol alam atav ghei lak!’ Ve tisaav pa nugh mbua mbua tighe: ‘Azala pavomai ve alal ghei lak!’
30 Nesses dias, dirão aos montes: “Caiam em cima de nós!” E às colinas: “Cubram-nos!”
31 Aghita. Aazne tigham ŋgar tane pa ai mbitai tau iyozyooz tomania raua. Ighe tauvene, pale saa gabua ivot pa ai gorgori?”
31 Porque, se isto é feito com a madeira verde, o que será da madeira seca?
32 Yes zaaba tigham zeran sasaghati ru gha yesŋa tila paam. Leso tirav zi timaat tomania Yesu.
32 E também eram levados outros dois, que eram malfeitores, para serem executados com Jesus.
33 Tila tivot nugh ee tau tiwaat eeza tighe ‘Tamtamon Daaba Rubruuba’, ra tirav Yesu tomania zeran ru tawe tizala ai pambarooŋ toz toz, ve tipayooz zi tizaa. Ee ituuk ila pa Yesu niima tapir, ve ite ituuk ila pa ŋas.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Calvário, ali o crucificaram, bem como aos malfeitores, um à sua direita, outro à sua esquerda.
34 Tituktuuk, ve Yesu isaav ighe: “O Tamaŋ, ureu sosor toozi. Pa ŋgar tau tighamu ne, yes tighilaalo mako.” Ra zaaba tigham nonoghiiŋa to Yesu tomania gabua tooni siriv tighe tireii irau zi. Tauvene tipayooz mbuur, leso itotoi sei tau pale igham saa gabua.
34 Mas Jesus dizia: Então, para repartir as roupas dele, lançaram sortes.
35 Eval tiina tiyozyooz ve timarar gabua tau ivotvot na. Ve yes daaba to Yuda paam tiyozyooz ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pa Yesu tighe: “I iuluul tamtamon naol. Isaav ighe onoon i Mesia, ve Maaron ighuru pa uraat tooni, na iuul tauu lak!”
35 O povo estava ali e observava tudo. Também as autoridades zombavam e diziam: — Salvou os outros. Que salve a si mesmo, se é, de fato, o Cristo de Deus, o escolhido.
36 Yes zaaba paam tipaŋiŋizaini. Ve tila tigharauu ve tigham vaen maŋiŋi gha tizuzuuna izala pani to ighunu.
36 Igualmente os soldados zombavam dele e, aproximando-se, trouxeram-lhe vinagre, dizendo:
37 Ve tisaav pani tighe: “Isaav ighe yo kinik to yes Yuda, na uul taum lak!”
37 — Se você é o rei dos judeus, salve a si mesmo.
38 Ve tibood paesiiŋ to mateegh tooni puughu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav tauvene: “Ene kinik to yes Yuda.”
38 Acima de Jesus estava a seguinte inscrição: “ Este é o Rei dos Judeus ”.
39 Zeran sasaghati ru tau tituktuuk izala ai pambarooŋ na paam, toozi ee isik saveeŋ veleghiiŋ pa Yesu ighe: “Yo Mesia ne? Ighe tauvene, na uul taum ve yeiru paam!”
39 Um dos malfeitores crucificados blasfemava contra Jesus, dizendo: — Você não é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também.
40 Eemon iitete iyaoni ighe: “Ai, yo uroi pa Maaron mako? Tigabiiz ghom tighe yo ugham sosor tiina. Tauta aazne yo aat umaat raraate imin ŋeer tane.
40 Porém o outro malfeitor o repreendeu, dizendo: — Você nem ao menos teme a Deus, estando sob igual sentença?
41 Pataŋani tau igham ghiit ne, ene iduduuŋ. Pasaa, ene sosor toit atuya. Eemon ŋeer tane, i igham sosor eta mako.”
41 A nossa punição é justa, porque estamos recebendo o castigo que os nossos atos merecem; mas este não fez mal nenhum.
42 Ra isaav pa Yesu ighe: “O Yesu, saawe tau yo ulam ve utotoi pooz tsio tomania tapirim ivot ighazooŋ, na matam iŋgal ghau!”
42 E acrescentou: — Jesus, lembre-se de mim quando você vier no seu Reino.
43 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payo: Aazne, ituru aat taleep izi nugh tau paghuuna le paghuuna kat.”
43 Jesus lhe respondeu:
44 — ausente —
44 Já era quase meio-dia, e, escurecendo-se o sol, houve trevas sobre toda a terra até as três horas da tarde.
45 — ausente —
45 E o véu do santuário se rasgou pelo meio.
46 Ve Yesu iboob aliiŋa tiina ighe: “Tamaŋ, ene naghur taug ila yo nimam.” Isaav tauvene le isov, ve iyavaghan gha imaat.
46 Então Jesus clamou em alta voz: E, dito isto, expirou.
47 Daaba to yes zaaba ighita gabua tau ivot na, ve ipait Maaron eeza, ve isaav ighe: “Onoon kat. Ŋeer tane, i ŋeer duduuŋa. I igham sosor eta mako.”
47 O centurião, vendo o que tinha acontecido, deu glória a Deus, dizendo: — Verdadeiramente este homem era justo.
48 Eval tiina tau tilup zi gha tilam pa marariiŋ gabua tau ivot na, tighita gabua naol tana, le lolozi ipataŋan kat. Tauvene tiposai gargarizi ve titaŋtaŋ, ve timuul tila pa ruum toz toz.
48 E todas as multidões reunidas para aquele espetáculo, vendo o que havia acontecido, retiraram-se, batendo no peito.
49 Yesu zeetŋa tisov, tomania yes zilivaa tau titaghoni ve yesŋa tilaagh Galilaia gha tilam na, tiyozyooz soghan, ve timamarar gabua tau ivotvot na.
49 Entretanto, todos os conhecidos de Jesus e as mulheres que o tinham seguido desde a Galileia ficaram de longe, contemplando estas coisas.
50 — ausente —
50 E eis que havia um homem, chamado José, membro do Sinédrio, homem bom e justo,
51 — ausente —
51 que não tinha concordado com o plano e a ação dos outros; era natural de Arimateia, cidade dos judeus, e esperava o Reino de Deus.
52 Tauvene ila to Piladus, ve ighasoni ighe iyokia Yesu paata pani.
52 Ele foi até Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus.
53 Piladus iyok pani, tauvene Yosep tomania zeran siriv tila tizugh Yesu paata izi pa ai pambarooŋ, ve tizunua pa uuli pisosooŋa. Ra tighamu tila ve tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha. Puura tawe, tighur mateegh eta iloŋ ila soone.
53 E, tirando-o da cruz, envolveu-o num lençol de linho e o depositou num túmulo aberto numa rocha, onde ninguém havia sido sepultado ainda.
54 Saawe tana, ene saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ. Ve ravrav izi wa. Tauvene paita tizaa pa umbom patabuyaaŋ leso timariau.
54 Era o dia da preparação, e o sábado estava para começar.
55 Zilivaa tau yesŋa Yesu tilaagh Galilaia gha tilam Yerusalem na, titaghon Yosep tila. Yes tighe tighita nugh tau tighur Yesu paata pani na, ve tighita igheen mindai.
55 As mulheres que tinham vindo com Jesus desde a Galileia seguiram José e viram o túmulo e como o corpo foi colocado ali.
56 Tighita le isov, ve timuul tila pa niazi to lepoogh, ve tigharaat naunauŋ ve ŋgoreeŋ tau vaazi popoia na pa Yesu paata. Ra saawe to umbom patabuyaaŋ ivot. Tauvene timariau itaghon tutuuŋ to Maaron.
56 Então se retiraram para preparar óleos aromáticos e perfumes. E, no sábado, descansaram, segundo o mandamento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.