Lucas 20
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH
1 Saawe ee, Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ila Rumei Tiina naagho, ve ivotia vaaru poia pazi. Tauvene yes daaba to watooŋrau, tomania ŋgara siriv to tutuuŋ ve pooza siriv tilup zi ve tila tivot tooni,
1 Certo dia, Jesus estava no pátio do Templo ensinando o povo e anunciando o evangelho . Então chegaram ali alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei, junto com alguns líderes do povo,
2 ve tighasoni tighe: “Laak, usaav ghazooŋa payei. Uraat tau yo ughamghamu na, ezam pani mindai? Ve sei kat ta ighur ghom pa uraat tane?”
2 e perguntaram: — Diga para nós: com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
3 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ghasoniiŋ tsiam poia. Eemon yau leg ghasoniiŋ ee payam paam.
3 Jesus respondeu:
4 Aiyo, asaav payau. Yoan tau muuŋ irurughuuz tamtamon na, uraat tooni puughu mindai? I itaghon ŋgar to nugh sambam, ma itaghon ŋgar to tamtamon?”
4 Quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas?
5 Yes tiyol aliiŋa rekia mako. Tivasavo zi tighe: “Wai, ene pale tasaav mindai? Ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to nugh sambam,’ i pale isaav pait: ‘Ighe tauvene, puughu mindai ta yam aghur ila saveeŋ tooni mako?’
5 Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — O que é que vamos dizer? Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
6 Ve ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtamon’, ene pale eval tiina tane tisov tiburig ve tirav ghiit pa maet. Pasaa, yes tighur ila ariaaŋ tighe: Yoan, i propet to Maaron.”
6 Mas, se dissermos que foram pessoas, esta multidão vai nos apedrejar, pois eles acham que João era profeta .
7 Tauvene yes tiyol ghasoniiŋ to Yesu tighe tikankaan pa Yoan uraat tooni puughu.
7 Por isso responderam: — Nós não sabemos quem deu autoridade a João para batizar.
8 Tauta Yesu aana isaav pazi: “Ighe tauvene, yau paam, aat irau nayol ghasoniiŋ tsiam, ve navotia puughu tau yau ezag pa uraat tsiau tane ne mako.”
8 Jesus disse:
9 Ra Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pa eval tiina ighe:
9 Depois Jesus contou esta parábola para o povo:
10 Ilepleep izi ta sewe le saawe to yauŋ vaen anooŋa ivot, ra imbaaŋ besooŋa tooni ee ila to yes uraata tawe. Leso igig zi, ve igham vaen anooŋa siriv tau tighuru pa uum tauŋa na. Eemon saawe tau besooŋa tana ila peria toozi, yes tiburig gha tiravu, ve tiziire niima ŋginaaŋa, gha imuul ila.
10 Quando chegou o tempo da colheita, ele mandou um empregado para receber a sua parte. Mas os lavradores bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
11 Tauvene uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite ila. Eemon i paam, tiravu, tipamayaŋini, ve tiziire niima ŋginaaŋa, gha imuul ila.
11 O dono mandou outro empregado, mas eles também bateram nele, depois o trataram de modo vergonhoso e o mandaram de volta sem nada.
12 Ra uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite imin tol aana ila. I paam, tirav matini le ighun siŋ, ve tiziire imuul ila.
12 Então ele enviou um terceiro empregado, mas os lavradores também bateram nele e o expulsaram.
13 “Murei ra, uum vaen tauŋa isaav ighe: ‘Wai, ene pale nagham mindai? Yau aat nambaaŋ taug natug tau lolog igheen tooni kat ne ila. Isaav ighe i ila, ene aat tiroron pani, ve tilooŋ aliiŋa.’
13 Aí o dono da plantação pensou: “O que vou fazer? Já sei: vou mandar o meu filho querido. Tenho certeza de que vão respeitá-lo.”
14 “Tauvene imbaaŋ tauu naatu ila. Eemon saawe tau uraata tana tighita naatu ilaghlaagh soghan gha ilam, tivasavo zi tighe: ‘Ou, aghita! Ewe tiina toit naatu tauta ilam we. Murei, i pale ighamuur gabua naol isov to taama. Tala taravu imaat! Leso gabua tau i eeza pani na, taghamu imin leen.’
14 — Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
15 Tauvene tila gha tikisi, tigherevu ivot ila soghan pa uum vaen, ve tiravu imaat.”
15 — Então eles jogaram o filho para fora da plantação e o mataram. Aí Jesus perguntou:
16 I aat ilam ve irav zi tisov timataar, ve ighur uum vaen tooni ila zeran siriv nimazi, leso tiŋgini.”
16 Ele virá, matará aqueles homens e dará a plantação a outros lavradores. Então as pessoas que estavam ouvindo disseram: — Que Deus não permita que isso aconteça!
17 Yesu maata ila pazi, ve isaav ighe: “Ene pale mindai pa Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na? Isaav ighe:
17 Mas Jesus olhou bem para eles e disse:
18 Tamtamon tisov tau ighe titap ve tirav tauzi izala maet tawe, ene pale tuazi ipolpol. Ve isaav ighe maet tana itap izala tamtamon eta paavo, ene pale imbiriis le ŋanŋania.”
18 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
19 Ŋgara siriv to tutuuŋ, tomania yes daaba to watooŋrau tighilaal tighe Yesu isavia saveeŋ tane iŋarui zi. Tauvene tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon tiroi pa eval tiina, tauta tipuli ileep.
19 Os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes sabiam que era contra eles que Jesus havia contado essa parábola e queriam prendê-lo ali mesmo, porém tinham medo do povo.
20 Yes daaba to watooŋrau tomania zeran tutuuŋa tana matazi itataghon Yesu. Tauvene timbaaŋ zeran siriv, leso tipadeu pani. Zeran tawe tigham tauzi imin yes zeran to taghoniiŋ ŋgar duduuŋa. Yes tila leso titombaan Yesu pa savsaveeŋ. Ighe isik aliiŋa eta isosor, mako imin puughu pani to tikisi, ve tighuru ila gavana to Rom niima.
20 Então começaram a vigiar Jesus. Pagaram alguns homens para fazerem perguntas a ele. Eles deviam fingir que eram sinceros e procurar conseguir alguma prova contra Jesus. Assim os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes teriam uma desculpa para o prender e entregar nas mãos do Governador romano.
21 Tauvene tila tivot to Yesu, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Saveeŋ tsio tomania ŋgar isov tau yo upaduduuŋ tamtamon pani, ene iduduuŋ mon. Ve isaav ighe tamtamon ezazi tintiina, ma lezi ezazi mako, na yo ugham ŋgar pa gabua tauvene mako. Usasavia ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov, ve usavsaav ghazooŋ ila matazi. Ve isaav ighe upaghazoŋai tamtamon pa eez to Maaron, na saveeŋ tsio isov, ene onoon mon.
21 Esses homens perguntaram: — Mestre, sabemos que aquilo que o senhor diz e ensina é certo. Sabemos também que o senhor não julga pela aparência e ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige.
22 Tauvene usaav ghazooŋ payei. Isaav ighe iit Yuda tasik takes ila pa kinik tiina to Rom, pale iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?”
22 Diga: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
23 Eemon Yesu iwatagh karom toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe:
23 Mas Jesus percebeu a má intenção deles e disse:
24 “Maet tau tasiksiki pa takes na, atotoi eta ve naghita. Laak, sei anunu ve eeza tane?”
24 — Tragam aqui uma moeda. De quem são o nome e a cara que estão gravados nela? — São do Imperador! — responderam eles.
25 Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauta ena. Ighe gabua to kinik tiina to Rom, na aghamu imuul ila pa i tauu. Ve gabua to Maaron, o apamuule ila pa Maaron.”
25 Então Jesus disse:
26 Tauvene yes titoova to tiwati gha leso isik aliiŋa eta isosor ila eval tiina matazi. Eemon tirao mako. Tilooŋ saveeŋ tooni tane, le tirur pani ve tineneeŋ mon.
26 Eles não puderam conseguir nenhuma prova contra Jesus diante do povo. Por isso ficaram calados, admirados com a resposta dele.
27 Yes Sadusi tisavsaav tighe mateegha irau tiburig mako. Tauvene Sadusi siriv tila to Yesu, ve tighasoni tighe:
27 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus
28 “Mos puughu, muuŋ Mose ibood tutuuŋ pait tauvene: Ighe ŋeer eta ivai, ve yesuru azaawa lezi natuzi eta mako, ve tamoot imaat, ene aat taazi ivai naar tooni. Leso livaa ipoop, ve natuzi tana iyol taama olman tau imaat na, ve iyooz pa gabua tooni.
28 e disseram: — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte
29 “Laak, saawe ee, toŋvetaz liim ve ru tilepleep. Ŋeer aidaaba ivai, eemon le naatu mako, ve imaat.
29 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
30 Tauvene taazi tau itaghoni na, igham naar tooni ve ivaii. Eemon taazi tawe paam, le naatu mako ve imaat.
30 Então o segundo casou com a viúva,
31 Ra tazizi ite tau imin tol na, aana igham naar tawe ve ivaii. Tighamgham tauvene le yes liim ve ru tivai livaa eemon tana, ve tisov timaat. Ve lezi natuzŋa mako.
31 e depois, o terceiro. E assim a mesma coisa aconteceu com os sete irmãos, isto é, todos morreram sem deixar filhos.
32 Murei ra, naar tana paam, aana imaat.
32 Depois a mulher também morreu.
33 Laak, saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livaa tawe imin sei kat azaawa? Pa yes liim ve ru ta tisov tivaii.”
33 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
34 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Tamtamon to saawe tane tivaivai.
34 Jesus respondeu:
35 — ausente —
35 Mas as pessoas que merecem alcançar a ressurreição e a vida futura não vão casar lá,
36 — ausente —
36 pois serão como os anjos e não poderão morrer. Serão filhos de Deus porque ressuscitaram.
37 Ve burigiiŋ to yes mateegha, ene Mose paam ivotia saveeŋa alok wa. Pasaa, saawe tau Maaron ivot tooni imin yav tau ighanghan ila ai marani, i iwaat Ŋeer Tiina ighe i Maaron to Abaram, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.
37 E Moisés mostra claramente que os mortos serão ressuscitados. Quando fala do espinheiro que estava em fogo, ele escreve que o Senhor é “o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.”
38 Maaron, i Maaron to yes mateegha mako. I Maaron to yes tau tileep matazi yaryaare. Ve i tauu ta imin puughu pa lepoogh to tamtamon tisov.”
38 Isso mostra que Deus é Deus dos vivos e não dos mortos, pois para ele todos estão vivos.
39 Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tisaav pani tighe: “Mos puughu, saveeŋ tsio tana iduduuŋ mon.”
39 Aí alguns mestres da Lei disseram: — Boa resposta, Mestre!
40 Tauvene saawe tana ve ila, tamtamon tighason Yesu pa gabua eta muul mako. Pasaa, tiroi pa saveeŋ tooni.
40 E não tinham coragem de lhe fazer mais perguntas.
41 Ra Yesu aana ighason zi ighe: “Puughu mindai ta tighe Mesia pale ivot ila to kinik David siŋ tooni?
41 Em seguida Jesus perguntou a eles:
42 Pa muuŋ, David tauu ibood saveeŋ ila rau to Mbouŋ To Suŋuuŋ ighe:
42 Pois o próprio Davi diz assim no livro de Salmos:
43 le irau natatan koiamŋa, ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” ’
43 até que eu ponha os seus inimigos
44 Aghita. David tauu iwaat Mesia ighe ‘tiina tooni.’ Eemon Mesia, i siŋ to David. Gabua tane, ŋgara mindai?”
44 Se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
45 Eval tiina tilepleep, ve tilooŋ Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe:
45 O povo todo estava escutando, e Jesus disse aos discípulos:
46 “Matamim imomoos pa yes zeran ŋgara to tutuuŋ. Yes tighe tinonogh zi pa nonoghiiŋa toozi mamalaua, ve tilaghlaagh taghon maaran aate. Leso tamtamon tighit zi ve tisavia saveeŋ popoia pazi imin pakuruuŋ zi. Ve isaav ighe tiloŋ tila rumei, ma tila pa ghanghaniiŋ, ene tighe le tileep ila paŋ popoiazi tau tighur zi pa yes tau ezazi tintiina na.
46 — Cuidado com os
47 Yes titotombaan yes zinaara ve tigham ruum toozi tomania saveeŋ mariŋ toozi imin lezi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ toozi le malaua kat. Leso tamtamon tighit zi tighe yes zeran patabuyaaŋa. Tauvene atuya tau pale izaa toozi, ene tiina le tiina kat.”
47 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçar, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.