Lucas 18
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH
1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pa mbiwa tooni to ipalot zi. Leso tinizi imum pa suŋuuŋ sov, ve tisuŋ pa Maaron irau saawe.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 I isaav pazi ighe: “Nugh ee, daaba toozi to gharatooŋ saveeŋ iroi pa Maaron mako, ve igham ŋgar pa tamtamon eta mako.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Nugh tawe, naar ee ilepleep. Monmon i ilala to daaba tana, ve itaŋtaŋ raraini ighe: ‘Ŋgar tau koiag igham payau, ene iduduuŋ mako. Uul ghau ve ugharaat saveeŋ tsiau itaghon ŋgar duduuŋa.’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 “Saawe malau, daaba tana imbuzir pa uleeŋ naar tana. Eemon i inoknoki tauvene le murei ra, daaba tana isaav pa tauu ighe: ‘Yau tane naroi pa Maaron mako. Ve tamtamon paam, nagham ŋgar pazi mako.
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 Eemon naar tane igham pararaiŋ payau ila ila le tinig imum pani kat. Tambaaŋo. Yau aat nauule ve nagharaat saveeŋ tooni. Mako pale inoknok ghau tauvene.’”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Ra Tiina toit Yesu isaav muul ighe: “Alooŋ saveeŋ to daaba saghati tana wa?
6 E o Senhor continuou:
7 Isaav ighe tamtamon tauvene ilooŋ naar tana aliiŋa ve igharaat pataŋani tooni, ene pale Maaron igham mindai pa yes tau i tauu isiigh zi timin le na? Isaav ighe koiazŋa tigham sosor pazi, ve yes titaŋ raraini pa mboŋ ve mataaz, pale izuar pa uleeŋ zi? Ene aat mako.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Yau nasaav payam: I pale iuul zi pa pataŋani toozi rekia mon, ve igharaat saveeŋ toozi itaghon ŋgar duduuŋa. Eemon saawe tau Tamtamon Naatu imuul ilam, pale ighita yes tau tileep izi taan na tighur ila tooni, ma mako?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane iŋarui zeran siriv tau tinumeer tauzi tighe yes mon tiduduuŋ ila Maaron maata, ve matazi veleghin zetazŋa siriv.
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Pai ee, zeran ru tila Rumei Tiina tighe tisuŋ. Ee, ene ŋeer tutuuŋa. Ve ite, i ŋeer to yauŋ takes.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Ŋeer to tutuuŋ ila iyooz, ve isuŋ ila loolo ighe: ‘Aa Maaron, yau napakur ghom toman lolog poia. Pasaa, yau tane namin tamtamon siriv mako. Yau naum mako, naghur boog mako, ve ŋgar tau iduduuŋ ila yo matam na yau nasapir pani rigta mako. Ŋeer to yauŋ takes tane paam, yau namin i mako.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Wik ta naol ne, yau naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ pai ru itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve monmon navalagh gabua isov tau nagham zi na timin ŋgun saŋavul, ve naghur ŋgun eŋaeŋa ilat payo.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 “I isuŋsuŋ, ve ŋeer to yauŋ takes iyooz soghan. Maata izaa mako. Itud, ve iposai gargari toman taŋiiz. Pasaa, loolo ipataŋan pa sosor tooni. Tauvene isaav mon ighe: ‘Oo Maaron, yau tane, ŋeer to ghamuuŋ sosor. Lolom isaghatin ghau, ve ureu sosor tsiau ilale!’”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Ra Yesu iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Yau nasaav payam. Saawe tau ŋeer to yauŋ takes tana ivot gha ila pa ruum tooni, Maaron ighita ighe i mon ta ŋeer duduuŋa. Ve iitete tawe, ene mako. Pasaa, tamtamon tisov tau tipait tauzi, ene pale Maaron itatan zi. Ve isaav ighe tamtamon eta itatan tauu eeza, ene pale Maaron ipaiti.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Tamtamon tigham natuzŋa geegeu paam tila to Yesu, leso ighur niima izala pavozi ve ipalot zi. Mbiwa tooni tighit zi, ve tiyaon zi.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Eemon Yesu ipoi geegeu tawe timuul tilam, ve isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ai, yam apoon eez pa geegeu sov! Apul zi tilam payau. Pa pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene to yes tau ŋgar toozi imin geegeu tane.”
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Yau nasaav payam kat. Isaav ighe tamtamon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara imin geegeu tane mako, i aat irau iloŋ ila nugh tooni ne mako.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Daaba ee to yes Yuda ighason Yesu ighe: “Mos puughu, yo poiam. Pale nagham mindai, leso naleep matag yaryaare le alok?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Puughu mindai ta yo ughe yau poiag? Maaron mon ta poia. Ite paam mako.
19 Jesus respondeu:
20 Tutuuŋ ta naol ne, yo uwatagh zi wa: ‘Ughur boog sov, urav tamtamon imaat sov, uum sov, upariaaŋ saveeŋ karom sov, ve matam loŋloŋai pa tamam gha tinam ve utandagh pazi.’”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Ŋeer tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai mos puughu, saawe tau kukuag ve ilam aazne, yau nataghoniir tutuuŋ tana tisov.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Yesu ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pani muul ighe: “Poia. Ve ŋgar ee ta yo ughamu soone. Ula ugholia gabua tsio tisov, ve urei maeta pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem kuaz tauu izi nugh sambam. Le isov, o ulam utaghon ghau.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Ŋeer tana ilooŋ saveeŋ tane, le loolo ipataŋan kat. Pasaa, i kuaz tauu kat.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Yesu ighita ŋeer tana loolo ipataŋan, ve isaav ighe: “Yes kuaz tauŋa, ipataŋan pazi kat to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Aghita. Isaav ighe kamel itoova to izeev ghi iloŋ ila sarum puura, pale irao? Ene aat mako. Ve yes kuaz tauŋa tauvene paam. Isaav ighe tauzi titoova to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni, ene pale tirao mako kat.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tighason Yesu tighe: “Wai, ighe tauvene, sei ta pale Maaron igham mulini ve ileep poi izi nugh tooni?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Gabua tau tamtamon irau tighamu mako, ene irau Maaron ighamu. Pasaa, gabua eta irau ikeek Maaron mako.”
27 Jesus respondeu:
28 Tauvene Petrus isaav pa Yesu ighe: “Ughita. Yei tane nipul nugh tsiei tomania gabua tsiei naol isov ileple, ve nilam nitaghon ghom.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Yesu isaav pazi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar pa pooz to Maaron, ve ipul ruum tooni, azaawa, toŋvetaz tooni, tiina taama, ma natŋa,
29 Jesus respondeu:
30 ene pale Maaron iyol gabua tau tamtamon tana ipul zi na pai katini. Pasaa, saawe tau i ileep izi taan, poia tiina to Maaron pale izazaa tooni le iliiv kat pa gabua tooni tisov tawe. Ve saawe to Mboŋ Murei ighe ivot, i pale ileep maata yaryaare le alok.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Ra Yesu ipet mbiwa tooni saŋavul ve ru tila soghan, ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Iit taghe tala pa Yerusalem tane. Ve saveeŋ isov tau yes propet tiboode izaa to Tamtamon Naatu na, ene pale anooŋa ivot.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Pale tighuru ila yes tau Yuda mako na nimazi, ve tipamogheraini, tipamayaŋini, ve tiŋazuvu.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Mako tilosi pa waar tuatua, ve tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i pale iburig pa mateegh.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tana, eemon tighazooŋ pa puughu rigta mako. Pasaa, puughu iyooŋ pazi. Tauta tikankaan pa Yesu saveeŋ tooni.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Yesu ilaagh ila le igharau nugh Yeriko, ve izaa to ŋeer maata kumkuuma ee. I mboole izi ila eez ziige, ve isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Ŋeer tawe ilooŋ eval tiina tilam le tighe tisal pani. Tauvene ighason zi ighe: “Ou, ene mindai?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, Yesu to Nasaret ilam gha ila we.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Tauvene i iboob aliiŋa tiina ighe: “Yesu, David Naatu, lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Yes tau tilaagh timuuŋ na, tiyaon ŋeer tana tighe ineneeŋ. Eemon i itaŋ rarai Yesu muul toman aliiŋa tiina kat ighe: “Aa David Naatu, lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak!”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Tauvene Yesu aaghe tuŋia, ve isaav pa tamtamon siriv ighe: “Akis ŋeer tana niima ve aghamu ilam.” Ŋeer tana ilam igharauu, ve Yesu ighasoni ighe:
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Aiyo, ughe nagham mindai payo?”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Matam poia ve ughita nugh lak! Ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha matam poia wa.”
42 Então Jesus disse:
43 Rekia mon, ŋeer tana maata poia gha ighita nugh. Tauvene ipapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni, ve itaghon Yesu gha yesŋa tila. Ve eval tiina tau tilepleep ve tighita kaut ŋgereeta tana na, tisov tipait Maaron eeza paam.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.