Lucas 13
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NVI
1 Saawe tana, tamtamon siriv tau tileep tomani zi na, tipaesia zeran siriv to Galilaia varuzi pa Yesu. Tighe saawe tau zeran tawe tigham watooŋrau pa Maaron, Piladus irav zi timatmaat, ve siŋ toozi imaliŋ tomania siŋ to gabua tau tirav zi timin watooŋrau na.
1 Naquela ocasião, alguns dos que estavam presentes contaram a Jesus que Pilatos misturara o sangue de alguns galileus com os sacrifícios deles.
2 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam agham ŋgar mindai pa zeran tawe? Aghe tiliiv tamtamon tisov to Galilaia pa ghamuuŋ sosor, tauta pataŋani tawe ivot pazi ne?
2 Jesus respondeu: "Vocês pensam que esses galileus eram mais pecadores que todos os outros, por terem sofrido dessa maneira?
3 Mako kat! Ve yau nasaav payam: Isaav ighe atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron mako, na yam asov pale alalemim raraate imin zeran tawe.
3 Eu lhes digo que não! Mas se não se arrependerem, todos vocês também perecerão.
4 Ve yes saŋavul liim ve tol (18) tau tileep igharau yaa naliu Siloam, ve ruum tau daaba malaua na ipol izala pavozi, ve irav zi timatmaat na, yam agham ŋgar pazi mindai? Aghe sosor toozi iliiv tamtamon tisov tau tileep Yerusalem we, tauta pataŋani tawe ivot pazi ne?
4 Ou vocês pensam que aqueles dezoito que morreram, quando caiu sobre eles a torre de Siloé, eram mais culpados do que todos os outros habitantes de Jerusalém?
5 Mako kat! Ve yau nasaav payam: Isaav ighe atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron mako, na yam pale asov alalemim raraate imin zeran tawe.”
5 Eu lhes digo que não! Mas se não se arrependerem, todos vocês também perecerão".
6 Ra Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ pazi ighe: “Pai ee, ŋeer ee ivazogh ai fik ila vaen tooni loolo. Ai tawe itum izaa ve murei ra, ŋeer tana ila ilaghova. Ighe anooŋa, o igham le siriv. Eemon ila le ighita anooŋa eta mako.
6 Então contou esta parábola: "Um homem tinha uma figueira plantada em sua vinha. Foi procurar fruto nela, e não achou nenhum.
7 Tauvene isaav pa uraata tooni tau iŋgin vaen na ighe: ‘Ulooŋ. Yau nalala nalamlam pa yauŋ ai tane anooŋa irau ndaman tol wa. Eemon naghita anooŋa eta mako. Uŋgori ighau! Ipasov sorokin taan ŋgoreeŋa pasaa?’
7 Por isso disse ao que cuidava da vinha: ‘Já faz três anos que venho procurar fruto nesta figueira e não acho. Corte-a! Por que deixá-la inutilizar a terra? ’
8 “Eemon uraata tooni iyol aliiŋa ighe: ‘Wai, tiina tsiau, uvaghamunia ai pasaa? Upuli igheen pa ndaman tane, ve nakep taan tomania ŋgai taae, ve naghuru ila ai puughu.
8 "Respondeu o homem: ‘Senhor, deixe-a por mais um ano, e eu cavarei ao redor dela e a adubarei.
9 Ve taghita pa ndaman murei. Ighe iyanooŋ, o poia. Ve ighe mako, o taŋgori ighau.’”
9 Se der fruto no ano que vem, muito bem! Se não, corte-a’ ".
10 Umbom patabuyaaŋ ee, Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei.
10 Certo sábado Jesus estava ensinando numa das sinagogas,
11 Livaa ee ileep tomani zi paam. I, avuvu saghati iravrav matin tapiri ve ivaghamunia le nduume ikook irau ndaman saŋavul liim ve tol (18) wa. Tauvene irau iyooz duduuŋ mako.
11 e ali estava uma mulher que tinha um espírito que a mantinha doente havia dezoito anos. Ela andava encurvada e de forma alguma podia endireitar-se.
12 Yesu ighita, ve ipoii ilam, gha isaav pani ighe: “Livaa, moroghooŋ tsio irau ikis ghom muul mako.”
12 Ao vê-la, Jesus chamou-a à frente e lhe disse: "Mulher, você está livre da sua doença".
13 Ra ighur niima izala paavo, ve rekia mon livaa tawe tiini poia gha iyooz duduuŋ, ve ipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni.
13 Então lhe impôs as mãos; e imediatamente ela se endireitou, e louvava a Deus.
14 Eemon ŋeer tau iŋgin rumei na, ighita gabua tana le irau loolo mako. Pasaa, Yesu igharaat livaa tana pa saawe to umbom patabuyaaŋ. Tauvene ŋeer tana iyaon yes tau tileep iloŋ ila rumei na ighe: “Ai, wik ta naol ne, iit leen saawe liim ve ee to uraat. Isaav ighe lolomim pa ŋeer tane igharaat moroghooŋ tsiam, na alam pa saawe to uraat. Alam pa saawe to umbom patabuyaaŋ sov!”
14 Indignado porque Jesus havia curado no sábado, o dirigente da sinagoga disse ao povo: "Há seis dias em que se deve trabalhar. Venham para ser curados nesses dias, e não no sábado".
15 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yam zeran to karom. Apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Umbom patabuyaaŋ ta naol ne, yam asov apaspas makau ve doŋki tsiam, ve agham zi tila tighunghun yaa.
15 O Senhor lhe respondeu: "Hipócritas! Cada um de vocês não desamarra no sábado o seu boi ou jumento do estábulo e o leva dali para dar-lhe água?
16 Ve aghita livaa tane. I Abaram paaghu tooni. Eemon Sadan ikisi irau ndaman saŋavul liim ve tol (18) wa. Tauvene isaav ighe yau nauule ve nagham mulini pa pataŋani tooni ila saawe to umbom patabuyaaŋ, ene iduduuŋ. Ma yam agham ŋgar mindai?”
16 Então, esta mulher, uma filha de Abraão a quem Satanás mantinha presa por dezoito longos anos, não deveria no dia de sábado ser libertada daquilo que a prendia? "
17 Yesu isavia saveeŋ tane, le koiŋa tisov mayazi. Eemon eval tiina tisov tintinizi. Pasaa, tighita gabua tintiina tau Yesu ighamgham zi na, le tighilaal tapiri ve poia tooni.
17 Tendo dito isso, todos os seus oponentes ficaram envergonhados, mas o povo se alegrava com todas as maravilhas que ele estava fazendo.
18 Ra Yesu isaav muul ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara mindai? Pale nasavia izaa to saa?
18 Então Jesus perguntou: "Com que se parece o Reino de Deus? Com que o compararei?
19 Ene imin mastet uuve
19 É como um grão de mostarda que um homem semeou em sua horta. Ele cresceu e se tornou uma árvore, e as aves do céu se fizaram ninhos em seus ramos".
20 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara mindai? Pale nasavia izaa to saa?
20 Mais uma vez ele perguntou: "A que compararei o Reino de Deus?
21 Ene imin yis rig tau livaa ee ikepu tomania palawa tiina. Yis rigmon tana iloŋ ila irau palawa tawe loolo le ipasaria.”
21 É como o fermento que uma mulher misturou com uma grande quantidade de farinha, e toda a massa ficou fermentada".
22 Yesu ighe izala pa Yerusalem. Tauvene itaghon eez ila ve ighe peria nugh marani ma nugh tiina eta, mako ivotia Maaron aliiŋa pazi. Ighamgham tauvene taghon taghon gha ila.
22 Depois Jesus foi pelas cidades e povoados e ensinava, prosseguindo em direção a Jerusalém.
23 Ŋeer ee iburig ve ighasoni ighe: “Tiina, mindai? Tamtamon tau pale Maaron igham mulin zi ve tileep poia na, yes eval, ma eŋaeŋa mon?”
23 Alguém lhe perguntou: "Senhor, serão poucos os salvos? " Ele lhes disse:
24 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Eez to tataghon pooz to Maaron ve taloŋ tala nugh tooni, ene atamana tiina mako. Marani kat. Tauvene azuari gham to aloŋ ala. Pa tamtamon eval pale titoova to tiloŋ tila, eemon tirao mako.
24 "Esforcem-se para entrar pela porta estreita, porque eu lhes digo que muitos tentarão entrar e não conseguirão.
25 “Tauvene agham ŋgar poi. Murei, ruum tauŋa pale iburig, ve ipoon ataman. Ve ighe ayozyooz muuri, ve aseŋseŋ ataman ve ataŋ raraini aghe: ‘Tiina, ukaak ataman payei lak!’ Ene pale iyol aliŋamim ighe: ‘Yam savunugha? Yau nakankaan payam. Alaagh mindai ta alam?’
25 Quando o dono da casa se levantar e fechar a porta, vocês ficarão do lado de fora, batendo e pedindo: ‘Senhor, abre-nos a porta’. "Ele, porém, responderá: ‘Não os conheço, nem sei de onde são vocês’.
26 “Mako yam ayol aliiŋa aghe: ‘Wai, tiina tsiei, muuŋ taluplup ghiit pa ghanghaniiŋ ve ghunuuŋ, ve yo upaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi nugh tsiei. Lolom iveegh payei?’
26 "Então vocês dirão: ‘Comemos e bebemos contigo, e ensinaste em nossas ruas’.
27 “Eemon i pale isaav payam ighe: ‘Yam savunugha? Yau nasaav payam wa. Yau nakankaan payam. Yam zeran to ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. Asov aghau ala soghan payau!’”
27 "Mas ele responderá: ‘Não os conheço, nem sei de onde são vocês. Afastem-se de mim, todos vocês, que praticam o mal! ’
28 “Tauvene yam pale lolomim isaghat kat, ve ayakyak toman livomim kikikia. Pasaa, aghita Abaram, Isak, ve Yakop, tomania propet tisov tilup zi tomania Maaron izi nugh tooni. Eemon yam o tisik gham avot ala muuri.
28 "Ali haverá choro e ranger de dentes, quando vocês virem Abraão, Isaque e Jacó e todos os profetas no Reino de Deus, mas vocês excluídos.
29 Saawe tana ighe ivot, ene pale nughmariŋ tilam tilup zi izi Maaron nugh tooni, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ. Yes to ragh puughu, yavaar puughu, daudau puughu, ve kaagu puughu.
29 Pessoas virão do oriente e do ocidente, do norte e do sul, e ocuparão os seus lugares à mesa no Reino de Deus.
30 “Ve alooŋ. Zeran siriv tau aazne tileep murei geeg, ene pale tila timuuŋ. Ve zeran siriv tau aazne timuŋmuuŋ, ene pale anazi tizi tileep murei geeg.”
30 De fato, há últimos que serão primeiros, e primeiros que serão últimos".
31 Saawe duduuŋ tana, zeran tutuuŋa siriv tilam ve tipaes pa Yesu tighe: “Ulooŋ. Upul nugh tane, ve ughau ula pa nugh ite paam! Pa Erod ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe irav ghom umaat.”
31 Naquela mesma hora alguns fariseus aproximaram-se de Jesus e lhe disseram: "Saia e vá embora daqui, pois Herodes quer matá-lo".
32 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ŋeer tawe, i irau saa? I imin ŋgavuun sagsag tau geegeu. Yam ala asavia aliŋag pani tauvene: ‘Ulooŋ. Aazne ve bogzo, yau aat nazirziir avuvu sasaghati ve naghagharaat moroghooŋa. Ve ezau,
32 Ele respondeu: "Vão dizer àquela raposa: ‘Expulsarei demônios e curarei o povo hoje e amanhã, e no terceiro dia estarei pronto’.
33 Tauvene aazne, bogzo, ve ezau, yau aat nataghon eez tau Maaron ighuru payau na. Pasaa, irau tirav propet eta to Maaron izi nugh ite paam mako. Tiravu imaat izi Yerusalem, o iduduuŋ.”
33 Mas, preciso prosseguir hoje, amanhã e depois de amanhã, pois certamente nenhum profeta deve morrer fora de Jerusalém!
34 Ra Yesu isaav muul toman loolo ipataŋan ighe: “O Yerusalem, Yerusalem, yo nugh tau uravrav propet to Maaron timatmaat. Ve yes uraata tau i imbaaŋ zi tilat payo na, yo uravrav zi pa maet gha timatmaat. Saawe naol, yau naghe nalup tamtamon tsio tilam tsiau. Leso napagud zi imin tatareek ipagud natŋa pa baage. Eemon yes lolozi pa tilam mako.
34 "Jerusalém, Jerusalém, você, que mata os profetas e apedrejas os que lhe são enviados! Quantas vezes eu quis reunir os seus filhos, como a galinha reúne os seus pintinhos debaixo das suas asas, mas vocês não quiseram!
35 Tauvene Maaron pale ipul rumei tsio igheen sorok ve le tamtamona mako. Ve yau nasaav payo: Yo aat ughit ghau muul mako, le irau ŋgar to tamtamon tsio ivot, ve tisaav tighe:
35 Eis que a casa de vocês ficará deserta. Eu lhes digo que vocês não me verão mais até que digam: ‘Bendito o que vem em nome do Senhor’".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.