Lucas 10
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NAA
1 Murei ra, Tiina toit Yesu ighur tamtamon tamoot tol saŋavul ve ru (72) paam pa uraat, ve imbaaŋ zi ighe tilaagh ruŋruŋa, ve timuuŋ tila pa nugh naol isov tau i ighe ila pazi na, ve tigharaat eez pani.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Aniiŋ katini timatuugh wa. Eemon uraata to lupuuŋ aniiŋ, yes eval mako. Tauvene aghason Uum Taama tau iŋginŋgin uraat to lupuuŋ aniiŋ na. Leso imbaaŋ uraata siriv muul tila pa uraat to lupuuŋ aniiŋ tooni.
2 E lhes disse:
3 Ala. Yau nambaaŋ gham ala amin sipsip natŋa tau tileep ila ŋgavuun sagsagŋa sosozi. Tauvene matamim imomoos poi pa taumim.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Saawe tau ala, na alaagh tomania gabua naol imin lugluug, pepeel, ma zuzuuŋa to aghemim sov. Ve isaav ighe azaa to ŋeer eta izi eez livuugha, na asavsaav tomania sov. Matamim pa laghooŋ mon, ve malmalimim ala.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 “Ruum sindei tau aloŋ ala, na asavia saveeŋ palotiiŋ pa ruum tana tamtamona imin maata aghe: ‘Maaron aat igham gham aleep poia toman lolomim luuma.’
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Isaav ighe ruum tana taama, i ŋeer to ŋgar luuma, ene pale luuma to Maaron tau asavia na igheen tooni. Ve ighe mako, ene pale palotiiŋ tsiam imuul pa taumim.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Ruum sindei tau papazoge tighur gham aleep pani na, aleep ta sena mon. Asakia ala ruum ite paam sov. Ve saa aniiŋ ma yaa tau tigham payam, na arere sov. Aghan ve aghun mon. Pa yes uraata irau tigham lezi atuya.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Tauvene isaav ighe yam aloŋ ala pa nugh eta, ve tigham gham toman lolozi poia, ve tigham lemim aniiŋ, na arere sov. Aghan mon.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Agharaat moroghooŋa to nugh tana le tinizi poia, ve asaav pazi tauvene: ‘Pooz to Maaron, ene ilam igharau gham wa!’
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 — ausente —
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 — ausente —
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 Yau nasaav payam kat: Saawe to Mboŋ Murei, pataŋani tiina kat pale iŋarui nugh tana tamtamona le iliiv pataŋani tau pale ivot pa yes tamtamon to Sodom.
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 “Oyai, yam tamtamon to Korazin ve Betsaida, akaria taumim wa! Pasaa, yau nagham gabua ŋgeretazi tintiina naol tivot izi nugh tsiam. Eemon atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron soone. Imin ta nugh Tiro ve Sidon tau tikankaan pa Maaron na, tighita gabua tauvene, kanaŋ lolozi ipataŋan pa sosor toozi, ve tinonogh zi pa nonoghiiŋa to moŋiiŋ, ve mbolezi izi ila ŋgaupup loolo, ve titoor ŋgar toozi alok wa.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Tauvene yau nasaav payam: Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, i pale ighur atuya raurauai pa tamtamon to nugh ru tana. Eemon yam, pale agham atuya tiina kat pa sosor tsiam.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Ve yam tamtamon to nugh Kapernaum paam, yam agham ŋgar aghe Maaron pale ipakur gham, ve igham gham azala pa nugh sambam? Mako kat! Yam pale azila nugh saghati to yes mateegha.”
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Yesu isaav muul pa mbiwa tooni ighe: “Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ aliŋamim, ene i ilooŋ ghau paam. Ve ighe tamtamon eta izor gham, ene i izor ghau paam. Ve isaav ighe tamtamon eta izor ghau, ene i izor Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.”
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Yes tamoot tol saŋavul ve ru (72) tau Yesu imbaaŋ zi pa uraat na, tila tilaagh pa uraat toozi le isov, ra timuul tila, ve tisaav pani toman tintinizi tighe: “Tiina, uraat tsiei ilaan poi, ve avuvu sasaghati paam tileep ila sambamai. Saawe tau niziir zi ila yo ezam, yes tilooŋ ghei ve tighau.”
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Yesu isaav pazi ighe: “Yau naghita Sadan itap sambam ve izilam pa taan imin nugh ighani milia.
18 Jesus lhes disse:
19 Alooŋ. Yau nagham lemim tapirimim to avaghaaz moot sasaghati tomania mboolmamalau (o skorpion), ve atatan koiaan Sadan tapiri le isov. Ve gabua eta irau ivaghamun gham ne mako.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Eemon yam tintinmim pa avuvu sasaghati tau tileep ila sambamim ve tilooŋ aliŋamim na sov. Tintinmim pasaa, tibood ezamim ila rau to nugh sambam wa.”
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Saawe duduuŋ tana, Avuvu Patabuyaaŋ igham Yesu loolo poia le poia kat. Tauvene isaav ighe: “O Tamaŋ, yo Tiina tau uŋgin sambam ve taan. Yau napait ghom toman lolog poia. Pasaa, yes tau lezi ŋgar tintiina ve tighazooŋ pa gabua naol na, yo uŋgooz uraat tsiau tane puughu pazi. Ve upaghazoŋaini pa yes tau titatan tauzi ezazi, ve tinumeer ghom imin yes geegeu tinumeer tamazŋa ve tinazŋa. Aa Tamaŋ, yo utaghon taum lolom ve poia tsio, tauta ugham tauvene.
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 “Tamaŋ Maaron ighur gabua naol isov tilam nimag wa. Ve i mon ta iwatagh katin tauu Naatu. Tamtamon ite paam mako. Ve Tamaŋ Maaron tauvene paam. Tamtamon eta iwataghi kat mako. Tauu Naatu, ve yes tau Naatu ipaghazoŋai zi pani na, yes mon ta tiwataghi.”
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Ra Yesu itoor ghi, naagho ila pa mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Yam tau aghita uraat tsiau ne, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam!
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Pa yau nasaav payam: Muuŋ, propet ve kinik naol tighe le tighita gabua tau yam aghita. Eemon yes tighita mako. Ve tighe le tilooŋ saveeŋ tau yam aloŋlooŋa ne. Eemon tilooŋa mako.”
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Saawe tana ŋeer ee tau le ŋgar tiina pa tutuuŋ na, iburig ve ighe itoov Yesu. Tauvene ighasoni ighe: “Mos puughu, pale nagham mindai, gha leso naleep matag yaryaare le alok?”
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tau igheen ila tutuuŋ na, yo uwaato ve ugham ŋgar pani mindai?”
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe:
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Yesu ilooŋ saveeŋ tooni, ve isaav pani ighe: “Saveeŋ tsio, ene iduduuŋ. Ugham tauvene, o ugham lepoogh poia ila to Maaron, ve uleep matam yaryaare le alok.”
28 Então Jesus lhe disse:
29 Eemon ŋeer tana ighe ipaghazoŋai tauu ighe i ŋeer duduuŋa. Tauvene ighason Yesu muul ighe: “Zetagŋa savunugha ta yo ughe yau naghur lolog pazi na?”
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Pai ee, ŋeer ee ileep Yerusalem, ve ighe izila pa nugh Yeriko. I ilaghlaagh taghon eez ila, ve malau mako umbuuŋa siriv tivot tooni, gha tiravu tiravu le naagho isaghat kat. Rigmon kanaŋ imaat. Ve tiyauur nonoghiiŋa tomania gabua tooni isov. Ra tipuli izi, ve tighau tila.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 “Malau mako ve ŋeer ee to watooŋrau itaghon eez tawe ilam, le ighita ŋeer tana ighengheen izi eeze. Eemon iuule mako. Isalivu, ve malmali taghon eez ziige gha ila.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 I ilam ila, ve uraata ee to Rumei Tiina aana ilam, ve ighita ŋeer tana ighengheen. Eemon i paam, iuule mako, ve isalivu, ve malmali taghon eez ziige gha ila.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 “Ra Samaria tamazi ee, aana ilam peria nugh tau ŋeer tana ighengheen pani na. I ighita, le loolo isaghatini kat, ve ighe iuule.
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 Tauvene ilaagh ŋaruini ila, ve iliŋ ŋgoreeŋ tomania vaen izala zaab aav niia, ve ikauu. Ra iiti izala doŋki tooni paavo, ve ighamu ila pa ruum to yes loomba, ve iŋgini ta sewe.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Mboŋ nughizau, ra iwaan maet denari ru ila lugluug tooni, ighur zi ila to ŋeer tau iŋgin ruum tawe, ve isaav pani ighe: ‘Nagham maet tane payo, leso uŋgin poghania ŋeer tane. Ve isaav ighe irao mako, yo uule pa maet tsio le irau namuul nalam. Mako nayol mulin maet tsio.’”
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ighason ŋeer ŋgara to tutuuŋ tana ighe: “Laak, yo ugham ŋgar mindai pa zeran tol tana? Sei ta imin ŋeer tau yes umbuuŋa tiravu na, iitete?”
36 Então Jesus perguntou:
37 Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “I tau loolo isaghatini ve iuule na.”
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh taghon eez tila le tivot nugh ee. Livaa ee to nugh tawe, eeza Marta. I igham Yesu gha tila ruum tooni.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Marta tazliva, eeza Maria. Maria mboole izi igharau Yesu aaghe puughu, ve iloŋlooŋ saveeŋ tooni.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Eemon Marta maata imin naol pa uraat to ŋginiiŋ yes loomba toozi. Tauvene ila to Yesu, ve isaav pani ighe: “Tiina, yo ugham ŋgar payau, ma mako? Ughita. Tazigliva ipul ghau, ve zigau naghamgham uraat. Usaav pani ilam iuul ghau lak!”
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Eemon Tiina toit Yesu iyol aliiŋa ighe: “Aa Marta, yo matam imin naol pa uraat, tauta lolom ipataŋan ve ugham ŋgar naol.
41 Mas o Senhor respondeu:
42 Yo aat ugham ŋgar pa gabua ee mon. Pa ene irao. Tazimliva Maria igabiiz poi. Tauta izuari ghi pa gabua tau poia le poia kat. Ve gabua tane, eta irau iwalaava pani ne mako.”
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.