Atos 9
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs VC
1 — ausente —
1 Enquanto isso, Saulo só respirava ameaças e morte contra os discípulos do Senhor. Apresentou-se ao príncipe dos sacerdotes,
2 — ausente —
2 e pediu-lhe cartas para as sinagogas de Damasco, com o fim de levar presos a Jerusalém todos os homens e mulheres que achasse seguindo essa doutrina.
3 — ausente —
3 Durante a viagem, estando já perto de Damasco, subitamente o cercou uma luz resplandecente vinda do céu.
4 — ausente —
4 Caindo por terra, ouviu uma voz que lhe dizia: Saulo, Saulo, por que me persegues?
5 Saul ighasoni ighe: “Tiina, yo sei?”
5 Saulo disse: Quem és, Senhor? Respondeu ele: Eu sou Jesus, a quem tu persegues. {Duro te é recalcitrar contra o aguilhão.
6 Uburig ve uloŋ ula nugh tiina. Mako tisaav payo pa saa ŋgar tau yo aat ughamu.”
6 Então, trêmulo e atônito, disse ele: Senhor, que queres que eu faça? Respondeu-lhe o Senhor:} Levanta-te, entra na cidade. Aí te será dito o que deves fazer.
7 Yes tau tilaagh tomania Saul na, tiyooz ve avozi ikaak. Pasaa, tiloŋlooŋ ŋeer ee aliiŋa, eemon tighita tamtamon eta mako.
7 Os homens que o acompanhavam enchiam-se de espanto, pois ouviam perfeitamente a voz, mas não viam ninguém.
8 Ra Saul iburig iyooz ve maata pakia. Eemon ighita nugh mako. Tauvene tikis niima, ve tiloŋ tila pa nugh Damaskus.
8 Saulo levantou-se do chão. Abrindo, porém, os olhos, não via nada. Tomaram-no pela mão e o introduziram em Damasco,
9 Saul maata ikumkuum irau mboŋ tol. Saawe tana, i ighan aniiŋ mako, ve ighun yaa mako.
9 onde esteve três dias sem ver, sem comer nem beber.
10 Nugh Damaskus, ŋeer ee tau itaghon Yesu na, ilepleep. Eeza Ananias. Tiina toit Yesu ivot tooni ila tandaghiiŋ ve ipoii ighe: “Ananias!”
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor, numa visão, lhe disse: Ananias! Eis-me aqui, Senhor, respondeu ele.
11 Ra Tiina toit isaav pani ighe: “Uburig uvot ula, ve utaghon eez tau tiwaato tighe ‘Eez Duduuŋa’ na, ve uloŋ ula ruum to Yudas. Mako ughason pa ŋeer ee to nugh Tarsus, eeza Saul. Pa i ilepleep ta sewe, ve isuŋsuŋ.
11 O Senhor lhe ordenou: Levanta-te e vai à rua Direita, e pergunta em casa de Judas por um homem de Tarso, chamado Saulo; ele está orando.
12 I paam itandagh ve ighita ŋeer ee, eeza Ananias, iloŋ ila tooni, ve ighur niima izala paavo. Leso maata poia ve ighita nugh muul.”
12 {Este via numa visão um homem, chamado Ananias, entrar e impor-lhe as mãos para recobrar a vista.}
13 Ananias iyol aliiŋa ighe: “Wai Tiina, ŋeer tawe, eval tiina tisavia vaaru gha nalooŋa wa. Tamtamon tsio patabuyaaŋa tau tileep Yerusalem we, i ighamgham ŋgar sasaghati naol pazi.
13 Ananias respondeu: Senhor, muitos já me falaram deste homem, quantos males fez aos teus fiéis em Jerusalém.
14 Ve aazne, yes daaba to watooŋrau tiyok pani to igham ŋgar raraate izi nugh tane paam. Yei tau nisuŋsuŋ ve niwatwaat yo ezam ne, i ighe ikis ghei nisov, ve igham ghei nila.”
14 E aqui ele tem poder dos príncipes dos sacerdotes para prender a todos aqueles que invocam o teu nome.
15 Eemon Tiina toit isaav pani muul ighe: “Mako. Ula. Pa ŋeer tawe, yau taug nasiigho wa to imin uraata tsiau ariaaŋa ee. I pale ivotia varug ila nugh nugh naghozi. Yes tau Yuda mako na, ve yes kinik, ve yes Israela paam.
15 Mas o Senhor lhe disse: Vai, porque este homem é para mim um instrumento escolhido, que levará o meu nome diante das nações, dos reis e dos filhos de Israel.
16 Yau taug pale napaghazoŋaini pa pataŋani naol tau i aat ibaad zi pa yau ezag.”
16 Eu lhe mostrarei tudo o que terá de padecer pelo meu nome.
17 Tauvene Ananias iburig, ve ilaagh ila ivot ruum to Yudas, ve iloŋ ila. Ila peria to Saul, ra ighur niima izala Saul paavo, ve isaav pani ighe: “Tazig Saul, Tiina toit Yesu tau ivot tsio izi eeze, i ighe yo ughita nugh muul, ve Avuvu Patabuyaaŋ izeev ghom. Tauta imbaaŋ ghau nalam.”
17 Ananias foi. Entrou na casa e, impondo-lhe as mãos, disse: Saulo, meu irmão, o Senhor, esse Jesus que te apareceu no caminho, enviou-me para que recobres a vista e fiques cheio do Espírito Santo.
18 I isaav tauvene, ve rekia mon gabua imin iigh anavu tau ipoon Saul maata na itap izi, ve ighita nugh muul. Ra iburig, ve igham yaa pataghaaŋ.
18 No mesmo instante caíram dos olhos de Saulo umas como escamas, e recuperou a vista. Levantou-se e foi batizado.
19 Ra ighan aniiŋ, ve tapiri ivot muul, ve ileep mboŋ siriv izi Damaskus tomania Yesu ziŋeera.
19 Depois tomou alimento e sentiu-se fortalecido. Demorou-se por alguns dias com os discípulos que se achavam em Damasco.
20 Saul isasaŋan mako. Rekia mon ve ipaburigin uraat tooni to votiaaŋ Yesu vaaru. I iloŋloŋ ila lupuuŋ niazi to yes Yuda, ve ivovotia Yesu vaaru pazi ighe i Maaron Naatu.
20 Imediatamente começou a proclamar pelas sinagogas que Jesus é o Filho de Deus.
21 Yes tau tilooŋa na, tisov tirur pa saveeŋ tooni ve avozi ikaak. Ve tisaav tighe: “Wai, ewe ŋeer tau ireureu yes tau tisuŋsuŋ ila Yesu eeza izi Yerusalem na. Mindai ta aazne itoor ŋgar tooni muul? Iit taghe pa i ilam pa kisiiŋ yes to nugh tane tau titaghon Yesu na. Leso igham zi tila Yerusalem, ve ipayooz zi pa savsaveeŋ ila yes daaba to watooŋrau naghozi. Eemon mako.”
21 Todos os seus ouvintes pasmavam e diziam: Este não é aquele que perseguia em Jerusalém os que invocam o nome de Jesus? Não veio cá só para levá-los presos aos sumos sacerdotes?
22 Maaron ipapalot Saul, tauvene uraat tooni to votiaaŋ mos ilanlaan toman tapiri le tapiri kat. I igham yes Yuda tau tileep Damaskus na, tilil pa savsaveeŋ. Pasaa, saveeŋ tooni ipaghazoŋai Yesu ighe onoon kat, i Mesia.
22 Saulo, porém, sentia crescer o seu poder e confundia os judeus de Damasco, demonstrando que Jesus é o Cristo.
23 Yes Yuda tileep le malau rig, ra tilup zi ve timbu saveeŋ tighe tirav Saul imaat.
23 Decorridos alguns dias, os judeus deliberaram, em conselho, matá-lo.
24 Tauvene mboŋ ve mataaz, tisasaŋan izi didiiŋ ariaaŋa tau ilivut Damaskus na atamana tighe tirav Saul imaat. Eemon tamtamon siriv tipaes pani pa ŋgar toozi tawe.
24 Estas intenções chegaram ao conhecimento de Saulo. Guardavam eles as portas de dia e de noite, para matá-lo.
25 Tauvene mboŋ ee, Saul ziŋeera siriv tighuru iloŋ ila nakaral ee loolo, ve tipalivu ila iliv pa didiiŋ ariaaŋa to nugh muuri, ve titughu izila, gha ighau ila.
25 Mas os discípulos, tomando-o de noite, fizeram-no descer pela muralha dentro de um cesto.
26 Saul ila ivot Yerusalem, ve itoova to ilup tomania yes tau titaghon Yesu na. Eemon yes tisov tiroi pani. Pasaa, tighur ila tighe i itoor ŋgar tooni ve itaghon Yesu ne soone.
26 Chegando a Jerusalém, tentava ajuntar-se aos discípulos, mas todos o temiam, não querendo crer que se tivesse tornado discípulo.
27 Eemon Banabas, i imin Saul eeta, ve ighamu ila to yes mbaŋooŋa, ve ipaes pazi ighe: “Saul ighita Tiina toit wa. I ivot tooni izi eez livuugha ve isavsaav tomania. Ra Saul ila Damaskus, ve iyooz ariaaŋ pa votiaaŋ Yesu vaaru izi ta sewe. Iroi mako.”
27 Então Barnabé, levando-o consigo, apresentou-o aos apóstolos e contou-lhes como Saulo vira o Senhor no caminho, e que lhe havia falado, e como em Damasco pregara, com desassombro, o nome de Jesus.
28 Yes tilooŋ saveeŋ tane, le lolozi poia pa Saul, ve tighamu gha yesŋa tilup zi. Saawe tana, Saul ilaghlaagh taghon Yerusalem loolo, ve ivovotia Yesu vaaru. I iroi mako. Iyooz ariaaŋ kat.
28 Daí por diante permaneceu com eles, saindo e entrando em Jerusalém, e pregando, destemidamente, o nome do Senhor.
29 Yesŋa yes Yuda tau tisavsaav Grika aliŋazi na tivavazorai zi pa savsaveeŋ paam. Tauvene tilup zi ve timbu saveeŋ tighe tiravu imaat.
29 Falava também e discutia com os helenistas. Mas estes procuravam matá-lo.
30 Eemon toŋvetaz siriv to Krisi tilooŋ saveeŋ toozi, ve tiŋguaaz Saul izila pa nugh Sisarea. Ra tipaghaua izaa waaŋ, ve iraav ila pa nugh tooni Tarsus.
30 Os irmãos, informados disso, acompanharam-no até Cesaréia e dali o fizeram partir para Tarso.
31 Tauvene lupuuŋ to Krisi tau tileep irau taan sirivu to Yudea, Galilaia, ve Samaria na, tileep poia. Pataŋani ivot pazi muul mako. Ve Maaron iseeŋ ŋgar toozi pa ŋgar popoia siriv, ve Avuvu Patabuyaaŋ ipapalot zi. Tauta tiroron pa Tiina toit, ve titaghon eez tooni, ve lupuuŋ toozi ivot imin tiina.
31 A Igreja gozava então de paz por toda a Judéia, Galiléia e Samaria. Estabelecia-se ela caminhando no temor do Senhor, e a assistência do Espírito Santo a fazia crescer em número.
32 Petrus ilaghlaagh ve igigig lupuuŋ to Krisi tau tileep irau nugh nugh. Saawe ee, i izila igig Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa siriv tau tileep izi nugh Lidda.
32 Pedro, que caminhava por toda parte, de cidade em cidade, desceu também aos fiéis que habitavam em Lida.
33 Ila peria le izaa to ŋeer narape ee tau aaghe imaat, eeza Aineas. I irau ilaagh mako. Ighengheen mon. Moroghooŋ tooni tawe ikisi irau ndaman liim ve tol wa.
33 Ali achou um homem chamado Enéias, que havia oito anos jazia paralítico num leito.
34 Petrus ighita, ve isaav pani ighe: “Aineas, aazne Yesu Krisi igharaat ghom tinim poia. Uburig ve uput moogh tsio.” Isaav tauvene, ve rekia mon Aineas iburig.
34 Disse-lhe Pedro: Enéias, Jesus Cristo te cura: levanta-te e faze tua cama. E levantou-se imediatamente.
35 Tamtamon to nugh Lidda ve nugh Saron tighita Aineas tiini poia muul, le tisov titoor ŋgar toozi ila pa Tiina Yesu, ve tighur ila tooni.
35 Viram-no todos os que habitavam em Lida e em Sarona, e converteram-se ao Senhor.
36 Livaa ee tau itaghon Yesu na ilepleep izi nugh Yoppa. I eeza Tapita. (Tiwaat eeza ila Grik aliŋazi tighe ‘Dorkas.’) Saawe isov, i ighamgham ŋgar popoia, ve iuluul yes mbolaaŋa.
36 Em Jope havia uma discípula chamada Tabita - em grego, Dorcas. Esta era rica em boas obras e esmolas que dava.
37 Saawe tana, i imorooŋ le imaat. Tauvene tigharaat paata, ve tisuru izala ruum loolo saaŋa.
37 Aconteceu que adoecera naqueles dias e veio a falecer. Depois de a terem lavado, levaram-na para o quarto de cima.
38 Nugh Lidda igharau Yoppa. Tauvene yes to nugh Yoppa tau titaghon Yesu na tilooŋ Petrus vaaru tighe i ilam ileep izi nugh Lidda, ve timbaaŋ tamtamon ru tilaan tila pani. Yesuru tila tivot, ve titaŋ raraini tighe: “Aa olman, uburig rekia ve itiŋa tala. Pa pataŋani ee ivot payei.”
38 Ora, como Lida fica perto de Jope, os discípulos, ouvindo dizer que Pedro aí se encontrava, enviaram-lhe dois homens, rogando-lhe: Não te demores em vir ter conosco.
39 Tauvene Petrus iburig gha yesŋa tila. Tila peria nugh Yoppa, ve tigham Petrus malmali izala ruum loolo saaŋa tau olman tinazi paata igheen pani na. Yes zinaara tisov to nugh tawe tila tiyooz tigharau Petrus, ve titaŋtaŋ, ve titotoi nonoghiiŋa tau muuŋ Dorkas isai zi ve igham pazi na.
39 Pedro levantou-se imediatamente e foi com eles. Logo que chegou, conduziram-no ao quarto de cima. Cercavam-no todas as viúvas, chorando e mostrando-lhe as túnicas e os vestidos que Dorcas lhes fazia quando viva.
40 Petrus iziir zi tisov tivot tila muuri, ra iput aaghe ve isuŋ. Isuŋ le isov, ra itoor naagho ila pa olman tinazi paata, ve isaav pani ighe: “Tapita, uburig!”
40 Pedro então, tendo feito todos sair, pôs-se de joelhos e orou. Voltando-se para o corpo, disse: Tabita, levanta-te! Ela abriu os olhos e, vendo Pedro, sentou-se.
41 Petrus ikis niima, ve iiti iburig iyooz. Ra ipoi yes zinaara tomania Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tilam, ve itotoi Tapita pazi. Leso tiwatagh tighe i iburig pa mateegh gha ilepleep.
41 Ele a fez levantar-se, estendendo-lhe a mão. Chamando os irmãos e as viúvas, entregou-lha viva.
42 Gabua ŋgereeta tana vaaru ilaan irau nugh Yoppa. Tauvene tamtamon katini titoor ŋgar toozi ila pa Tiina toit Yesu ve tighur ila tooni.
42 Este fato espalhou-se por toda Jope e muitos creram no Senhor.
43 Petrus ileep malau rig izi Yoppa. I ileep tomania Simon tau ŋeer to gharatooŋ gabua siriv pa ŋgai uuli na.
43 Pedro permaneceu ainda muitos dias em Jope, em casa dum curtidor, chamado Simão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.