Atos 7

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Ra daaba to watooŋrau ighason Stepanus ighe: “Laak, saveeŋ tau tisavia ne, ene onoon?”
1 E disse o sumo sacerdote: Porventura é isto assim?
2 Stepanus iyol aliiŋa ighe:
2 E ele disse: Homens, irmãos, e pais, ouvi. O Deus da glória apareceu a nosso pai Abraão, estando na mesopotâmia, antes de habitar em Harã,
3 ve isaav pani ighe:
3 E disse-lhe: Sai da tua terra e dentre a tua parentela, e dirige-te à terra que eu te mostrar.
4 “Tauvene Abaram ipul Mesopotamia tau taan to yes Kaldia na, ve ila ivot nugh Aran, ve ighur niia to lepoogh ta sewe. Taama Tera imaat, ve murei ra, Maaron ipaburigin Abaram muul gha ilaagh ilam ivot taan tau aazne iit talepleep pani ne.
4 Então saiu da terra dos caldeus, e habitou em Harã. E dali, depois que seu pai faleceu, Deus o trouxe para esta terra em que habitais agora.
5 Maaron igham taan rigta imin Abaram le motot ne mako. Eemon saawe tau Abaram le naatu eta soone, Maaron imbu saveeŋ tomania ighe i pale igham taan tane pani ve paaghu tooni tau pale tivot murei na paam. Leso imin lezi motot.
5 E não lhe deu nela herança, nem ainda o espaço de um pé; mas prometeu que lhe daria a posse dela, e depois dele, à sua descendência, não tendo ele ainda filho.
6 Ve Maaron ipaghazoŋai Abaram pa gabua siriv tau pale ivot murei na ighe:
6 E falou Deus assim: Que a sua descendência seria peregrina em terra alheia, e a sujeitariam à escravidão, e a maltratariam por quatrocentos anos.
7 Eemon murei, yau aat naghur atuya iŋarui taan tawe tamtamona pa ŋgar toozi saghati, ve nagham paaghu tsio tipul taan tawe, ve timuul tilam. Leso tisuŋ ve tibees payau izi ta sene.’
7 E eu julgarei a nação que os tiver escravizado, disse Deus. E depois disto sairão e me servirão neste lugar.
8 “Ra Maaron isaav pa Abaram ighe ŋgar to ravuuŋ zitamoot warozi pale imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ to yesuru. Tauvene saawe tau Abaram azaawa ipoop Isak, ve mbooŋi imin liim ve tol, ra taama irav waaro. Murei ra, Isak yesuru azaawa tipoop Yakop, ve Yakop tomania azauŋa tipoop natuzŋa saŋavul ve ru tau iit Israela tavot ila toozi na.
8 E deu-lhe a aliança da circuncisão; e assim gerou a Isaque, e o circuncidou ao oitavo dia; e Isaque a Jacó; e Jacó aos doze patriarcas.
9 “Yakop natŋa tighita tamazi loolo pa tazizi Yosep kat, le ireu lolozi. Tauta tigholia ila to tamtamon siriv, ve anazi tighamu ila Isip, ve imin besooŋa sorok izi ta sewe. Eemon Maaron ileep tomania,
9 E os patriarcas, movidos de inveja, venderam José para o Egito; mas Deus era com ele.
10 ve igham mulini pa pataŋani tooni naol isov. Saawe tau tigham Yosep ila iyooz ila kinik to Isip naagho, Maaron igham kinik loolo pani, ve ighilaalo ighe i le ŋgar tiina. Tauta ighuru to igham pooz pa ruum tooni tomania gabua tooni naol isov, ve taan dodoli to Isip paam.
10 E livrou-o de todas as suas tribulações, e lhe deu graça e sabedoria ante Faraó, rei do Egito, que o constituiu governador sobre o Egito e toda a sua casa.
11 “Malau mako ve pitool tiina ivot irau taan isov to Isip ve Kanaan, ve igham zi tileep saghat kat. Iit Israela timbuunŋa paam, tiil lezi aniiŋ le mako.
11 Sobreveio então a todo o país do Egito e de Canaã fome e grande tribulação; e nossos pais não achavam alimentos.
12 Eemon saawe tau Yakop ilooŋ tighe aniiŋ wit ighengheen izi Isip, i imbaaŋ natŋa tila tighol lezi aniiŋ, ve timuul tilam pa tamazi. Ene laghooŋ tau tighamu imin maata.
12 Mas tendo ouvido Jacó que no Egito havia trigo, enviou ali nossos pais, a primeira vez.
13 Tilepleep le aniiŋ toozi isov, ra tizila Isip muul imin pai ru. Saawe tana, Yosep ivotia tauu pa tooghŋa ve taazi. Ve kinik to Isip paam ilooŋ tighe, Yosep ziiri waaro tooni siriv ta tilam tilepleep.
13 E na segunda vez foi José conhecido por seus irmãos, e a sua linhagem foi manifesta a Faraó.
14 Ra Yosep imbaaŋ ila pa taama Yakop ighe yesŋa tamtamon tooni tisov tiyauyau, ve tizilam tooni. Tamtamon tau tiburig gha tizila Isip na, yes irau tamoot tol saŋavul ve liim (75).
14 E José mandou chamar a seu pai Jacó, e a toda a sua parentela, que era de setenta e cinco almas.
15 Tauvene Yakop tomania tamtamon tooni tizila Isip, ve yesŋa natŋa tisov timataar izi ta sewe.
15 E Jacó desceu ao Egito, e morreu, ele e nossos pais;
16 Eemon titavi zi izi Isip mako. Tigham patazi, ve timuul tila pa nugh Sekem, ra tighur zi tiloŋ tila maet puura to Amor natŋa tau Abaram igholi pa maet silva siriv na.
16 E foram transportados para Siquém, e depositados na sepultura que Abraão comprara por certa soma de dinheiro aos filhos de Emor, pai de Siquém.
17 “Saveeŋ tau Maaron imbua tomania Abaram na, saawe ilam igharau pa anooŋa ivot. Ve saawe tana, timbuunŋa tau tileep izi Isip na, timasa timin eval le eval kat.
17 Aproximando-se, porém, o tempo da promessa que Deus tinha feito a Abraão, o povo cresceu e se multiplicou no Egito;
18 Ra kinik paaghu aana igham pooz pa Isip. Kinik tawe ilooŋ Yosep vaaru pa uraat tooni rigta mako.
18 Até que se levantou outro rei, que não conhecia a José.
19 I ivatombanoi timbuunŋa, ve igham saghatin zi kat. Ve isaav ariaaŋ pazi ighe natuzŋa paghpaaghu tau ŋgarig gha tipoop zi na, yes aat tipul zi tileplez. Leso timatmaat.
19 Esse, usando de astúcia contra a nossa linhagem, maltratou nossos pais, ao ponto de os fazer enjeitar as suas crianças, para que não se multiplicassem.
20 “Saawe tana, Mose tiina ipoopa. Maaron ighita i paghuuna kat ve loolo pani. Tiina gha taama tigham payamyam pani izi ruum toozi irau kaiyo tol,
20 Nesse tempo nasceu Moisés, e era mui formoso, e foi criado três meses em casa de seu pai.
21 le ŋeer marani imin olman rig ve irau tiŋgooza muul mako. Ra tighamu tila ve tipuli izi yaa Nil ziige. Eemon kinik natliva ilaagh ila le ighita. Tauta ighamu imin le, ve iŋgini imin i tauu naatu.
21 E, sendo enjeitado, tomou-o a filha de Faraó, e o criou como seu filho.
22 Mose itum le imin olman, ve tipaghazoŋaini pa ŋgar naol isov to yes Isipa. I ŋeer ariaaŋa ee. Ve saveeŋ tooni paam, toman tapiri.
22 E Moisés foi instruído em toda a ciência dos egípcios; e era poderoso em suas palavras e obras.
23 “I ilepleep le ndaman tooni irau tamoot ru (40), ra loolo ipaburigini ighe ila igig yes Israela tau siŋ tooni na.
23 E, quando completou a idade de quarenta anos, veio-lhe ao coração ir visitar seus irmãos, os filhos de Israel.
24 Eemon saawe tau ila ivot toozi, i ighita Isip ee igham saghatin ŋeer ee to Israel. Tauvene ilaan ila ivool to ŋeer tawe, ve irav Isip tamazi tawe gha imaat imin yatuuŋ sosor tooni.
24 E, vendo maltratado um deles, o defendeu, e vingou o ofendido, matando o egípcio.
25 Mose maata iŋgal ighe tamtamon tooni Israel aat tighilaal tighe Maaron ighuru to igham mulin zi pa pataŋani toozi. Eemon ŋgar toozi ivot pa gabua tana soone.
25 E ele cuidava que seus irmãos entenderiam que Deus lhes havia de dar a liberdade pela sua mão; mas eles não entenderam.
26 “Mboŋ le nughizau, ra Mose imuul ila le ighita Israela ru anazi tiparav. Tauvene itoova to irav motin malmal ve ilup zi. Ve isaav pazi ighe: ‘Wai, yamru toŋvetaz! Avaghamun gham pasaa?’
26 E no dia seguinte, pelejando eles, foi por eles visto, e quis levá-los à paz, dizendo: Homens, sois irmãos; por que vos agravais um ao outro?
27 “Eemon ŋeer tau ipaburigin malmal na, iburig gha isipiir Mose ighau, ve isaav pani ighe: ‘Ai, yo sei ighur ghom ighe umin ŋginiiŋ payei, ta ughe ugharaat saveeŋ tsiei?
27 E o que ofendia o seu próximo o repeliu, dizendo: Quem te constituiu príncipe e juiz sobre nós?
28 Mindai, yo ughe urav ghau namaat imin Isip tamazi tau noor uravu imaat na?’
28 Queres tu matar-me, como ontem mataste o egípcio?
29 Mose ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig gha ighau ila ivot taan sirivu to yes Midiana. I ileep imin loom ta sewe le ivai, ve yesuru azaawa tipoop natuzŋa zitamoot ru.
29 E a esta palavra fugiu Moisés, e esteve como estrangeiro na terra de Midiã, onde gerou dois filhos.
30 “Ndaman tamoot ru (40) paam ilam ila, ra aŋela ee ila ivot tooni izi nugh ŋginaaŋa tau igheen igharau loloz Sinai na. Ivot pani imin yav tau ighanghan izala ai marani ee.
30 E, completados quarenta anos, apareceu-lhe o anjo do Senhor no deserto do monte Sinai, numa chama de fogo no meio de uma sarça.
31 Mose maata ila ighita gabua tana, le irur ve igham ŋgar naol. Tauvene ila igharau ai tawe ighe ighit poghania. Eemon ilooŋ Ŋeer Tiina aliiŋa ivot ila yav tawe ighe:
31 Então Moisés, quando viu isto, se maravilhou da visão; e, aproximando-se para observar, foi-lhe dirigida a voz do Senhor,
32 ‘Yau Maaron to timbumŋa. Yau Maaron to Abaram, Isak, ve Yakop.’
32 Dizendo: Eu sou o Deus de teus pais, o Deus de Abraão, e o Deus de Isaque, e o Deus de Jacó. E Moisés, todo trêmulo, não ousava olhar.
33 “Maaron isaav pani muul ighe:
33 E disse-lhe o Senhor: Tira as alparcas dos teus pés, porque o lugar em que estás é terra santa.
34 Ulooŋ. Tamtamon tsiau Israel tau tileep Isip we, yau naghita pataŋani toozi wa. Yes Isipa tighamgham saghatin zi, le matazi siŋ izaa ve titaŋ tiina. Eemon taŋiiz toozi, yau nalooŋa wa. Tauta nazilam to napas zi tivot pa pataŋani toozi tawe. Aazne, yau naghe nambaaŋ ghom umuul ula pa Isip. Tauvene uburig ve ula.’
34 Tenho visto atentamente a aflição do meu povo que está no Egito, e ouvi os seus gemidos, e desci a livrá-los. Agora, pois, vem, e enviar-te-ei ao Egito.
35 “Aghita. Mose tau muuŋ tizori ve tighe: ‘Ai, sei ighur ghom umin ŋginiiŋ to ugabiiz ghei ve ugharaat saveeŋ tsiei?’ Ŋeer eemon tana, ta Maaron imbaaŋ aŋela ila ivot tooni imin yav tau ighan izala ai marani na. Ve ighuru to iŋgin yes Israela, ve ipas zi tivot pa pataŋani toozi.
35 A este Moisés, ao qual haviam negado, dizendo: Quem te constituiu príncipe e juiz? a este enviou Deus como príncipe e libertador, pela mão do anjo que lhe aparecera na sarça.
36 Ve i ta igherev zi gha tipul taan to yes Isipa, ve igham gabua ŋgeretazi tintiina imin ilaal pazi izi Isip, Te Siŋsiŋai, ve izi nugh ŋginaaŋa paam irau ndaman tamoot ru (40).
36 Foi este que os conduziu para fora, fazendo prodígios e sinais na terra do Egito, e no Mar Vermelho, e no deserto, por quarenta anos.
37 Mose tane, tauta isaav pa yes Israela ighe:
37 Este é aquele Moisés que disse aos filhos de Israel: O Senhor vosso Deus vos levantará dentre vossos irmãos um profeta como eu; a ele ouvireis.
38 “Mose tomania eval tiina to Israel, ta timin lupuuŋ to Maaron izi nugh ŋginaaŋa. I ta isavsaav tomania aŋela izi loloz Sinai, ve igham saveeŋ maata yaryaare ila to Maaron, ve ipaesia pa timbuunŋa. Saveeŋ tawe, tauta iit Israela takiskisi gha ilam aazne.
38 Este é o que esteve entre a congregação no deserto, com o anjo que lhe falava no monte Sinai, e com nossos pais, o qual recebeu as palavras de vida para no-las dar.
39 “Eemon timbuunŋa tighur murizi pani ve lolozi pa loŋaaŋ saveeŋ tooni mako. Ve tipasawal muul ila pa lepoogh toozi tau muuŋ tileep izi Isip na.
39 Ao qual nossos pais não quiseram obedecer, antes o rejeitaram e em seu coração se tornaram ao Egito,
40 Tauvene tiburig ve tisaav pa Aron tighe:
40 Dizendo a Arão: Faze-nos deuses que vão adiante de nós; porque a esse Moisés, que nos tirou da terra do Egito, não sabemos o que lhe aconteceu.
41 “Tauta tigharaat maaron karom ee tau taghita imin makau naatu, ve tigham watooŋrau pani. Tauvene gabua tau tauzi tigharaata pa nimazi, yes tipaiti toman tintinizi.
41 E naqueles dias fizeram o bezerro, e ofereceram sacrifícios ao ídolo, e se alegraram nas obras das suas mãos.
42 Tauvene murei, Maaron ighur muuri pazi, ve ipul zi titaghon tauzi ŋgar toozi. Tauta tibees pa gabua tau tigheen ila sambam saamba imin aaz, kaiyo, ve pitum siriv. Saveeŋa igheen ila rau to yes propet. Ighe:
42 Mas Deus se afastou, e os abandonou a que servissem ao exército do céu, como está escrito no livro dos profetas: Porventura me oferecestes vítimas e sacrifícios No deserto por quarenta anos, ó casa de Israel?
43 Ve saawe tana, yam abaad balbaal to Molek
43 Antes tomastes o tabernáculo de Moloque,E a estrela do vosso deus Renfã, figuras que vós fizestes para as adorar.Transportar-vos-ei, pois, para além da Babilônia.
44 “Saawe tau timbuunŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, yes tilaghlaagh tomania balbaal patabuyaaŋ. Balbaal tawe, saveeŋ mbuaaŋ toozi tomania Maaron igheen iloŋ ila.
44 Estava entre nossos pais no deserto o tabernáculo do testemunho, como ordenara aquele que disse a Moisés que o fizesse segundo o modelo que tinha visto.
45 Timbuunŋa tilaagh tomania balbaal tana ila ila le tighuru ivool to paaghu toozi. Ra anazi tilaagh tomania tila tila le tivot taan Kanaan. Saawe tana, Maaron ireu yes nugh nugh tau tileep izi Kanaan na tighawaar, ve Yosua igham yes Israela tiloŋ tilam tigham taan tane imin lezi. Balbaal patabuyaaŋ tana ighengheen le saawe to kinik David.
45 O qual, nossos pais, recebendo-o também, o levaram com Josué quando entraram na posse das nações que Deus lançou para fora da presença de nossos pais, até aos dias de Davi,
46 David, Maaron loolo pani kat. Tauvene i ighason Maaron ighe iyok pani, o irau Maaron to Yakop le rumei duduuŋ. Leso imin niia to lepoogh.
46 Que achou graça diante de Deus, e pediu que pudesse achar tabernáculo para o Deus de Jacó.
47 Eemon David irau rumei eta mako. Naatu Solomon ta irau rumei.
47 E Salomão lhe edificou casa;
48 “Ve Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, i ileep iloŋ ila rumei eta tau tamtamon tirao pa nimazi ne mako. Pasaa, propet ee ivotia Maaron aliiŋa ighe:
48 Mas o Altíssimo não habita em templos feitos por mãos de homens, como diz o profeta:
49 ‘Sambam, ene yau niag to ghamuuŋ pooz.
49 O céu é o meu trono,e a terra o estrado dos meus pés.Que casa me edificareis? diz o Senhor,Ou qual é o lugar do meu repouso?
50 Mako. Pasaa, taug nagharaat gabua isov tana pa nimag.’”
50 Porventura não fez a minha mão todas estas coisas?
51 Ra Stepanus isaav pa yes tau tipayooze pa savsaveeŋ na ighe: “Yam zeran to zoraaŋ saveeŋ. Ŋgar tsiam iyaryaaŋ kat imin yes tau tiwatagh Maaron mako! Ŋgar saghati tau igheen ila lolomim na, Maaron irav motini soone. Ve taliŋamim ivool kat. Saawe isov, yam azorzoor Avuvu Patabuyaaŋ ŋgar tooni, imin muuŋ timbumimŋa tighamghamu.
51 Homens de dura cerviz, e incircuncisos de coração e ouvido, vós sempre resistis ao Espírito Santo; assim vós sois como vossos pais.
52 Aghita. Muuŋ, timbumimŋa tipul propet eta ileep? Mako. Saawe isov, tighamgham saghatin zi. Ve yes tau muuŋ tivotia Maaron aliiŋa tighe i pale imbaaŋ Mesia ilam na, timbumimŋa tirav zi tisov timataar. Ve saawe tau ŋeer duduuŋa tawe tauu ilam, yam ataghon ŋgar raraate. Azi gha aghuru ila koiŋa nimazi, ve tiravu imaat.
52 A qual dos profetas não perseguiram vossos pais? Até mataram os que anteriormente anunciaram a vinda do Justo, do qual vós agora fostes traidores e homicidas;
53 Onoon, tutuuŋ to Maaron tau aŋela timin eez pani gha izilam na, yam aghamu wa. Eemon ataghoni mako.”
53 Vós, que recebestes a lei por ordenação dos anjos, e não a guardastes.
54 Tilooŋ Stepanus saveeŋ tooni tawe, le atezi yavyav kat, ve tiŋaaŋ maripazi pani tighe le tiravu imaat.
54 E, ouvindo eles isto, enfureciam-se em seus corações, e rangiam os dentes contra ele.
55 Eemon Stepanus, Avuvu Patabuyaaŋ ipavon katini, ve maata izala pa sambam le ighita Maaron mbonari, ve ighita Yesu iyozyooz ila Taama Maaron niima tapir.
55 Mas ele, estando cheio do Espírito Santo, fixando os olhos no céu, viu a glória de Deus, e Jesus, que estava à direita de Deus;
56 Tauvene isaav pazi ighe: “Alooŋ. Yau naghita sambam ikaak, ve Tamtamon Naatu iyozyooz ila Maaron niima tapir!”
56 E disse: Eis que vejo os céus abertos, e o Filho do homem, que está em pé à mão direita de Deus.
57 Tilooŋ saveeŋ ziiri rig tane, le bobaaŋ tomania siriiŋ tiina izaa, ve tipoon taliŋazi, ve tilaan tiŋarui Stepanus tila,
57 Mas eles gritaram com grande voz, taparam os seus ouvidos, e arremeteram unânimes contra ele.
58 gha tighamu, ve tisasaara ivot ila nugh tiina ziige, ra tiburig gha tiravu pa maet. Yes tau tipariaaŋ saveeŋ tighe Stepanus igham sosor na, tizuzuum nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ izi, ve tila tighur zi ila ŋeer paaghu ee aaghe puughu, eeza Saul.
58 E, expulsando-o da cidade, o apedrejavam. E as testemunhas depuseram as suas capas aos pés de um jovem chamado Saulo.
59 Tiravrav Stepanus pa maet, ve i isuŋ ighe: “O Tiina Yesu, ugham anunug.”
59 E apedrejaram a Estêvão que em invocação dizia: Senhor Jesus, recebe o meu espírito.
60 Ra aaghe daaba izi taan, ve isaav aliiŋa tiina ighe: “O Tiina, sosor tau tigham payau ne, uyatu sov. Ureua pazi.” Isaav tauvene, ve itap izi gha imaat.
60 E, pondo-se de joelhos, clamou com grande voz: Senhor, não lhes imputes este pecado. E, tendo dito isto, adormeceu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.