Atos 11

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Mbaŋooŋa siriv tomania yes toŋvetaz to Krisi tau tileep irau taan sirivu to Yudea na, tilooŋ tighe yes tau Yuda mako na, tilooŋ Maaron saveeŋ tooni gha tighur ila wa.
1 Os apóstolos e os outros seguidores de Jesus em toda a região da Judeia souberam que os não judeus também haviam recebido a palavra de Deus.
2 Tauvene saawe tau Petrus imuul izala Yerusalem, yes tau tiyooz ariaaŋ pa tutuuŋ to Mose ve ravuuŋ tamtamon warozi na, tiyau avozi pani.
2 Quando Pedro voltou para Jerusalém, aqueles que queriam que os não judeus fossem circuncidados o criticaram,
3 Tighe: “Petrus, nilooŋ tighe yo ula uleep tomania yes tau Yuda mako na, ve yamŋa alup gham pa ghanghaniiŋ. Puughu mindai ta yo ugham tauvene?”
3 dizendo: — Você ficou hospedado na casa de homens que não são circuncidados e até tomou refeições com eles!
4 Tauvene Petrus ipaes pazi poi pa gabua naol tau ivot pani na, ighe:
4 Então Pedro deu um relatório completo de tudo o que havia acontecido, desde o começo. Ele disse:
5 “Alooŋ. Yau naleep izi nugh Yoppa ve nasuŋsuŋ, ve tandaghiiŋ ee ivot payau. Matag izala le naghita gabua ee imin uuli tiina. Uuli tawe timbit maata paaŋ, ve titughu ta sambam we ve izilam. Izi izi le iduduuŋ ila naghog.
5 — Eu estava na cidade de Jope e lá, enquanto estava orando, tive uma visão. Vi uma coisa parecida com um grande lençol, que baixou do céu, amarrado pelas quatro pontas, e parou perto de mim.
6 Nagig iloŋ ila uuli tawe loolo, ve naghita gabua maata maata. Ŋgai maata maata, ve gabua siriv tau tikakarau ila taan, ve man tau tirovroov ila taitai saamba na paam.
6 Eu olhei para dentro daquilo com atenção e vi animais domésticos, animais selvagens, animais que se arrastam pelo chão e aves.
7 Ra nalooŋ saveeŋ ilam payau ighe: ‘Petrus, uburig, urav zi, ve ughan zi.’
7 Depois ouvi uma voz, que me dizia: “Pedro, levante-se! Mate e coma!”
8 “Yau nayol aliiŋa naghe: ‘Wai Tiina, irau naghan zi mako. Pa gabua siriv tawe tiŋgalaaŋ ila matam mako, ve tutuuŋ iŋgalsek pa ghaniiŋ zi. Ta muuŋ ve ilam, avog itut gabua eta tauvene mako.’
8 Eu respondi: “Isso não, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a lei considera suja ou impura !”
9 “Ra saveeŋ sambam ve izilam muul ighe: ‘Gabua tau Maaron ighamu iŋgalaaŋ wa, yo ughe saghati sov.’
9 Então a voz falou de novo do céu: “Não chame de impuro aquilo que Deus purificou.”
10 Gabua tana ivot payau irau pai tol le isov, ra tiyau gabua isov tawe imuul izala pa sambam.
10 Isso aconteceu três vezes, e depois tudo aquilo voltou para o céu.
11 “Saawe duduuŋ tana, tamtamon tol to nugh Sisarea tau timbaaŋ zi payau na, tilam tiyooz ila ruum tau nalepleep pani na, naagho.
11 Justamente naquela hora três homens que tinham sido mandados de Cesareia para me buscar chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 Avuvu Patabuyaaŋ isaav payau ighe nagham ŋgar naol sov, ve nala tomani zi gha yeŋa nila. Tauvene yeŋa toŋvetaz liim ve ee tane, niburig gha nila. Nilaagh nila nivot nugh Sisarea, ve malmalimai niloŋ nila Konili ruum tooni.
12 E o Espírito de Deus me disse que fosse com eles, sem duvidar. Estes seis irmãos da cidade de Jope também foram comigo, e todos nós entramos na casa de Cornélio.
13 Ra i ipaes payei ighe i ighita aŋela ee ivot gha iyooz ila ruum tooni loolo, ve isaav pani ighe: ‘Umbaaŋ tamtamon siriv tila pa nugh Yoppa ve tigham Simon tau eeza ite Petrus na ilam.
13 Então ele nos contou como viu na casa dele um anjo, em pé, que lhe disse: “Mande alguém a Jope para buscar Simão, que também é chamado de Pedro.
14 I pale isavia lem savsaveeŋ siriv tau pale imin eez payo to Maaron igham mulin ghom ve uleep poi. Ve yo mon mako. Tamtamon tisov tau tileep tomani ghom ila ruum tsio na paam, Maaron pale igham mulin zi.’
14 Ele vai dizer como você e toda a sua família podem ser salvos.”
15 “I ipaesia gabua tana payau le isov, ra anag napaburigin saveeŋ tsiau. Malau mako, Avuvu Patabuyaaŋ izilam le izeev zi raraate imin tau papazoge igham pait ila saawe to Pentekos na.
15 E Pedro continuou: — Quando comecei a falar, o Espírito Santo veio sobre eles, como tinha vindo sobre nós no princípio.
16 Ra matag iŋgal imuul ila pa Tiina toit aliiŋa tau ighe: ‘Yoan irughuuz tamtamon pa yaa mon. Eemon yam tane, Maaron aat igham Avuvu Patabuyaaŋ payam.’
16 Aí eu lembrei que o Senhor Jesus tinha dito: “É verdade que João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo.”
17 Aghita. Saawe tau iit taghur ila to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron irei Avuvu Patabuyaaŋ pait. Ve aazne, i itaghon ŋgar raraate pa zeran tawe. Gabua tane ilam pa Maaron tauu. Tauvene yau sei, ta irau napoon uraat tooni?”
17 De fato, os não judeus receberam de Deus o mesmo dom que nós recebemos quando cremos no Senhor Jesus Cristo. E quem era eu para ir contra Deus?
18 Tilooŋ saveeŋ tana, ra atezi izi, ve lezi saveeŋ muul mako. Ve tipait Maaron eeza tighe: “Onoon kat, aazne, Maaron ighe igham poghania yes tau Yuda mako na paam. Tauta ipaburigin zi gha titoor ŋgar toozi ila pani. Leso tigham lepoogh poia ila tooni.”
18 Quando ouviram isso, eles ficaram sem ter o que dizer e louvaram a Deus, dizendo: — Então Deus deu também aos não judeus a oportunidade de se arrependerem e ganharem a vida eterna!
19 Saawe tau tirav Stepanus imaat ve ilam, yes Yuda tighurghur pataŋani pa yes tau titaghon eez to Krisi. Tauta tighawaar mbiriis irau nugh nugh. Siriv tila pa taan sirivu to Ponisia, siriv tivot tila sisi Saiprus, ve siriv tila nugh Antiok. Saawe tau tilaghlaagh, yes tivovotia Maaron aliiŋa. Eemon tivotia pa tamtamon tisov mako. Tivotia pa yes Yuda mon.
19 Os seguidores de Jesus foram espalhados pela perseguição que havia começado com a morte de Estêvão. Alguns foram até a região da Fenícia, a ilha de Chipre e a cidade de Antioquia e anunciavam a palavra de Deus somente aos judeus.
20 Eemon tamtamon toozi siriv to sisi Saiprus ve taan sirivu to Sairini, yes tila pa nugh tiina Antiok, ve tivotia Tiina toit Yesu Krisi vaaru pa yes Grika tau tileep izi ta sewe.
20 Mas outros, que eram de Chipre e da cidade de Cirene, foram até Antioquia e falaram também aos não judeus, anunciando a eles a boa notícia a respeito do Senhor Jesus.
21 Ve Maaron tapiri ighengheen tomani zi. Tauvene eval tiina to nugh Antiok titoor ŋgar toozi ila pa Tiina toit, ve tighur ila tooni.
21 O poder do Senhor estava com eles, e muitas pessoas creram e se converteram ao Senhor.
22 Varuzi ilaan ila ivot Yerusalem, ve lupuuŋ to Krisi tilooŋa, tauta timbaaŋ Banabas ila nugh Antiok, leso ighit zi.
22 Essas notícias chegaram à igreja de Jerusalém, que resolveu mandar Barnabé para Antioquia.
23 Ila ivot toozi, ve ighita poia to Maaron tau igheen tomani zi na, le ighamu loolo poia kat. Ve ipalot zi ighe lolozi isaghav Tiina toit ve tikisi ariaaŋ taghon gha ila.
23 Quando chegou lá e viu como Deus tinha abençoado aquela gente, Barnabé ficou muito alegre. E animou todos a continuarem fiéis ao Senhor, de todo o coração.
24 Banabas, i ŋeer poia. Ŋgar to Avuvu Patabuyaaŋ ivon ila loolo, ve ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ kat. Saawe tana, eval tiina kat titoor ŋgar toozi ila pa Tiina toit Krisi ve timin le.
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E muitos se converteram ao Senhor.
25 Tauvene Banabas ila nugh Tarsus to iil Saul. Ila ivot tooni, ra ighamu gha yesuru timuul tila pa Antiok.
25 Depois Barnabé foi até a cidade de Tarso a fim de buscar Saulo.
26 Ndaman dodoli ee, Banabas yesuru Saul tileep tomania lupuuŋ to Krisi izi sewe, ve tipaghazoŋai eval tiina pa Krisi saveeŋ tooni. Yes Antioka tau titaghon Krisi na, tauta tamtamon tipoi zi tighe ‘Kristen’ imin maata.
26 Quando o encontrou, ele o levou para Antioquia. Eles se reuniram durante um ano com a gente daquela igreja e ensinaram muitas pessoas. Foi em Antioquia que, pela primeira vez, os seguidores de Jesus foram chamados de cristãos.
27 Saawe tana, propet siriv tileep Yerusalem, ve tizila nugh Antiok.
27 Naquele tempo alguns profetas foram de Jerusalém para Antioquia.
28 Tamtamon toozi ee, eeza Agabus. Maaron Avuvu ipaburigini ve ivotia Maaron aliiŋa pazi ighe pitool tiina pale ivot irau taan isov. (Pitool tawe ivot indeeŋ saawe tau Klodias imin kinik tiina to Rom ve iŋgin nugh.)
28 Um deles, chamado Ágabo, levantou-se e, pelo poder do Espírito Santo, anunciou: — Haverá uma grande falta de alimentos no mundo inteiro. Isso aconteceu quando Cláudio era o Imperador romano.
29 Yes tau titaghon Yesu na, tilooŋ saveeŋ tana, ve timbu saveeŋ to tighur nimazi imin uleeŋ yes toŋvetaz to Krisi tau tileep izi Yudea we. Tighita saa gabua ta irau tigham pazi, ene tighuru ila mon.
29 Então os cristãos resolveram mandar ajuda aos irmãos que moravam na região da Judeia, e cada um deu de acordo com o que tinha.
30 Tilup gabua le isov, ra tighuru ila to Banabas yesuru Saul, ve tighamu ila pa yes ŋginiiŋa tau tileep izi Yerusalem.
30 E mandaram o dinheiro por meio de Barnabé e Saulo, para que eles o entregassem aos presbíteros da igreja.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.