1 Coríntios 7

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Aiyo, naghe nayol saveeŋ siriv tau aboode ila rau tsiam na. Yam asaav tauvene: “Isaav ighe tamoot eta itut livaa eta mako, ene poia.”
1 Agora, quanto às perguntas que vocês me fizeram em sua carta, digo que é bom que o homem não toque em mulher.
2 Eemon ŋgar to ghuruuŋ boog, ene ivot imin tiina. Tauvene isaav ighe tamoot eta yesuru azaawa tileep soghan pa tauzi, ve tiluplup zi pa ghenooŋ mako, ene poia mako. Poia to yesuru tilup zi.
2 Mas, uma vez que há tanta imoralidade sexual, cada homem deve ter sua própria esposa, e cada mulher, seu próprio marido.
3 Vaivaiŋa aat titaghon vaiŋ ŋgara. Isaav ighe livaa eta ighason azaawa ighe yesuru tigheen, ene tamoot aat iyok pani. Ve tamoot tauvene paam. Isaav ighe ighason azaawa ighe yesuru tigheen, ene livaa aat iyok pani.
3 O marido deve satisfazer as necessidades conjugais de sua esposa, e a esposa deve fazer o mesmo por seu marido.
4 Livaa iŋgin tauu anooŋa mako. Azaawa tamoot ta iŋgini. Ve tamoot tauvene paam. I iŋgin tauu anooŋa mako. Azaawa livaa ta iŋgini.
4 A esposa não tem autoridade sobre seu corpo, mas sim o marido. Da mesma forma, não é o marido que tem autoridade sobre seu corpo, mas sim a esposa.
5 Tauvene yam vaivaiŋa aŋguruut taumim sov. Eemon isaav ighe yamru azuwam aghe asapaar pa taumim, leso apul sooso rig pa suŋuuŋ, ene poia. Eemon murei, yamru aat avalupu gham muul. Mako pale irau atatan ghaara tsiam mako, ve Sadan iwat gham gha atap.
5 Não privem um ao outro de terem relações, a menos que ambos concordem em abster-se da intimidade sexual por certo tempo, a fim de se dedicarem de modo mais pleno à oração. Depois disso, unam-se novamente, para que Satanás não os tente por causa de sua falta de domínio próprio.
6 Saveeŋ tau nasavia pa saparooŋ ne, nasavia to nagham ŋgar payam mon. Ve napariaaŋa imin tutuuŋ to ataghoni ne mako.
6 Digo isso como concessão, e não como mandamento.
7 Yau naghe le tamtamon tisov tivai mako imin yau, o poia. Eemon Maaron ighur leen lepoogh maata maata. Tauta siriv tivai, ve siriv tivai mako. Ve saa lepoogh tau i igham pait, ene poia tooni pale igheen tomani ghiit.
7 Gostaria que todos fossem como eu, mas cada um tem seu próprio dom, concedido por Deus: um tem este tipo de dom, o outro, aquele.
8 Aiyo, yam osa ve zinaara, yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe avai muul mako, ve aleep imin yau, ene poia.
8 Portanto, digo aos solteiros e às viúvas: é melhor que permaneçam como eu.
9 Eemon isaav ighe yam irau atatan ghaara tsiam mako, na avai lak. Mako pale ghaara tsiam ipazaagh gham ve agham sosor.
9 Mas, se não conseguirem se controlar, devem se casar. É melhor se casar que arder em desejo.
10 Ve yam vaivaiŋa, yau naghur tutuuŋ tane payam: Livaa eta irau ipul azaawa ve irav motin vaiŋ tooni mako. Saveeŋ tane, ene yau taug saveeŋ tsiau mako. Ene Tiina toit tauu aliiŋa.
10 Para os casados, porém, tenho uma ordem que não vem de mim, mas do Senhor: a esposa não deve se separar do marido.
11 Ve isaav ighe livaa eta ipul azaawa ve irav motin vaiŋ toozi, ene i irau ivai muul mako. Ileep mon. Ve ighe mako, i aat imuul ila pa azaawa muŋgaana, ve yesuru tilup zi muul toman lolozi eemon. Ve yes zitamoot tauvene paam. Tiziir azuwazŋa sov.
11 Mas, se o fizer, que permaneça solteira ou se reconcilie com ele. E o marido não deve se separar da esposa.
12 Ve yam siriv tau azuwamimŋa tighur ila to Krisi mako na, yau nasaav payam tauvene. Isaav ighe toŋvetaz eta to Krisi azaawa ighur ila mako, ve livaa iyok pa lepoogh toozi tawe, ene tamoot tana irau irav motin vaiŋ toozi mako. Saveeŋ tane, ene Tiina toit aliiŋa mako. Ene yau ŋgar tsiau.
12 Agora me dirijo aos demais, embora o Senhor não tenha dado instrução específica a respeito. Se um irmão for casado com uma mulher descrente e ela estiver disposta a continuar vivendo com ele, não se separe dela.
13 Ve isaav ighe livaa eta azaawa ighur ila to Krisi mako, ve tamoot iyok pa lepoogh toozi tawe, ene livaa tana paam irau irav motin vaiŋ toozi mako.
13 E, se uma irmã for casada com um homem descrente e ele estiver disposto a continuar vivendo com ela, não se separe dele.
14 Pasaa, livaa ma tamoot tau ighe ighur ila, ene i imin eez pa azaawa tau ighur ila mako na, leso imin Maaron le. Imin ta mako, kanaŋ natmimŋa tisaghat ila Maaron maata. Eemon mako. Yes paam timin Maaron le. Pasaa, yam ta amin eez pazi.
14 Pois o marido descrente é santificado pela esposa, e a esposa descrente é santificada pelo marido. Do contrário, os filhos seriam impuros, mas eles são santos.
15 Eemon isaav ighe toŋvetaz eta to Krisi azaawa ighur ila mako, ve azaawa tana ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe irav motin vaiŋ toozi, ene i tau ighur ila na irau iyok pani, ve ipuli ila. Ŋgar tauvene, le ŋgalsekiiŋa mako. Pasaa, Maaron ighe iit tataghon ŋgar luuma.
15 Se, porém, o cônjuge descrente insistir em se separar, deixe-o ir. Nesses casos, o irmão ou a irmã não está mais preso à outra pessoa, pois Deus os chamou para viver em paz.
16 Yo livaa tau ughur ila na, uwatagh mako. Pale umin eez pa azuwam tamoot ve Maaron igham mulini. Ve yo tamoot tauvene paam. Uwatagh mako. Pale umin eez pa azuwam livaa, ve Maaron igham mulini.
16 Você, esposa, como sabe que seu marido poderia ser salvo por sua causa? E você, marido, como sabe que sua esposa poderia ser salva por sua causa?
17 Saa lepoogh tau Tiina toit ighuru pait, ene loloon poia pani mon. Tauvene lepoghaan tau taghamu indeeŋ saawe tau Maaron ipoi ghiit tamin i le na, tayok pani mon. Saveeŋ tane, yau napaduduuŋ lupuuŋ to Krisi pani irau nugh nugh.
17 Cada um continue a viver na situação em que o Senhor o colocou, e cada um permaneça como estava quando Deus o chamou. Essa é minha regra para todas as igrejas.
18 Tauvene isaav ighe ŋeer eta tirav waaro, ve murei Maaron ipoii imin le, ene ŋeer tana iil eez to tigharaat tiini sov. Ve isaav ighe tamoot eta tirav waaro mako ve Maaron ipoii imin le, ene igham ŋgar pa tirav waaro sov.
18 Se um homem foi circuncidado antes de crer, não deve tentar mudar sua condição. E, se um homem não foi circuncidado antes de crer, não o deve ser agora.
19 Pa isaav ighe tirav waroon, ma tirav waroon mako, ene kaut sorok. Ve ŋgar to taghoniiŋ Maaron tutuuŋ tooni, ene gabua tauu.
19 Pois não faz diferença se ele foi circuncidado ou não. O importante é que obedeça aos mandamentos de Deus.
20 Tauvene saa lepoogh tau tamtamon eŋaeŋa tighamu indeeŋ saawe tau Maaron ipoi zi timin le na, yes aat lolozi poia pani ve tileep tauvene.
20 Sim, cada um deve permanecer como estava quando Deus o chamou.
21 Isaav ighe yo besooŋa sorok, ve Maaron ipoi ghom umin le, na lolom ipataŋan pa uraat tsio sov. Eemon isaav ighe eez eta ivot to upas taum pa uraat tsio tana, ene poia. Utaghoni mon.
21 Você foi chamado sendo escravo? Não deixe que isso o preocupe, mas, se tiver a oportunidade de ficar livre, aproveite-a.
22 Pa ighe tamtamon eta imin besooŋa sorok, ve Tiina toit ipoii, ene tamtamon tana imin besooŋa muul mako. Onoon, uraat to besooŋa, i pale ighamu. Eemon Krisi ipasu pa saghati tapiri tau muuŋ ikisi na, ve i imin Krisi le wa. Ve tamtamon tau ighe i besooŋa mako ve iŋgin tauu, ve Krisi ipoii imin le, ene i besooŋa to Krisi.
22 E, se você era escravo quando o Senhor o chamou, agora é livre no Senhor. E, se você era livre quando o Senhor o chamou, agora é escravo de Cristo.
23 Aghita. Maaron ighol gham pa gabua tiina gha amin i le wa. Tauvene amin besooŋa pa ŋgar to tamtamon sov.
23 Vocês foram comprados por alto preço, portanto não se deixem escravizar pelo mundo.
24 Tauvene yam toŋvetaz, saa lepoogh tau iit eŋaeŋa taghamu indeeŋ saawe tau Maaron ipoi ghiit tamin le na, iit aat tapaak ila to Maaron ve tataghoni tauvene mon gha ila.
24 Cada um de vocês, irmãos, deve permanecer como estava quando Deus os chamou.
25 Yau leg saveeŋ siriv pa yes tau tivai soone. Saveeŋ tane, ene tutuuŋ tau Tiina toit isavia ne mako. Ene yau taug ŋgar tsiau. Eemon Tiina toit igham poghani ghau, ve igham leg ŋgar. Tauvene yam irau aghur ila saveeŋ tsiau tane, ve ataghoni.
25 Quanto à pergunta sobre as moças que ainda não se casaram, não tenho para elas um mandamento do Senhor. Em sua misericórdia, porém, o Senhor me deu sabedoria confiável, e eu a compartilharei com vocês.
26 Aazne, iit taleep ila saawe to pataŋani. Tauvene yau naghita naghe: Saa lepoogh tau aazne iit eŋaeŋa taghamu, ene poia to taleep tauvene mon gha ila.
26 Tendo em vista as dificuldades de nosso tempo, creio que é melhor que permaneçam como estão.
27 Tauvene isaav ighe yo uvai wa, na uil eez to urav motin vaiŋ tsiam ve uziir azuwam sov. Uleep tomania azuwam tana. Ve isaav ighe uvai soone, na uzuari ghom pa vaiŋ sov.
27 Se você já tem esposa, não procure se separar. Se não tem esposa, não procure se casar.
28 Eemon isaav ighe uvai, ene poia paam. Ugham sosor mako. Ve zilivaa mbiwa tauvene paam. Isaav ighe tivai, ene tisosor mako. Eemon yau nawatagh: Lepoogh to vaivaiŋa, yes pale tindeeŋ pataŋani naol. Ve lolog pa pataŋani tauvene igham gham sov. Tauta nasavia saveeŋ tane payam.
28 Se, contudo, vier a se casar, não é pecado. E, se uma moça se casar, também não é pecado. No entanto, aqueles que se casarem em tempos como os atuais terão de enfrentar dificuldades, e minha intenção é poupá-los disso.
29 Yam toŋvetaz, saveeŋ tsiau tane, puughu tauvene. Saawe ilam igharau wa. Tauvene aazne ve ila, tagham ŋgar tiina pa lepoogh toit to taan sov. Tauvene vaivaiŋa zitamoot, yes aat tileep imin yes tau lezi azuwazŋa mako.
29 Irmãos, isto é o que quero dizer: o tempo que resta é muito curto. Portanto, de agora em diante, aqueles que têm esposa devem agir como se não fossem casados.
30 Ve yes tau lolozi ipataŋan na, yes aat tileep imin yes tau lolozi ipataŋan mako. Ve yes tau lolozi poia na, yes aat tileep imin yes tau lolozi poia mako. Ve yes tau tigholghol lezi gabua na, yes aat tigham ŋgar tauvene: Gabua tawe, ene to tauzi, leso tikisi igheen malau mako.
30 Aqueles que choram, que se alegram ou que compram coisas não devem se entregar totalmente à tristeza, à alegria ou aos bens.
31 Ve yes tau tighamgham uratoi gabua to taan na, ŋgar toozi isaghav gabua tawe geeg sov. Pa iit tawatagh: Taan tane tomania ŋgara, ene irau igheen le alok mako. Ighe isov tane.
31 Aqueles que usam as coisas deste mundo não devem se apegar a elas, pois este mundo, como o conhecemos, logo passará.
32 Yau naghe pataŋani naol to taan igham lolomim bubu ve agham ŋgar naol sov. Tauta nasavia saveeŋ tane. Ŋeer mbiu tau ighe ighur ila to Krisi, i ighamgham ŋgar tiina pa Tiina toit ve uraat tooni, ve izuari ghi ighe le igham Krisi loolo poia.
32 Quero que estejam livres das preocupações desta vida. O homem que não é casado tem mais tempo para se dedicar à obra do Senhor e pensar em como agradá-lo.
33 Eemon ŋeer vaivaiŋ, i ighamgham ŋgar naol pa gabua to taan, ve izuari ghi ighe le igham azaawa loolo poia.
33 Mas o homem casado precisa pensar em suas responsabilidades neste mundo e em como agradar sua esposa.
34 Tauvene ŋgar tooni imin ru. Ve yes zinaara ve zilivaa mbiwa tau tighur ila to Krisi na, tauvene paam. Tighamgham ŋgar pa Tiina toit ve uraat tooni, ve tizuari zi tighe le tighur ŋgar toozi ve lolozi, tomania anoŋazi isov imin i le kat. Eemon zilivaa vaivaiŋa, tighamgham ŋgar naol pa gabua to taan, ve tizuari zi to tigham azuwazŋa lolozi poia.
34 Seus interesses estão divididos. Da mesma forma, a mulher que não é casada ou que nunca se casou pode se dedicar ao Senhor e ser santa de corpo e espírito. Mas a mulher casada precisa pensar em suas responsabilidades aqui na terra e em como agradar seu marido.
35 Saveeŋ tsiau tane, nasavia to naŋgalsekin gham pa vaiŋ mako. Ene nasavia to nauul gham, leso gabua eta to taan ireu ŋgar tsiam sov, ve apul taumim kat pa Tiina toit ve uraat tooni, ve ataghon ŋgar duduuŋa mon ila i maata.
35 Digo isso para seu bem, e não para lhes impor restrições. Quero que façam aquilo que os ajudará a servir melhor ao Senhor, com o mínimo possível de distrações.
36 Isaav ighe ŋeer eta igham ŋgar ighe i irau ivai mako,
36 Se, contudo, um homem acredita que está tratando sua noiva de forma inapropriada e que seus impulsos vão além de suas forças, que se case com ela, como é desejo dele. Não é pecado.
37 Eemon isaav ighe ŋeer eta loolo iyaryaaŋ ighe ivai mako, ve irau itatan ghaara tooni, ve ighe tamtamon eta iŋgalsekini pa vaiŋ mako, ve i itaghon tauu loolo ve ivai mako, ene igham ŋgar poia.
37 Mas, se tiver assumido um compromisso firme, e não houver urgência, e ele for capaz de controlar sua paixão, faz bem em não se casar.
38 Tauvene ŋeer tau ighe ivai, ene igham ŋgar poia. Ve ŋeer tau ighe ivai mako, ene igham ŋgar poia kat.
38 Portanto, quem se casa com sua noiva faz bem, e quem não se casa faz melhor ainda.
39 Isaav ighe livaa vaivaiŋ eta azaawa ileep maata yaryaare, ene livaa tana irau irav motin vaiŋ toozi mako. I aat ileep tomania azaawa. Ve isaav ighe murei azaawa imaat, ve livaa tana ighe ivai muul, ene poia. I igham sosor eta mako. Eemon ivai sorok sov. I aat ighita le ŋeer eta tau ighur ila to Tiina toit, o ivaii.
39 A esposa está ligada ao marido enquanto ele viver. Se o marido morrer, ela está livre para se casar com quem quiser, desde que seja um irmão no Senhor.
40 Eemon yau naghita naghe: Yes zinaara tau tivai muul mako, ve tileep sorok na, yes pale tintinizi ve poia tiina to Maaron izaa toozi iliiv yes tau tivai muul na. Saveeŋ tane, yau naghita naghe Maaron Avuvu igham pooz payau ve nasavia.
40 Em minha opinião, porém, seria melhor que ela não se casasse novamente, e creio que, ao dizer isso, lhes dou o conselho do Espírito de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.