1 Coríntios 14
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs AAI
1 Tauvene yam azuari gham pa ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon, tomania ŋgar ve uraat isov tau Maaron Avuvu irei zi pait ne. Ve ŋgar ee tau yam aat azuari gham pani kat, ene ŋgar to tavotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Pasaa, yes tau Maaron Avuvu ipaburigin zi gha tisavia saveeŋ tau tamtamon tilooŋa imin kaolaaŋ na, tisavsaav pa tamtamon mako. Tisavsaav pa Maaron. Ve saveeŋ tau tisavia na, ene puughu iyooŋ. Tauta tamtamon tilooŋa ve tikankaan pani.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Eemon yes tau tivotia Maaron aliiŋa imin propet na, tisavia saveeŋ tau tamtamon irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Tauta tipalot zetazŋa ve tiseeŋ ŋgar toozi, ve tirav atezi leso lolozi poia, ve tipariaaŋ zi to titaghon ŋgar poia.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Tamtamon tau Maaron Avuvu ipaburigini gha isavia saveeŋ imin kaolaaŋ na, i ipalot eval tiina mako. Ipalot tauu mon. Ve isaav ighe ŋeer eta ivotia Maaron aliiŋa imin propet, ene i ipalot yam asov tau aleep ila lupuuŋ to Krisi na, ve iseeŋ ŋgar tsiam.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Yau naghe Maaron Avuvu ipaburigin yam asov gha asavia saveeŋ imin kaolaaŋ, o poia. Eemon ighe yam asov avotia Maaron aliiŋa imin propet, ene pale poia kat. Tauvene isaav ighe tamtamon eta isavia saveeŋ imin kaolaaŋ, na i aat ivotia saveeŋ tana puughu paam. Leso ipalot lupuuŋ to Krisi, ve iseeŋ ŋgar toozi. Ve ighe mako, ene ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa imin propet ta poia kat iliiv ŋgar to tasavia saveeŋ imin kaolaaŋ.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Yam toŋvetaz, isaav ighe yau nalat ve nasavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene pale nauul gham mindai? Mako. Yau aat navotia gabua siriv tau Maaron ipaghazoŋai ghau pani, ma naseeŋ ŋgar tsiam pa ŋgar siriv, ma napaduduuŋ gham pa ŋgar siriv, ma navotia Maaron aliiŋa payam imin propet, o nauul gham. Pa ighe nasavia saveeŋ tauvene, yam aat aghazooŋ pa puughu.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Agham ŋgar pa gabua siriv tau tigharaat zi gha titaŋ, imin pirai ve gita. Gabua tawe, tauzi irau titaŋ mako. Taviv zi, ma tarav zi, o titaŋ. Eemon isaav ighe titaŋ poi mako, ene pale tawatagh mbouŋ aliiŋa mindai?
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Ve tavuur tau tivivu pa malmal na paam, ighe itaŋ poi mako, ene pale sei igharaat ghi pa malmal?
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Yam tauvene paam. Isaav ighe asavia saveeŋ imin kaolaaŋ tau tamtamon tighazooŋ pani mako, ene pale tigham ŋgar pa saveeŋ puughu mindai? Mako. Saveeŋ tsiam pale imin yaghur.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Onoon, tamtamon tau tileep izi taan ne, aliŋazi ite ite. Ve aliŋazi tawe, tisov lezi pughuzi. Tauvene sei tau ighe iwatagh nugh eta aliŋazi, ene aat ighazooŋ pani.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Eemon isaav ighe tamtamon eta isavsaav, ve yau nawatagh aliiŋa mako, ene pale yeiru nivaghito ghei imin i to nugh ite, ve yau to nugh ite.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Yam tauvene paam. Aazne, azuari gham pa uraat ve ŋgar maata maata tau Maaron Avuvu irei zi pait ne. Ene poia. Eemon yam aat azuari gham kat pa uraat ve ŋgar tau ipapalot lupuuŋ to Krisi.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Tauvene isaav ighe Maaron Avuvu ipaburigin tamtamon eta gha isavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene i aat ighason Maaron to iuule pa toraaŋ saveeŋ tawe. Leso zeetŋa tilooŋa ve tighazooŋ pani.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Isaav ighe nasuŋ ila saveeŋ imin kaolaaŋ, ene Maaron Avuvu tau ileep ila lolog, tauta isavsaav. Eemon saveeŋ tau nasavia ne iuul ŋgar tsiau mako.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Tauvene pale nagham mindai? Yau aat nalup rugharu. Saawe siriv tau nasuŋ, Avuvu tau ileep ila lolog ne, isavsaav. Ve saawe siriv, nasuŋ ve ŋgar tsiau ighazooŋ pa saveeŋ tau nasavia ne. Ve saawe siriv tau nambou mbouŋ to suŋuuŋ, Avuvu tau igheen ila lolog ne, imbou. Ve saawe siriv, nambou ve ŋgar tsiau ighazooŋ pa mbouŋ tau nambouia ne.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Aghita. Isaav ighe tamtamon eta ilat ilup tomani gham pa suŋuuŋ, ve Maaron Avuvu ipaburigin ghom ve upait Maaron pa poia tooni toman lolom poia, ve tamtamon tana ikankaan pa saveeŋ tsio puughu, ene pale iyok pani ighe: “Onoon” mindai? Mako. Pa saveeŋ tau yo usavia na, i ikankaan pa puughu.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Onoon, yo usavia saveeŋ poia ve upait Maaron pa poia tooni. Eemon saveeŋ tsio irau ipalot tamtamon tana mako.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Yau lolog poia pa Maaron ve napakuru pasaa, nasavia saveeŋ imin kaolaaŋ le naliiv gham asov.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Eemon saawe tau naleep tomania Maaron tamtamon tooni pa suŋuuŋ, yau naghe nasavia saveeŋ tau tamtamon tisov irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Isaav ighe nasavia saveeŋ ziiri liim mon tau tamtamon tighazooŋ pazi, ene poia ve iliiv saveeŋ ziiri ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (10,000) tau tamtamon tikankaan pazi.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Yam toŋvetaz, agham ŋgar imin yes geegeu muul sov. Yam amin zolman wa. Tauvene yam aat agham ŋgar matuugha imin yes zolman. Eemon ŋgar saghati, yam aleep soghan pani, imin yes geegeu tau tighunghun tuz.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Maaron aliiŋa isaav ighe: Muuŋ, Maaron aate yavyav pa yes Israela, ve isaav pazi ighe:
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Saveeŋ tane ipaghazoŋai ghiit ighe ŋgar to tasavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene imin ilaal pa yes tau tighur ila ne mako. Ene imin ilaal pa yes tau tighur ila mako na, leso ipaburigin ŋgar toozi pa Maaron. Ve ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa imin propet, ene imin ilaal pa yes tau tighur ila soone ne mako. Ene imin ilaal pa yes tau tighur ila na, leso tighilaal tighe Maaron ileep tomani zi.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Aghita. Isaav ighe alup gham pa suŋuuŋ, ve yam asov asavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ve ighe tamtamon siriv tau tighur ila soone ve tikankaan pa Maaron na, tilat tomani gham pa suŋuuŋ, ene pale tighit gham tighe yam avaghamgham imin borauŋa!
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Eemon isaav ighe tamtamon tauvene iloŋ ilat, ve ilooŋ yam asov avotia Maaron aliiŋa imin propet, ve asavia saveeŋ tau i ighazooŋ pani, ene pale saveeŋ tsiam iŋgali, ve ighamu ighilaal sosor tooni ve atuya tau pale izaa tooni.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Tamtamon tana pale iyamaan ighe ŋgar isov tau iyooŋ ila loolo na, yam asavia ivot ighazooŋ wa. Tauvene i pale itap izi taan, ve ipait Maaron eeza, ve isaav ighe: “Onoon kat, Maaron ilepleep tomani gham.”
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Tauvene yam toŋvetaz, pale tasaav mindai? Saawe tau alup gham pa suŋuuŋ, na yam asov agham uraat le irau gham. Ŋeer ee, i imbou mbouŋ to ipakur Maaron. Ve ite, i ipaduduuŋ gham pa Maaron aliiŋa. Ve ite, i isavia ŋgar yoŋgaaŋa siriv tau Maaron ipaghazoŋaini pani na. Ve ite, i isavia saveeŋ imin kaolaaŋ. Ve ite, i ivotia saveeŋ tana puughu payam. Ve saa ŋgar tau yam aghe aghamu, yam aat aghamu to apalot lupuuŋ to Krisi.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Isaav ighe Maaron Avuvu ipaburigin tamtamon gha tisavia saveeŋ imin kaolaaŋ, na eval irau tisaav mako. Tamtamon ru ma tol, ene irau. Ve saawe tau aghe asaav, na yam aat asaŋan zeetmimŋa. Tamtamon ee isavsaav le isov, o tamtamon ite aana. Ve tamtamon eta aat ivotia saveeŋ toozi puughu. Leso eval tiina tighazooŋ pani.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Ve isaav ighe tamtamon eta irau ivotia saveeŋ tawe puughu mako, ene irau tisaav aliŋazi tiina ila lupuuŋ to Krisi mako. Tineneeŋ mon, ve tisavsaav toman Maaron ila lolozi.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Yes tau tivotia Maaron aliiŋa imin propet na, tauvene paam. Tamtamon ru, ma tol tisavsaav le isov, o yam siriv agabiiz saveeŋ toozi: Iduduuŋ, ma mako?
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Ve isaav ighe tamtamon eta isavsaav, ve tamtamon ite ileep ve Maaron ivotia ŋgar eta pani, ene i tau isavsaav na, irau ineneeŋ ve ighur sooso pa iitete, leso aana isavsaav.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Tauvene yam to avotia Maaron aliiŋa imin propet na, irau ataghon ŋgar tauvene: Tamtamon ee isavia saveeŋ tooni le isov, mako ite aana isavsaav. Leso aseeŋ ŋgar to tamtamon tisov, ve apalot zi.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Alooŋ. Isaav ighe ŋeer eta loolo ipazaagha ighe ivotia Maaron aliiŋa imin propet, ene i aat irau iyai ghi, ve isaŋan le iitete ipasov saveeŋ tooni, o aana isavsaav.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Pasaa, Maaron toit, i Maaron to ikaukau ŋgar mako. I ighe gabua naol isov ilaan duduuŋ mon. Ve i ighe iit tasov talup ghiit tamin eemon ve tataghon ŋgar luuma. Tamtamon tisov to Krisi titaghon ŋgar tauvene ila lupuuŋ toz toz.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Isaav ighe alup gham pa suŋuuŋ, na zilivaa irau tisavsaav mako. Yes aat tineneeŋ mon, titatan tauzi, ve tileep ila zitamoot sambazi itaghon tutuuŋ to Maaron.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Isaav ighe lezi ghasoniiŋ siriv, na tila ruum toozi, o tighason azuwazŋa. Pa ighe livaa eta isavsaav ila lupuuŋ tsiam loolo, ene igham mayaŋa.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Laak, yam tau azorzoor ghau ne, mindai? Aghe Maaron aliiŋa ivot tsiam muuŋ, ra ila pa nugh siriv? Ma aghe yam mon ta saveeŋ to Maaron ilat ivot tsiam?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Alooŋ. Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar ighe i propet to Maaron, ve itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, na i aat ighilaal ighe saveeŋ tau naboode payam, ene tutuuŋ to Tiina toit, ve iyok pani.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Ve isaav ighe tamtamon eta maata veleghin saveeŋ tsiau tane, na matamim ila pani sov.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Tauvene yam toŋvetaz, azuari gham pa ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet. Ve yes tau Maaron Avuvu ipaburigin zi gha tisavia saveeŋ imin kaolaaŋ na, aŋgalsekin zi sov.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Yam aat ataghon duduŋai suŋuuŋ ŋgara ta naol ne, leso suŋuuŋ tsiam ilaan poi, ve iduduuŋ mon.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.