Mateus 5

Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Yesu ighita ival tiina kat titaghoni tinim, tovenen izala lolooz eez dige, ve mbole izi tonowe.
1 Vendo Jesus as multidões, subiu ao monte, e, como se assentasse, aproximaram-se os seus discípulos;
2 ve ye ipatoot di ighaze:
2 e ele passou a ensiná-los, dizendo:
3 “Ndiran to tighilaal ila lolodi tighaze timbool pa ŋgar to Maaron, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi.
3 Bem-aventurados os humildes de espírito, porque deles é o reino dos céus.
4 Yes to lolodi ipataŋan ve titaŋ, yes paam irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi.
4 Bem-aventurados os que choram, porque serão consolados.
5 Ve yes to atedi maate ve titatan taudi izadi, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi.
5 Bem-aventurados os mansos, porque herdarão a terra.
6 Yes to pitool di ve murun di pa ŋgar deŋia to Maaron, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi.
6 Bem-aventurados os que têm fome e sede de justiça, porque serão fartos.
7 Yes to lolodi isamin tamtoghon ve tiuluul di pa pataŋani todi, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi.
7 Bem-aventurados os misericordiosos, porque alcançarão misericórdia.
8 Yes to lolodi ŋgalaaŋa, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi.
8 Bem-aventurados os limpos de coração, porque verão a Deus.
9 Yes to tighamgham uraat pa tirab matin malmal ve tilup tamtoghon tinim ee moghon, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi.
9 Bem-aventurados os pacificadores, porque serão chamados filhos de Deus.
10 Ve yes to titaghon ŋgar deŋia to Maaron, ve tamtoghon tighur pataŋani padi, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi.
10 Bem-aventurados os perseguidos por causa da justiça, porque deles é o reino dos céus.
11 “Yam to ataghon ghou, ve tamtoghon tipiyaav saveeŋ velegiiŋa payam, ve tighur pataŋani, ve tiŋgal saveeŋ samsamia naol payam, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. Mt 10:22; Yo 15:21; 1Pe 4:14
11 Bem-aventurados sois quando, por minha causa, vos injuriarem, e vos perseguirem, e, mentindo, disserem todo mal contra vós.
12 Tinimim iza ve lolomim poia kat. Pasa, ŋgar to muuŋ tigham pa yes propeta to tivotia Maaron aliŋa, tauto aazne tigham payam paam. Tovenen atia tiam tiina ineep izi ndug sambam ve isasaŋan gham.” 2Sto 36:16; Mbaŋ 7:52; Hib 11:32+
12 Regozijai-vos e exultai, porque é grande o vosso galardão nos céus; pois assim perseguiram aos profetas que viveram antes de vós.
13 Yesu isaav muul ighaze: “Yam animale te (o sol) to taan.
13 Vós sois o sal da terra; ora, se o sal vier a ser insípido, como lhe restaurar o sabor? Para nada mais presta senão para, lançado fora, ser pisado pelos homens.
14 Ve yam animale lam to taan. Pasa, yam apatooŋ ghazooŋa to Maaron pa tamtoghon. Iit tawatag: Ighaze ndug eta ineep izala ndug mbuŋa, nene irau iyooŋ maau. 2Kor 4:6; Ep 5:8
14 Vós sois a luz do mundo. Não se pode esconder a cidade edificada sobre um monte;
15 Ighaze tamtoghon titun lam, pale tipakudi pa uur? Maau. Pale tisaroni iza imonau. Leso ŋguruba igham ndug ighazooŋ pa tamtoghon tisob to tineep ila ruum lolo. Lu 11:33
15 nem se acende uma candeia para colocá-la debaixo do alqueire, mas no velador, e alumia a todos os que se encontram na casa.
16 Yam tovene paam. Ghazooŋa to Maaron to ineep tiam, aŋgooza malep. Apatooŋa ivot ighazooŋ. Leso tamtoghon tighita ŋgar popoia to yam aghamgham di, ve tipakur Tamamim Maaron to ineep izi sambam.” Ep 5:8+; Pil 2:15+; 1Pe 2:12
16 Assim brilhe também a vossa luz diante dos homens, para que vejam as vossas boas obras e glorifiquem a vosso Pai que está nos céus.
17 Yesu isaav muul ighaze: “Vena, yam aghaze you nanim pa nareu tutuuŋ to Mose ve saveeŋ to yes propeta? Maau. You nanim pa nagham ŋgar tovene maau. You nanim pa napaghazoŋan saveeŋ todi, ve nagham anoŋa toni ivot. Lu 24:44; Ro 3:31
17 Não penseis que vim revogar a Lei ou os Profetas; não vim para revogar, vim para cumprir.
18 You nasaav payam kat. Sambam ve taan pale tilaledi. Eemoghon tutuuŋ to Maaron waaro ŋgiira rita irau ilale ne maau. Maau le maau kat. Pale inepneep tovene moghon lee irau Maaron ipasob uraat toni to naol ne. Lu 16:17, 21:33
18 Porque em verdade vos digo: até que o céu e a terra passem, nem um i ou um til jamais passará da Lei, até que tudo se cumpra.
19 Tovenen ighaze tamtoghon eta mata velegin tutuuŋ waaro rita, ve isaav pa tamtoghon pida leso tigham tovene paam, nene pale tighita tighaze ye ŋgeu sorok kat izi ndug sambam. Ve tamtoghon to ighaze itaghon katin tutuuŋ tisob, ve ipatoot tamtoghon padi, nene pale tighita tighaze ye iza tiina kat izi ndug sambam. Yems 2:10
19 Aquele, pois, que violar um destes mandamentos, posto que dos menores, e assim ensinar aos homens, será considerado mínimo no reino dos céus; aquele, porém, que os observar e ensinar, esse será considerado grande no reino dos céus.
20 “You nasaav payam: Ighaze yam aneep deŋiamim ila Maaron mata maau, yam irau alooŋ ala ndug sambam maau. Yam irau aneep deŋiamim kat ila ye mata, le alib pa yes ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ, ghoro alooŋ ala.” Mt 23:3; Lu 18:14
20 Porque vos digo que, se a vossa justiça não exceder em muito a dos escribas e fariseus, jamais entrareis no reino dos céus. Do homicídio
21 Yesu isaav padi muul ighaze: “Saveeŋ to muuŋ Maaron isavia pa nditimbuud, yam alooŋa wa. Ighaze: ‘Urab tamtoghon imaat malep. Ighaze ŋgeu eta irab tamtoghon imaat, ye irau tipayoonda pa savsaveeŋ ve tighur atia pani.’ Igham 20:13; Lo 5:17
21 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não matarás; e: Quem matar estará sujeito a julgamento.
22 Eemoghon you nasaav payam tovene: Ighaze tamtoghon eta ighur koi pa ita ite eta, nene ye paam pale tipayoonda pa savsaveeŋ, ve tighur atia pani. Ve ighaze tamtoghon eta ipiyaav saveeŋ velegiiŋa pa ita ite eta ighaze: ‘Yom dabam ŋginiŋa. Lem ŋgar maau!’ nene pale tipayoonda ila lupuuŋ to yes pooza matadi leso tighur atia pani paam. Ve ighaze ŋgeu eta mata velegin ita ite eta, ve isaav pani ighaze: ‘Yom borou kat! Uwatag Maaron rita maau!’ nene ye ipatumi. Pasa, yes to tigham ŋgar tovene, nene pale tila ndug samia, ve yab ighan di. 1Yo 3:15
22 Eu, porém, vos digo que todo aquele que [sem motivo] se irar contra seu irmão estará sujeito a julgamento; e quem proferir um insulto a seu irmão estará sujeito a julgamento do tribunal; e quem lhe chamar: Tolo, estará sujeito ao inferno de fogo.
23 “Tovenen ighaze yom ula artaal pa ugham watooŋrau, ve matam iŋgal itam eta to ye le savsaveeŋ toman ghom,
23 Se, pois, ao trazeres ao altar a tua oferta, ali te lembrares de que teu irmão tem alguma coisa contra ti,
24 upul watooŋrau tiom tonanan izi ineep artaal pughu, ve ula toni ve yamru agharaat lolomim muuŋ. Ghoro umuul ula ve ugham watooŋrau tiom. Mk 11:25
24 deixa perante o altar a tua oferta, vai primeiro reconciliar-te com teu irmão; e, então, voltando, faze a tua oferta.
25 “Ve ighaze tamtoghon eta ighaze ipayoon ghom pa savsaveeŋ, yom unaama malep. Sawa to yamru alaghlaagh ala pa ndug to gharatooŋ saveeŋ, rikia moghon utoova pa ugharaat saveeŋ tomani, le lolo poia. Pa vene, ighur ghom ula to daba to gharatooŋ saveeŋ, ve daba tonowen ighur ghom ula uraata toni nima, ghoro ana ighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ.
25 Entra em acordo sem demora com o teu adversário, enquanto estás com ele a caminho, para que o adversário não te entregue ao juiz, o juiz, ao oficial de justiça, e sejas recolhido à prisão.
26 You nasaav payom kat. Yom irau uvot rikia ne maau. Pale unepneep tonowe le irau upasob atia to tighuri payom, le isob kat. Mt 18:34+; Lu 12:58+
26 Em verdade te digo que não sairás dali, enquanto não pagares o último centavo. Do adultério
27 “Tutuuŋ eez to tisavia ve alooŋa wa, nene vene: ‘Ughur maat malep.’ Igham 20:14; Lo 5:18
27 Ouvistes que foi dito: Não adulterarás.
28 Eemoghon you nasaav payam tovene: Ighaze ŋgeu eta ighita liva eta, ve lolo igham pani, nene pale Maaron ighita ŋgeu tonenen ighaze ye igham ŋgar to ghuruuŋ maat ila lolo wa. 2Pe 2:14
28 Eu, porém, vos digo: qualquer que olhar para uma mulher com intenção impura, no coração, já adulterou com ela.
29 Tovenen ighaze matam dige to ineep ila pa nimam waan igheghereb ghom pa ghamuuŋ ŋgar samia, nene poia pa upeii, ve upiyaava ilale. Pa vene, igheghereb ghom, ve muri tipiyaav anoŋam dodoli ila ndug samia. Mt 18:9; Mk 9:47
29 Se o teu olho direito te faz tropeçar, arranca-o e lança-o de ti; pois te convém que se perca um dos teus membros, e não seja todo o teu corpo lançado no inferno.
30 Nimam waan tovene paam. Ighaze igheghereb ghom pa ghamuuŋ ŋgar samia, nene poia pa umbut motini, ve upiyaava ilale. Pa vene, igheghereb ghom, ve muri tipiyaav anoŋam dodoli ila ndug samia. Mt 18:8; Mk 9:43
30 E, se a tua mão direita te faz tropeçar, corta-a e lança-a de ti; pois te convém que se perca um dos teus membros, e não vá todo o teu corpo para o inferno.
31 “Tutuuŋ ite to tisavia ve alooŋa wa, nene vene: ‘Tamoot eta ighaze irab motin vaiuuŋ toni ve izurun azuwa ila, ye irau imbood azuwa le rau eta, leso ipaghazoŋan di ighaze vaiuuŋ todi isob wa.’ Lo 24:1+; Mk 10:4
31 Também foi dito: Aquele que repudiar sua mulher, dê-lhe carta de divórcio.
32 Eemoghon you nasaav payam tovene: Ighaze tamoot eta azuwa ighur maat maau, ve ŋgeu tonenen izuruni sorok, ye ipatumi. Pa vene, inim pughu pa azuwa imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ. Pasa, ighaze liva tonenen ila ve ivai tamoot paghu, nene pale Maaron ighita ighaze yesuru tamoot paghu tonenen timalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ. Eemoghon ighaze liva eta ighur maat, nene azuwa irau irab motin vaiuuŋ todi. Mt 19:9; 1Kor 7:10+
32 Eu, porém, vos digo: qualquer que repudiar sua mulher, exceto em caso de relações sexuais ilícitas, a expõe a tornar-se adúltera; e aquele que casar com a repudiada comete adultério. Dos juramentos
33 “Tutuuŋ ite to Maaron isavia pa nditimbuud ve yam paam alooŋa wa, nene vene: ‘Uwaat Maaron iza pa upariaaŋ saveeŋ kaarom malep. Ve ighaze umbua saveeŋ toman Maaron le iyaryaaŋ, ureua malep. Matam iŋgal saveeŋ tiom, ve utaghoni le anoŋa toni ivot.’ Igham 20:7; Lo 23:22
33 Também ouvistes que foi dito aos antigos: Não jurarás falso, mas cumprirás rigorosamente para com o Senhor os teus juramentos.
34 — ausente —
34 Eu, porém, vos digo: de modo algum jureis; nem pelo céu, por ser o trono de Deus;
35 — ausente —
35 nem pela terra, por ser estrado de seus pés; nem por Jerusalém, por ser cidade do grande Rei;
36 Dabamim paam, awaata pa apariaaŋ saveeŋ tiam malep.
36 nem jures pela tua cabeça, porque não podes tornar um cabelo branco ou preto.
37 Yam irau asaav moghon aghaze: ‘Vee, nene saveeŋ onoon.’ o ‘Maau, saveeŋ tovene maau.’ Nene irau. Pasa, ighaze yam awaat mbeb pida izadi pa apariaaŋ saveeŋ tiam, nene ŋgar tovene inim pa Ŋgeu Samia. Yems 5:12
37 Seja, porém, a tua palavra: Sim, sim; não, não. O que disto passar vem do maligno. Da vingança
38 “Tutuuŋ ite to tisavia ve alooŋa wa, nene vene: ‘Ighaze yom uwaghamun itam ite mata, nene pale tiwaghamun yom matam paam. Ve ighaze urab itam ite le livo eta ipol, nene pale tirab ghom paam ve livom ipol, leso iyat ŋgar to ughami. Igham 21:24; Lo 19:21
38 Ouvistes que foi dito: Olho por olho, dente por dente.
39 Eemoghon you nasaav payam tovene: Ŋgar samia to tamtoghon tigham payam, yam ayati malep. Ayokia taumim moghon. Tovenen ighaze ŋgeu eta ipambar paŋam to ineep pa nimam waan, yom uyol nima malep. Utoor ghom, ve ipambar paŋam ite paam. Ro 12:17,21; 1Tes 5:15
39 Eu, porém, vos digo: não resistais ao perverso; mas, a qualquer que te ferir na face direita, volta-lhe também a outra;
40 Ve ighaze ŋgeu eta ipayoon ghom pa savsaveeŋ, ve ighaze igham nonogiiŋa tiom eta, yom uyou avom pani malep. Upuli ila pani, ve ugham le nonogiiŋa tiom to moŋeŋaaŋ paam. 1Kor 6:7
40 e, ao que quer demandar contigo e tirar-te a túnica, deixa-lhe também a capa.
41 Ighaze ŋgeu eta isaav ariaŋa payom ighaze yom uuli pa badooŋ mburuguuŋ toni irau soso mala ris, yom irau umbaada ila le umalaaŋ pa soso tonowen, ve usakia laghooŋ ula ris muul.
41 Se alguém te obrigar a andar uma milha, vai com ele duas.
42 Ve ighaze ŋgeu eta ighason ghom pa le mbeb eta, yom ugham pani. Ve ighaze ye ighason ghom ighaze uyokia mbeb tiom eta pani leso igham uraat pani, yom uŋguruuta malep. Uyokia pani moghon. 1Yo 3:17
42 Dá a quem te pede e não voltes as costas ao que deseja que lhe emprestes. Do amor ao próximo
43 “Tutuuŋ ite to tisavia ve alooŋa wa, nene vene: ‘Ughur lolom pa nditam, ve ughur koi pa koiam.’ Wkp 19:18
43 Ouvistes que foi dito: Amarás o teu próximo e odiarás o teu inimigo.
44 Eemoghon you nasaav payam tovene: Aghur lolomim pa koiamimŋa ve agham poian di. Ve ighaze ataghon ghou ve tamtoghon tighur pataŋani payam, yam aghur di tila suŋuuŋ tiam. Lu 23:34; Mbaŋ 7:60; Ro 12:14,20; 1Pe 3:9
44 Eu, porém, vos digo: amai os vossos inimigos e orai pelos que vos perseguem;
45 Leso ataghon ŋgar to Tamamim Maaron to ineep izi sambam. Pasa, ye ipatooŋ poia toni pa tamtoghon tisob. Igham ndag toni ighaaz pa ndiran popoiadi, ve yes to samsamiadi paam. Ve igham uman izizi pa ndiran deŋiadi, ve yes to ŋgar todi deŋia maau ne paam. Ep 5:1
45 para que vos torneis filhos do vosso Pai celeste, porque ele faz nascer o seu sol sobre maus e bons e vir chuvas sobre justos e injustos.
46 Ighaze lolomim pa yes to lolodi payam moghon, nene pale agham lemim atia poia vena? Maau. Pasa, ŋgar tovene, ndiran samsamiadi to tiyouyou takes tighamghami paam.
46 Porque, se amardes os que vos amam, que recompensa tendes? Não fazem os publicanos também o mesmo?
47 Ve ighaze agham toŋvetaz tiam moghon toman lolomim poia, nene pale alib pa tamtoghon pida vena? Maau. Pasa, ŋgar tovene, yes to tiwatag Maaron maau ne tighamghami paam.
47 E, se saudardes somente os vossos irmãos, que fazeis de mais? Não fazem os gentios também o mesmo?
48 Tovenen yam irau azuaria gham le ŋgar tiam isob deŋia ve poia moghon inimale Tamamim Maaron to ineep izi sambam.” Yems 1:4
48 Portanto, sede vós perfeitos como perfeito é o vosso Pai celeste.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.